Austrija
Autor Ibiza snimke prvi put govorio ispred Istražnog odbora
Julian H. je ispričao kako je isključivo on autor snimka za kojeg nije bio plaćen i kojeg nije nudio na prodaju. Pričao je i o „spremnosti za korupciju“ Johanna Gudenusa te njegovom vjerovanju u – vanzemaljce.
Autor čuvene Ibiza snimke Julian H., koja je dovela do pada Vlade Sebastiana Kurza (ÖVP) i Heinz-Christian Strachea (tada FPÖ), prvi put je govorio ispred Istražnog odbora Nacionalnog vijeća.
U svom govoru je pričao o tome kako je snimanje na Ibizi bilo „nužno“ te kako nije želio zaraditi na snimku. Sebe na kraju priče smatra „žrtvom“, iako je pokazao različitu sliku o sebi. Izjavio je kako je samo on imao ideju za snimku a za snimku je koristio i lažnu nećakinju oligarha. Demantirao je navode prema kojem je snimku financirao NEOS, a u svojoj izjavi je potvrdio kako nije član nijedne političke stranke i da je sam radio kao sigurnosni zaposlenik.
H. je rekao kako je već kod prvog sastanka s Johannom Gudenusom primijetio „spremnost za korupciju“, a na pitanje NEOS-ove zastupnice Stephanie Krisper o porijeklu navodnog novca koji je „došao iz Rusije“ rekao je kako je čuo da se novac iz Rusije preko Cipra šalje u Austriju i da se tako djeluje na političare. Spomenuo je i ruski Kremlj te njihov judo savez, bez detaljnih informacija.
Gudenusa je upoznao 2017. godine na letu iz Moskve za Beč, s kojim je pričao o poveznici s Rusijom, zbog čega je u snimci koristio lažnu oligarhinju. Za Gudenusa je izjavio kako je pričao o svom vjerovanju u vanzemaljce, kojeg „kao političar ne smije spominjati“ te o „energetskim linijama“ koji se nalaze na otoku Ibizi.
Julian H. smatra kako bi prodaja snimke bila ilegalna, zbog čega istu nije nudio na prodaju. H. je dodao kako je postojala ponuda iz kruga igara na sreću te kruga Heinz-Christiana Strachea, ali ne i od medija.
Bivši sigurnosni zaposlenik je izjavio kako je Gudenus na dan kada je snimljena Ibiza snimka dobio upozorenje iz kruga današnjeg kancelara Kurza kako se planira „video zamka“. H. se osjećao ugroženim od strane Ministarstva vanjskih poslova, zbog čega se pismom javio predsjedniku Alexander Van der Bellenu. Pismo je nazvao „testamentom“.
Podsjećamo, Julian H. je uhićen krajem prošle godine u Berlinu, a početkom ožujka je izručen Austriji, od kada je u pritvoru.
- Heroina dana: Medicinska sestra spasila 92-godišnjakinju iz zapaljene kuće
- Jedanaestogodišnjakinja nestala u Beču: Ujak ju je od policije sakrio u ladicu kreveta
- Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
- Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
- Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login