Beč
Beč jedan od najčišćih gradova na svijetu
Austrijska je prijestolnica danas jedna od najčišćih metropola u svijetu. No takvo postignuće nije slučajnost, nego posljedica dobitne kombinacije raznih mogućnosti za zbrinjavanje otpada, jasnih pravila čistoće, strogih kontrola i novčanih kazni. U tome ključnu ulogu igraju takozvani „WasteWatcheri“ koji već 12 godina kontroliraju pridržavaju li se Bečanke i Bečani gradskih propisa čistoće.
U Beču trenutno postoji oko 50 stalnozaposlenih „WasteWatchera“ i 400 dodatno obučenih djelatnika bečkih poduzeća za zbrinjavanje otpada (MA 48) i za održavanje gradskih vrtova (MA 42) koji patroliraju gradom u jasno označenim prslucima ili u civilu. U svojih 12 godina postojanja ukupno su proveli preko 83.000 službenih naloga. Pritom su samo protekle godine vodili 26.000 informativnih razgovora, podnijeli preko 700 prijava za nepropisno zbrinjavanje otpada i napisali više od 7.800 kazni. Novčane se kazne pritom kreću od 50 do 2.000 eura. Ako vas „WasteWatcher“, primjerice, uhvati kako iz automobila bacate opušak, naplatit će vam kaznu od 100 eura, priopćeno je iz EurocommPR-a. Koliko je ova inicijativa uspješna u smislu prevencije, pokazuje brojka od 128 milijuna propisno zbrinutih opušaka u 2019. godini.
Članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša, Ulli Sima, na čiju je inicijativu 2008. godine donesen bečki Zakon o održavanju čistoće kojim je utemeljena služba „WasteWatchera“, istaknula je da njihov rad značajno doprinosi tituli Beča kao izrazito čistog grada, ali da cilj pritom nisu maksimalne kazne, već maksimalna čistoća.
Da u Beču po pitanju zbrinjavanja otpada zaista nema mjesta za izlike, potvrđuju i njegove brojne mogućnosti za zbrinjavanje otpada. Ovaj grad, naime, ima 3.650 automata s besplatnim vrećicama za pseći izmet, 29.000 javnih kanti za smeće (od toga oko 21.600 s cijevima za opuške), 2.100 samostojećih cijevi za opuške, 455.000 spremnika za preostali i reciklažni otpad, 4.500 lokacija sa spremnicima za odvojeno sakupljanje otpada te 16 gradskih deponija. Stoga ne čudi što je Grad Beč od 2007. godine do danas, između ostalog, uspio prepoloviti količinu ilegalno zbrinutog glomaznog otpada i time dodatno doprinijeti zaštiti okoliša.
Foto: © Felicitas Matern
Austrija
Nakon tragedije u Grazu: Hoće li škole u Beču postati sigurnosne zone?
Nakon nedavnog oružanog napada u Grazu, u Austriji se sve glasnije raspravlja o potrebi pojačane sigurnosti u školama, posebno u Beču. Iako su škole dosad smatrane otvorenim i pristupačnim prostorima, razmatraju se nove mjere zaštite.
Sigurnosni stručnjak Martin Wiesinger predlaže klasifikaciju škola prema razini rizika, uz primjenu konkretnih mjera poput kontrole ulaza i specijaliziranih edukacija osoblja.
Bečka dogradonačelnica i pročelnica za obrazovanje Bettina Emmerling također smatra da bi se mogle uvesti tehničke mjere poput automatskih brava ili vremenski ograničenog pristupa, ali naglašava da škole moraju ostati mjesta otvorenosti i susreta – a ne zatvorene tvrđave.
Gradski ured za školstvo (MA 56) već planira analizu situacije i postepeno uvođenje mjera na pojedinim školama u suradnji s bečkim općinama. No, otvoreno je pitanje koliko brzo će savezna sredstva predviđena za obrazovanje doći do samih škola.
Uz sigurnost, sve veći problem predstavlja i nedostatak školskih psihologa. Emmerling traži pojačanje osoblja te predlaže da svaka škola dobije barem jednu dodatnu stručnu osobu za podršku učenicima.
Kao privremeno rješenje, grad Beč nudi radionicama bogat program “Wiener Bildungschancen”, kroz koji škole od kraja 2023. mogu koristiti budžet za angažman vanjskih stručnjaka. Fokus radionica je na mentalnom zdravlju i borbi protiv vršnjačkog nasilja.
Austrija
Kraj vožnje za jedan euro? Beč razmatra poskupljenje godišnje karte
Bečka gradska vlast razmatra mogućnost povećanja cijene popularne godišnje karte za javni prijevoz koja trenutno iznosi 365 eura. Ova karta, uvedena 2012. godine pod tadašnjom crveno-zelenom koalicijom, dugo je smatrana simbolom socijalne prometne politike – jedan euro dnevno za neograničeno korištenje bečkih autobusa, tramvaja i metroa.
No, u novom koalicijskom sporazumu između SPÖ-a i Neosa, ova mjera se više ne spominje, a ni gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) nije je obuhvatio u svom uvodnom govoru, što mnogi tumače kao signal mogućeg kraja ovog modela pristupačne mobilnosti.
Gradonačelnik Ludwig izjavio je kako je nužno štedjeti na svim razinama te je najavio da će se u okviru proračunskih pregleda razmotriti i dosadašnje izuzeće javnog prijevoza od redovitih povećanja cijena (tzv. valorizacija). Jasno je dao do znanja da će se procijeniti koliko bi eventualno povećanje cijene bilo potrebno.
Godišnja karta po cijeni od 365 eura garantirana je još samo do kraja 2026. godine. Prema procjenama stručnjaka, moguće je povećanje od 100 do 150 eura, što bi značilo da bi karta u budućnosti mogla stajati između 465 i 515 eura. Povećanje cijene za samo 100 eura godišnje donijelo bi gradu oko 80 milijuna eura dodatnih prihoda, dok bi istovremeno smanjilo opterećenje gradskog proračuna, koji trenutno s oko 200 milijuna eura godišnje subvencionira ovu uslugu.
Financijska pročelnica Barbara Novak (SPÖ) zasad nije dala konkretnu izjavu, navodeći kako su u tijeku razgovori, a konačna odluka očekuje se tijekom ljeta, kada će se glasovati o gradskom proračunu.
Sudbina jednog od najpoznatijih i najomiljenijih prometnih projekata u Beču bit će tako poznata u idućim tjednima – a moguće poskupljenje bi moglo označiti kraj ere “jednoeuropske karte” i imati političke posljedice.
Austrija
Beč ukida obrazovni dodatak za primatelje socijalne pomoći
Grad Beč ukida od 30. lipnja dodatak na socijalnu pomoć za osobe koje pohađaju obrazovne programe u sklopu AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje).
Ovaj tzv. obrazovni bonus, koji je iznosio 150 do 300 eura mjesečno, uveden je 2024. godine kako bi se socijalnim primateljima olakšalo sudjelovanje u dugotrajnim edukacijama i prekvalifikacijama. No, sada će biti ukinut izmjenom saveznog zakona o socijalnoj pomoći, a Beč će prvi provesti tu promjenu.
Socijalni gradski vijećnik Peter Hacker (SPÖ) pojasnio je kako je Beč bio skeptičan prema toj mjeri od samog početka jer nije bilo jasne analize njezinog učinka na zapošljivost korisnika. Prema gradskim izračunima, ukidanje ovog dodatka donijet će godišnju uštedu od oko 20 milijuna eura.
Ova odluka izazvala je podijeljene reakcije. Dok vlasti u Beču ističu financijsku održivost, kritičari upozoravaju da će mjera negativno utjecati na dugoročne izglede za zapošljavanje osoba s niskom razinom obrazovanja, koje su ionako iznadprosječno pogođene nezaposlenošću.
You must be logged in to post a comment Login