Dnevna kronika
Austrija: Što sa prekovremenim satima?
U Austriji je, baš i kao i u nekim drugim državama moguće raditi prekovremeno, no postoje jasne zakonske regulative koje definiraju isti te jasni zakoni koji vrijede za plaćanje odnosno vrednovanje prekovremenog rada. Što je onda prekovremeni rad? Prekovremeni rad je kada radite više od zakonski dopuštenog normalnog tjednog radnog vremena (obično 40 sati) ili normalnog dnevnog radnog vremena (obično 8 sati).
Uobičajeno radno vrijeme može se drugačije rasporediti ili produžiti u okviru zakonskih mogućnosti – ne mora uvijek biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Ako postoji povećana potreba za radom, dopušteno je 20 sati prekovremenog rada tjedno. Dnevno radno vrijeme ne može trajati duže od 12 sati, a tjedno 60 sati, uključujući prekovremeni rad.
Međutim, isto tako, tjedno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati u prosjeku tijekom 17 tjedana. Prekoračenje ograničenja od 12 dnevno ili 60 sati tjedno dopušteno je pod određenim uvjetima i samo u iznimnim slučajevima, npr. mora postojati spremnost za rad uz odobrenje inspekcije rada.
Kada se može odbiti prekovremeni rad bez ikakvih opravdanja
Ako imate važne razloge, npr. čuvanje djeteta ili hitan pregled kod liječnika, ne morate raditi prekovremeno. Vaši razlozi moraju nadjačati interese tvrtke. Međutim, ako ste već radili 50 sati tjedno ili 10 sati dnevno, možete odbiti daljnji prekovremeni rad za taj tjedan ili dan bez opravdanja.
Ne smijete biti u nepovoljnom položaju zbog odbijanja takvog prekovremenog rada – osobito u pogledu plaće, mogućnosti napredovanja i premještaja. Ako ste dobili otkaz zbog odbijanja prekovremenog rada, možete osporiti otkaz na sudu u roku od 2 tjedna!
Koliko sam plaćen za prekovremeni rad?
Dobivate najmanje dodatak od 50 posto za svaki sat prekovremenog rada – bez obzira na to je li prekovremeni rad plaćen ili ste ugovorili slobodno vrijeme (Zeitausgleich) umjesto toga. U slučaju nadoknade/izravnavanja vremena (Zeitausgleich), dobit ćete dakle 1,5 sat nadoknade vremena za jeda sat prekovremenog rada.
U mnogim kolektivnim ugovorima, primjerice, predviđeni su viši dodaci za rad noću, praznikom i nedjeljom. (Ponegdje i 100 ili čak i više posto, ali ovisi o kolektivnom ugovoru).
Dogovor o plaćanju prekovremenog rada u omjeru 1:1 je zabranjen! Ako ste slučajno sklopili takav ugovor, poslodavac svejedno mora platiti dodatak za prekovremeni rad ili dati više slobodnog vremena umjesto toga.
Osnovno pravilo je: Prekovremeni rad se plaća. Slobodno vrijeme umjesto novca dobivate samo ako ste pristali na to. Možete se dogovoriti i za kombinaciju, na primjer da vam se plati osnovni sat i dobijete slobodno vrijeme umjesto doplate.
Dogovor, bilo novčani ili slobodni, može se sklopiti pismeno ili usmeno.
Ostatak informacije vezanih za prekovremeni radi i prekovremene sate možete pronaći ovdje.
Dnevna kronika
Krovopokrivač u Austriji pao na radnom mjestu
U Grazu je u petak ujutro krovopokrivač pao tijekom rada na betonski krov. 52-godišnjak je teško ozlijeđen.
Teška nesreća na poslu u Grazu! U 17. okrugu Graza, Puntigamu, krovopokrivač je u petak ujutro pao tijekom rada na betonski krov ispod. U nesreći je teško ozlijeđen 52-godišnjak. Policija je isključila prekršaj.
Događaju je svjedočila 43-godišnja prolaznica. Nakon pružene prve pomoći, Crveni križ je odvezao nesretnog radnika u Sveučilišnu bolnicu u Grazu. Tamo su ga operirali, no krovopokrivač je zbog teške ozljede i dalje životno ugrožen.
Dnevna kronika
Austrija: Teška ozljeda radnika na poslu
64-godišnji radnik teško je ozlijeđen u četvrtak u jednoj tvrtki za obradu drveta u Imstu u Tirolu.
Čovjek je pokušavao očistiti zastoj u stroju kada se unutar njega odlomila daska. Šipka mu je tada probila ruku, a druga podlakticu.
Prema navodima policije, unesrećeni se uspio dovući do radnog kolege koji je pokrenuo lanac spašavanja. S drvetom u tijelu prebačen je u bolnicu. Njegovo stanje trenutno nije poznato, no ozljeda je ozbiljnije prirode.
Dnevna kronika
Bečka telefonska linija za borbu protiv kiberkriminala
Kibernetički kriminal u austrijskoj je prijestolnici sve češća pojava. Iz tog je razloga Grad Beč prije dvije godine uspostavio telefonsku liniju za pomoć u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Grad Beč već se dvije godine brine da žrtve kibernetičkog kriminala ne budu prepuštene same sebi. Telefonska linija za pomoć čak je 2.080 puta građanima dala savjet kako da u ovakvoj situaciji postupe te ih uputila na službe koje će im moći pružiti odgovarajuću vrstu pomoći i podrške. Linija građanima stoji na raspolaganju svakim radnim danom od 7.30 do 17 sati. Pored toga, austrijska metropola građanima savjetuje da u slučaju bilo kakve sumnje odmah obavijeste i policiju.
Za liniju je zadužena Bečka služba za građane. Zaposlenici pozivnog centra nude prvu ruku pomoći, no zbog složenosti problema ne nude savjete tehničke ili pravne prirode, već pozivatelja, ako je to potrebno, upućuju na adrese na kojima će dobiti daljnju odgovarajuću stručnu pomoć. Neke od adresa uključuju Ured pučkog pravobranitelja za internet te Ured za zaštitu potrošača Bečke radničke komore.
Svaki se poziv detaljno analizira, pa je moguće dobiti uvid u najučestalije povode za poziv. Glavni razlog poziva su internetske prijevare, a samo je ove godine, zahvaljujući telefonskoj liniji za pomoć, prijavljeno više od 1.000 slučajeva. U otprilike 55 posto slučajeva radilo se o lažnom savjetovanju koje je rezultiralo gubitkom novčanih sredstava ili podataka na internetu. Drugi najčešći razlog za poziv je pokušaj ucjene putem e-pošte, kao i phishing odnosno pokušaj krađe osjetljivih osobnih podataka također najčešće putem e-pošte. Ostali pozivi uglavnom se tiču zaštite podataka i zlonamjernih softvera.
U današnje digitalno doba ljudi su nažalost sve češće mete ove vrste prevaranta. Uspostavom telefonske linije za pomoć, Beč značajno doprinosi borbi protiv prijevara u digitalnom prostoru. Telefonska je linija brza i efikasna, i ono najvažnije, besplatna.
