Austrija
Austrija: Pohvale i kritike zbog novih mjera
Opozicija za nove mjere traži objašnjenja, Gospodarska komora smatra mjere „posebno bolnim“, predstavnici sportskih klubova smatraju kako je vlada „izgubila povjerenje“:
Uredba, koja je danas predstavljena Glavnom odboru Nacionalnog vijeća Austrije, dobila je mnogo pohvala, ali i kritika od glavnih funkcionera u politici, zdravstvu i sportu.
Opozicija iz SPÖ-a, NEOS-a i FPÖ-a jasno kritizira posljednje mjere. Socijaldemokratska čelnica Pamela Rendi-Wagner zatražila je objašnjenje svake mjere u detalje, odnosno razloge zbog čega se nalaze u uredbi, dok čelnica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger ovakvo ponašanje vlade smatra „farsom“. Opozicijske stranke su u zadnjem trenutku informirane o mjerama, zbog čega Meinl-Reisinger smatra da je to znak „nepoštivanja“ drugih mišljenja.
Prema riječima opozicijskih čelnica, najveće nerazumijevanje je odluka zatvaranja kulturnih ustanova i ugostiteljstva, zbog čega su zatražili otkrivanje podataka na osnovu čega su donesene odluke te zakonsko uporište naknade za tvrtke kojima nije dozvoljen rad u studenom.
Čelnik FPÖ-ovog kluba Herbert Kickl izjavio je kako njegova stranka u Nacionalnom vijeću neće podržati nove mjere. Kickl traži da druge grane gospodarstva dobiju odštetu od države, poput dostavljača. Također, Kicklu nije jasno kako u kinima postoji veća opasnost od zaraze, ali u trgovinama ne.
SPÖ-ovi predsjednici saveznih pokrajina kritiziraju kako tirkizno-zelena koalicija ignorira informirati njihove savezne pokrajine. Tako je predsjednik Gradišća Hans-Peter Doskozil izjavio kako je najveći problem trenutnog rada vlade kako „zajednički rad sa SPÖ-ovim saveznim pokrajinama ne postoji“. Doskozil je pohvalio odluke za bolnice i staračke domove, ali kritizira postupke lockdowna u turizmu.
ÖVP-ovi predsjednici saveznih pokrajina govore o tome kako je „bilo vrijeme“ za nove mjere, kako kaže štajerski predsjednik Hermann Schützenhöfer. Predsjednica Donje Austrije Mikl-Leitner i tirolski predsjednik Günther Platter su izjavili kako su odluke potrebne za spašavanje radnih mjesta, a kako su mjere „bez alternative“.
Predsjednik Društva za anesteziju, reanimaciju i intenzivnu medicinu (ÖGARI) Klaus Markstaller je podržao posljednje odluke, koje su „iz naše perspektive itekako potrebne“. Markstaller kaže kako je potreban zaokret u brojkama zaraženih kako „bismo zaustavili pretrpanost bolnica i kapaciteta intenzivne njege“. Da nije došlo do novih mjera, „umirali bi ljudi, koji nisu morali umrijeti“.
Gospodarska komora (WKÖ) je posljednje mjere nazvala „posebno bolnim“ te zatražila od Vlade konkretne planove za tvrtke koje se nalaze u ovako nesigurnim vremenima. WKÖ traži subvenciju fiksnih troškova što prije, kako bi se pomoglo tvrtkama. Ova subvencija odlučuje kod pojedinih tvrtki „o životu i smrti“, izjavila je predstavnica hotelijera Michaela Reitterer.
Sportski klubovi kritiziraju odluke. Najglasnija kritika je došla od izvršnog direktora Red Bull Salzburga Stephana Reitera, koji je izjavio kako je „žalosno da se ide u pravcu utakmica bez publike“. Njegov klub već u utorak očekuje velika utakmica Lige prvaka protiv Bayern Münchena. Reiter je izjavio kako je to „loše za nogomet, loše za sport, loše za financije, ali i za momčadi“. Iako ne želi komentirati jesu li mjere opravdane ili ne, prema njegovim riječima austrijska vlada je „izgubila na povjerenju“.
Predsjednik Uprave nogometne Bundeslige Christian Ebenbauer je izjavio kako su odluke „u prvu ruku pragmatične“. Najbitnije je kako se prve dvije profesionalne lige mogu nastaviti, jer je to kratkoročno bitno za opstanak klubova, ali za daljnji period „nije dobra odluka“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – fernandozhiminaicela | Pixabay
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
