Austrija
Austrija traži i obrazuje kontrolore zračnog prometa i nudi izvrsne plaće
Tvrtka Austro Control traži kontrolore zračnog prometa, te će posebno imati otvorena vrata na Dan zapošljavanja 29. rujna. Bruto plaća tijekom izobrazbe iznosi 1.500 eura, a početna je plaća oko 5.000 eura bruto.
Svi koji žele saznati više o poslu kontrolora zračnog prometa i htjeli bi virtualno pogledati iza kulisa kontrole letenja, mogu to učiniti na Danima za zapošljavanje Austro Controla 29. rujna.
Kontrolori zračnog prometa odgovorni su za sigurnost austrijskog zračnog prostora, određujete rutu leta i visinu, izdaju dozvolu za polijetanje, dopuštaju slijetanje i paze da zrakoplovi nikada ne priđu preblizu jedan drugome.
Svatko tko je zainteresiran za ovaj izazovan i raznolik posao, upravo će imati priliku 29. rujna dobiti sve informacije.
Prema portalu za “Joudy.at”, prosječna početna plaća kontrolora zračnog prometa iznosi oko 70.000 eura bruto godišnje. S četiri do devet godina iskustva, bruto plaća za kontrolore zračnog prometa u Austro Control raste na oko 86.000 eura, dok kontrolor zračnog prometa s više od deset godina radnog iskustva može očekivati zaradu od oko 92.000 eura. Prosječna plaća kontrolora zračnog prometa s više od dvadeset godina radnog iskustva iznosi preko 95.000 eura.
“Naš dan zapošljavanja najbolja je prilika za bolje upoznavanje profesije kontrolora zračnog prometa. Zrakoplovstvo je fascinantno, a posao raznolik, odgovoran posao s dobrom ravnotežom između privatnog i poslovnog života. Posebno smo zadovoljni što su žene činile pola svih onih koji su s nama bili pripravnici te se moj apel posebno odnosi na sve maturante i maturantice koji traže profesionalni izazov”, ističe Valerie Hackl, direktorica Austro Controla.
Traže se dakle učenici završnih razreda koji uživaju u timskom radu i otporni su na stres, a preduvjet za prijem je prolazak značajnog procesa odabira uz procjenu psihofizičke sposobnosti i pozitivnim liječničkim pregledom. Obuka traje oko tri godine i odvija se u centru za obuku Austro Controlu u Beču, a više možete pročitati na njihovim mrežnim stranicama.
Austrija
Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
Bečki restoran Steirereck u Stadtparku, jedan od najpoznatijih bečkih restorana, dobio je treću Michelinovu zvjezdicu, a ovog je tjedna u Salzburgu predstavljeno novo izdanje vodiča za Austriju za 2025. godinu.
Drugi je to bečki restoran s tri zvjezdice, uz Amador španjolskog chefa Juana Amadora, a Austrija prema novom Michelinovom vodiču sada ima 83 restorana sa zvjezdicama i 43 s oznakom Bib Gourmand.
Restoran Steirereck fokus stavlja na austrijsku gastronomiju, a cilj im je u jelima spojiti tradiciju s novim tehnikama pripreme jela. Restoran je poznat po futurističkoj arhitekturi, ali i jelima u kojima se koriste namirnice s njihove farme nedaleko od Graza te začinskom bilju koje uzgajaju na krovnoj terasi restorana.
Iz Michelina su napisali da su restoran zadnji put posjetili prošle godine neposredno prije Božića – restoran je bio prepun gostiju iz raznih zemalja, a fokus je bio, kako su napisali, na izvrsnoj hrani. Naručili su poznata Steirereckova kolica s kruhom, a sva jela koja su probali dobila su odlične ocjene – od ribe zlatovčice u pčelinjem vosku do artičoka s bergamotom i dunje s mliječnim kruhom, šafranom i limunom.
“Ovakav ručak za 155 eura nećete nigdje dobiti”, zaključili su Michelinovi inspektori nakon posjeta ovom restoranu.
Austrija
U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Ovaj tjedan započeli su plavo-crni koalicijski pregovori i oko medijskog sektora – a general FPÖ-a Christian Hafenecker izrekao je riječi koje odzvanjaju eterom. ORF treba uštedjeti 15% svog proračuna od milijarde eura – i umjesto da se financira kroz kućanstvo nameta, novac će doći iz federalnog proračuna.
Zbog toga se digla uzbuna na ORF-u. Heinz Lederer, član upravnog odbora zaklade blizak SPÖ-u, upozorava na uništavanje javnog emitiranja kakvog poznajemo od 1960-ih.
Smanjenje osoblja od 15 posto značilo bi odlazak oko 600 zaposlenika ORF-a, od kojih bi 40 posto bili novinari. Ali to nije sve: “Unutarnje produkcije od Tatorta do Dancing Starsa također bi bile u velikoj opasnosti, što bi koštalo dodatnih poslova od cateringa do snimatelja.” Ukupno bi moglo biti ugroženo oko 1000 radnih mjesta.
A ÖVP? Upućeni, međutim, ne očekuju da će ÖVP pružiti veliki otpor plavim planovima smanjenja – na kraju krajeva, konzervativci su željeli zamrznuti porez na kućanstva od 2026. nadalje – što bi rezultiralo gubitkom prihoda za ORF od oko 5% godišnje. Također je nejasno kada će FPÖ zapravo ukinuti ORF porez – na kraju krajeva, savezni proračun treba novu krv, a deficit je kao što smo već pisali – jako velik.
Austrija
U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija
Broj zahtjeva za azil u Austriji pao je za 58 posto u 2024. godini. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) objašnjava situaciju.
Prošle godine u Austriji je podnesen 24.941 zahtjev za azil. Ovo je ogroman pad u usporedbi s prethodnim godinama. U 2023. bilo je oko 60.000 zahtjeva za azil, au 2022. više od 110.000. To znači da je broj zahtjeva za azil pao za 58 posto (u odnosu na 2023.) odnosno 80 posto (u odnosu na 2022. godinu).
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “I u pogledu zahtjeva za azilom i deportacija vidimo da su poduzeti koraci u pravom smjeru. Za nas, međutim, to nije razlog za slavlje, već zadatak koji treba obaviti.”
U prosincu 2024. u Austriji je podneseno 1828 zahtjeva za azil. Žene su podnijele 754 zahtjeva za azil, a muškarci 1.074 zahtjeva. Najjača nacija među kandidatima u Austriji je daleko Sirija.
Pad u Austriji bio je daleko veći nego u Europskoj uniji. Bilo je više od milijun zahtjeva za azilom, deset posto manje nego prethodne godine. Prijave su porasle u Grčkoj (+15 posto), Italiji (+16 posto), Poljskoj (+79 posto) i Irskoj (+40 posto). Ekstrapolirano na broj stanovnika, Austrija je trenutno na devetom mjestu europske statistike.
U 2024. godini izvršeno je 13.307 deportacija. To predstavlja porast od 3,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Od 13.307 deportacija koje je izvršio BFA, 6.353 odlaska izvršeno je samostalno prije deportacije (48 posto), a 6.954 prisilno (52 posto). Oko 45 posto deportiranih osoba ima kaznene presude. To predstavlja mali preokret trenda.
You must be logged in to post a comment Login