Austrija
Austrija sve žešće kontrolira i aeorodrome, uhićen i državljanin BiH
Donja Austrija odlučno se obračunava sa socijalnim prevarantima. Tijekom pojačanih kontrola na aerodromu u Beču–Schwechatu ove je godine otkriveno gotovo trećina svih slučajeva socijalne prijevare u toj saveznoj zemlji.
Kontrole otkrile milijunske prijevare
Tijekom ciljanih provjera koje zajednički provode policija, carina i financijska policija, redovito se otkrivaju primatelji naknada za njegu, naknade za nezaposlene ili invalidske mirovine koji nezakonito primaju novac.
Prema najnovijem izvješću radne skupine za suzbijanje socijalnih prijevara (Task Force „SOLBE“) predstavljenom 28. listopada u St. Pöltenu, samo je u 2025. godini razotkriveno 550 slučajeva – s ukupnom štetom od 3,5 milijuna eura.
Od osnutka jedinice 2019. godine, istražitelji su proveli više od 3.000 postupaka, a ukupna šteta premašuje 25 milijuna eura.
Kako funkcioniraju prijevare
„Cilj radne skupine Sozialleistungsbetrug je otkriti zlouporabe socijalnih naknada putem lažnih podataka“, izjavio je pokrajinski ravnatelj policije Franz Popp.
Među najčešćim trikovima su:
- lažno prijavljeni boravak u Austriji,
- neistinite zdravstvene informacije,
- skrivanje dugotrajnijih boravaka u inozemstvu.
Jedan primjer prikazan na sastanku u St. Pöltenu odnosi se na 59-godišnjeg državljanina BiH iz okruga Neunkirchen, koji je navodno nezakonito primio oko 50.000 eura. Od lipnja se nalazi u pritvoru.
Do sada su prijave i sumnje na prijevare dolazile od više od 20 institucija, među kojima su zdravstveno osiguranje, porezna uprava te migracijske i pravosudne vlasti.
Zašto baš kontrole na aerodromu?
Kontrole na aerodromu u Beču-Schwechat pokazale su se iznimno učinkovitima. Primatelji socijalnih naknada koji redovito putuju ili borave dulje vrijeme u inozemstvu brzo privlače pažnju zahvaljujući usporedbi podataka o prebivalištu, putovanjima i isplatama.
Mnogi prevaranti tako doslovno „lete“ u ruke istražitelja. Statistika pokazuje da trećina osumnjičenih dolazi iz Austrije, dok dvije trećine potječu iz zemalja EU-a ili trećih država.
Više provjera, više otkrivenih slučajeva
Koliki je stvarni broj prijevara, teško je procijeniti. „Vjerojatno postoje prijevare otkad postoje i socijalne naknade“, izjavio je Marcel Höhenberger iz Pokrajinske kriminalističke uprave za Kurier.
Prema njegovim riječima, riječ je o „kontrolnom kaznenom djelu“ – što znači da više nadzora automatski dovodi do većeg broja otkrivenih slučajeva.
Popp dodaje da socijalne prijevare štete cijelom društvu i ugrožavaju stabilnost sustava. Donja Austrija stoga planira još čvršću suradnju među institucijama i nastavak pojačanih kontrola na aerodromu, gdje mnogi prevaranti prvi put upadaju u mrežu vlasti.
Austrija
Austrijska policija ima važno upozorenje za večeras
Policija upozorava na moguće slučajeve oštećenja imovine i narušavanja mira tijekom predstojećeg Halloween slavlja. Tradicionalno, djeca i mladi 31. listopada u večernjim satima obilaze kuće i stanove, izgovarajući poznatu rečenicu „Slatkiš ili nestašluk“, tražeći slatkiše – ili najavljujući bezazlenu šalu.
Kada “nestašluci” postaju kaznena djela
Policija podsjeća da uništavanje, oštećivanje ili prljanje kuća, automobila, poštanskih sandučića i kanti za smeće, kao i verbalne prijetnje ili krađe, predstavljaju kaznena djela koja će se bez iznimke prijavljivati.
Tijekom večeri i noći pojačat će se policijske patrole, a službenici će pravodobno reagirati na svaku prijavu kaznenog ponašanja.
Odgovornost i za djecu mlađu od 14 godina
Iako djeca mlađa od 14 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, oštećene osobe mogu zatražiti naknadu štete putem građanskog postupka – primjerice, troškove čišćenja fasade ili popravka oštećene imovine. U takvim slučajevima obavještava se i nadležna služba za zaštitu djece i mladeži.
Prevencija kroz razgovor
Policija apelira na roditelje i skrbnike da još prije Halloweena razgovaraju sa svojom djecom i tinejdžerima.
„Objasnite im da čak i naizgled bezopasne šale mogu imati pravne posljedice“, poručuje policija.
Roditeljima se savjetuje da se dogovore s djecom o planu kretanja, vremenu povratka i granicama dopuštenog ponašanja. Zakon o zaštiti mladih (Jugendschutzgesetz) pritom jasno definira što je primjereno i dopušteno.
Policija naglašava da svijest i pravovremeni razgovori mogu spriječiti neugodnosti, kaznene prijave i materijalnu štetu – te omogućiti da Halloween ostane ono što bi trebao biti: sigurno i zabavno slavlje.
Austrija
Incident u Beču: Rasističke uvrede i nacističke izjave u parku – jedna osoba uhićena
U bečkom okrugu Floridsdorf u srijedu navečer došlo je do ozbiljnog incidenta u kojem su mladi u parku bili izloženi rasističkim uvredama. Policija je intervenirala nakon što je uočila sukob između skupine tinejdžera i troje odraslih osoba u parku u Herchenhahngasseu.
Prema izvješću austrijskog portala Heute, tijekom policijske intervencije 35-godišnji muškarac, državljanin Njemačke, izgovarao je nacističke izjave i ideološke poruke upućene mladima. Zbog toga je odmah uhićen. Tijekom uhićenja jedan je policajac ozlijeđen udarcem laktom, a situacija je dodatno eskalirala, pa su pozvane dodatne policijske snage.
U incidentu su sudjelovala i dvojica 14-godišnjih austrijskih državljana, koji su, prema navodima policije, sudjelovali u fizičkom sukobu te su također prijavljeni vlastima. Osim 35-godišnjeg napadača, kazneno su prijavljene i njegove dvije poznanice, austrijske državljanke stare 28 i 36 godina.
Bečka policija vodi istragu zbog sumnje na rasno motivirane uvrede i promicanje nacističke ideologije, što u Austriji predstavlja teško kazneno djelo prema Zakonu o zabrani nacističke propagande (Verbotsgesetz).
Austrija
„Friedhof der Namenlosen“ – Tiho počivalište zaboravljenih duša na obali Dunava
Na samom rubu Beča, u Alberner Hafen-u, nalazi se jedno od najneobičnijih i najdirljivijih mjesta u Austriji – Groblje bezimenih (Friedhof der Namenlosen). Ovdje su od 1840. do 1940. godine sahranjivani ljudi koje je rijeka Dunav izbacila na obalu – utopljenici bez poznatog identiteta, porijekla ili uzroka smrti.
Skromne humke, jednostavni kovačkim željezom izrađeni križevi i male pločice s natpisima poput „namenlos“, „unbekannt“, „männlich“ ili „weiblich“ svjedoče o prolaznosti života i tajanstvenosti sudbine. Procjenjuje se da je tu počivalo oko 600 ljudi, od kojih je tek mali broj naknadno identificiran.
Zbog čestih poplava groblje je 1900. premješteno iza zaštitnog nasipa, a 1935. je dobilo kameni zid i malu kapelu – „Kapelu uskrsnuća (Auferstehungskapelle)“, u kojoj se i danas održavaju misne službe. Nakon izgradnje luke Albern 1939. godine, promijenila se struja Dunava i više nije bilo novih tijela koja bi voda izbacila. Posljedni ukop zabilježen je 1940. godine.
Posebno mjesto u historiji ovog groblja zauzima Josef Fuchs (1906.–1996.), dobrovoljni grobar koji je gotovo cijeli život brinuo o groblju. Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i trudu, mnoge žrtve nisu ostale sasvim bezimene. Kroz oglase i opise nestalih osoba Fuchs je uspio identificirati brojne utopljenike, a njegova se porodica i danas volonterski brine o groblju.
Uoči Svisvetih (Allerheiligen) i Dušnog dana (Allerseelen) svake se godine na ovom mjestu održavaju molitve, blagoslov grobova i sveta misa za sve preminule. Posebnu simboliku nosi i tradicija ribarskog udruženja iz Alberna: oni svake godine u novembru izrađuju splav ukrašen cvijećem, vijencima i svijećama, koji puštaju niz Dunav s natpisom:
„Den Opfern der Donau“ – „Žrtvama Dunava“,
ispisanim na njemačkom, češkom i mađarskom jeziku.
Tako se svake godine, tiho i dostojanstveno, odaje počast dušama koje je Dunav odnio, a nikada nije vratio njihovim domovima.
