Panorama
Bakterije iz kravljeg želuca kao rješenje u borbi protiv plastičnog otpada
Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u ambalaži, tekstilu ili plastičnim vrećicama.
U Europi nastaje sve više plastičnog otpada. U našem okolišu i oceanima ima gotovo 26 milijuna tona otpada. Od toga oko 15 % čini poliester. Podizanje svijesti o ovom problemu i zabrana plastike za jednokratnu upotrebu pridonose njegovom sprječavanju tako što potiču na recikliranje i ponovnu upotrebu plastike. No mnoga rješenja koja se pritom obično koriste zahtijevaju potrošnju velike količine energije, ne mogu razgraditi plastiku i nisu održiva jer se rabe otrovne kemikalije.
Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u tekstilu, ambalaži ili plastičnim vrećicama.
Plastika predstavlja materijal koji se vrlo teško razlaže na manje čestice. Znanstvenica iz ovog tima Doris Ribitsch istaknula je da struktura plastike u velikoj mjeri nalikuje strukturi prirodnih poliestera poput kutina, jedne od glavnih komponenti biljne stanice. Kutin se može naći u kompostu gdje ga razgrađuju prirodni enzimi. Budući da prehrana krava uključuje prirodne poliestere koji se razgrađuju i probavljaju u dijelu kravljeg želuca koji se naziva burag, bečki su znanstvenici počeli pomnije analizirati probavne sokove u buragu koje su dobili iz jedne austrijske klaonice. Došli su do zaključka da se u buragu nalazi velika zajednica mikroba koja je odgovorna za probavu hrane, stoga su pretpostavili da bi se ona mogla koristiti i za hidrolizu određenih vrsta plastike.
Pritom su analizirali tri vrste poliestera: sintetički polimer poznat kao PET koji se uglavnom koristi za ambalaže i tekstil, biorazgradivi kopolimer PBAT koji se koristi za plastične vrećice te materijal proizveden na biološkoj osnovi od obnovljivih sirovina. Istraživanje tima znanstvenika u Beču pokazalo je da se u laboratorijskim uvjetima sve tri vrste mogu učinkovito razgraditi mikroorganizmima koji se nalaze u želucu krave. Bečka znanstvenica Doris Ribitsch naglasila je da je potrebno nastaviti istraživati zajednice mikroba te djelovanje i specifičnost njihovih enzima. Ovo rješenje moglo bi predstavljati nov i ekološki prihvatljiv način recikliranja plastike.
Rad je nedavno objavljen u prestižnom časopisu Frontiers in Bioengineering and Biotechnology.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login