Austrija
Dug proces – Austriji potrebno 1.500 novih vjetroagregata za energetski prijelaz
Do 2030. 100 posto austrijske električne energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora. Osim toga, savezna vlada želi povećati kapacitet proizvodnje vodika. Za to će biti potrebno do 1.500 novih vjetroturbina. Oni će značajno promijeniti krajolik – a to se mnogima neće svidjeti. Međutim, stručnjaci kažu da su “energetski krajolici” nužni za ambiciozne klimatske ciljeve.
“Moramo unijeti energetski prijelaz u krajolik”, kaže Thomas Schauppenlehner s Instituta za razvoj krajolika, rekreaciju i planiranje očuvanja prirode na Sveučilištu prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču. Svoje energetske potrebe nismo mogli pokriti samo solarnim sustavima na krovovima i parkiralištima. “Svi bi htjeli imati fotonapon na krovovima ili iznad parkirališta. Ali to jednostavno nije moguće, barem ne do 2030. godine.”
Prema Zakonu o proširenju obnovljivih izvora energije (EAG) za osam godina 100 posto električne energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora. Da bi se to postiglo, proizvodnja se mora povećati za 27 TWh. Od toga jedanaest TWh otpada na fotonapon (PV), deset TWh na vjetar, pet TWh na hidroelektranu i jedan TWh na biomasu. Strategija vodika koju je nedavno predstavila vlada ima za cilj kapacitet elektrolize od jednog GW do 2030. godine. Za to je potrebno dodatnih pet TWh električne energije. To su znatne količine, jer je trenutna austrijska potrošnja električne energije oko 74 TWh.
Za ostvarenje samonametnutih ciljeva do 2030. potrebno je izgraditi, primjerice, oko tisuću vjetroagregata. Ako također želite generirati vodik energijom vjetra, trebat će vam i oko 500 vjetroturbina. Thomas Schauppenlehner naglašava da su to prosječne vrijednosti. Što su vjetroturbine veće, to su snažnije. Primjerice, mnoge vjetroturbine trenutno se obnavljaju , odnosno moderniziraju. Budući da moderni sustavi proizvode više energije od starih.
Što se željene proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava tiče, oko polovice sustava moglo bi se smjestiti na krovove, kaže Thomas Schauppenlehner, koji je zajedno s kolegama izračunao potencijal krovnih fotonaponskih sustava u Austriji. Iako u Austriji ima oko četiri milijuna zgrada, nije svaki krov prikladan. Morate paziti na orijentaciju krova, dimnjaka, nadgradnje i zaštitu povijesnih spomenika.
Kako bi se postigli fotonaponski ciljevi do 2030., polovica snage morala bi biti smještena na tom području, izvještava istraživač. Konflikti su programirani, jer se austrijski krajolik danas već dobro koristi. Ujedno, Schauppenlehner kaže da se prostor potreban za to mora promatrati i u odnosu na druge namjene. Oko pet TWh fotonaponskih sustava zahtijevalo bi između 9.000 i 12.000 hektara, a 100.000 hektara u Austriji trenutno se koristi za uzgoj biomase. “Ako prođem pokraj polja kukuruza, velika je šansa da je to energetski usjev, dakle energetsko polje, a ne polje hrane.”
Na dva posto površine zemlje vjetroturbine bi mogle proizvesti više električne energije nego što Austrija trenutno troši, naglašava IG Windkraft. Područja oko vjetroagregata mogu se čak i dalje koristiti za poljoprivredu, samo su područja temelja povučena iz prirode. Za postizanje ciljeva do 2030. savezne države moraju konačno odrediti područja za energiju vjetra, traže iz interesne skupine. Osim toga, proces odobravanja morao bi biti brži.
Fotonaponsko širenje također mora postati brže. Prema Bundesverband Photovoltaic Austria, rast je veći od očekivanog i industrija je vrlo zaposlena. Međutim, kako bi se postigli ciljevi za 2030. godinu, u narednim godinama godišnji porast mora se dodatno povećati. Udio otvorenih prostora trenutno je oko deset posto.
Ciljevi koji su trenutno na stolu samo su privremeni ciljevi do 2030. Kako bi postala potpuno klimatski neutralna, potrebe Austrije za električnom energijom značajno će se povećati. Kada biste samo željeli pokriti ovu potražnju fotonaponskim sustavima, trebali biste pet puta veću površinu od Beča, kaže Thomas Schauppenlehner. Prijelaz energije je stoga izvediv samo ako se troši manje energije. “Ako ekstrapoliramo traženo područje s našim trenutnim načinom života i potrošnjom energije, onda moramo shvatiti da to nije moguće, pogotovo ako se već borimo oko svake vjetroturbine i svakog fotonaponskog sustava.”
Veća energetska učinkovitost i manja potrošnja energije su središnji dio energetske tranzicije, kao i uključenost stanovništva. “Energetski preokret mora postati naš projekt”, rekao je Schauppenlehner. Budući da će se krajolik promijeniti kao rezultat energetskog prijelaza. Promjena zbog koje su mnogi već uznemireni. Pritom je krajolik podložan stalnim promjenama, jer su ljudi oduvijek koristili krajolik za svoje potrebe, kaže istraživač.
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
You must be logged in to post a comment Login