Austrija
Austrija: Pohvale i kritike zbog novih mjera
Opozicija za nove mjere traži objašnjenja, Gospodarska komora smatra mjere „posebno bolnim“, predstavnici sportskih klubova smatraju kako je vlada „izgubila povjerenje“:
Uredba, koja je danas predstavljena Glavnom odboru Nacionalnog vijeća Austrije, dobila je mnogo pohvala, ali i kritika od glavnih funkcionera u politici, zdravstvu i sportu.
Opozicija iz SPÖ-a, NEOS-a i FPÖ-a jasno kritizira posljednje mjere. Socijaldemokratska čelnica Pamela Rendi-Wagner zatražila je objašnjenje svake mjere u detalje, odnosno razloge zbog čega se nalaze u uredbi, dok čelnica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger ovakvo ponašanje vlade smatra „farsom“. Opozicijske stranke su u zadnjem trenutku informirane o mjerama, zbog čega Meinl-Reisinger smatra da je to znak „nepoštivanja“ drugih mišljenja.
Prema riječima opozicijskih čelnica, najveće nerazumijevanje je odluka zatvaranja kulturnih ustanova i ugostiteljstva, zbog čega su zatražili otkrivanje podataka na osnovu čega su donesene odluke te zakonsko uporište naknade za tvrtke kojima nije dozvoljen rad u studenom.
Čelnik FPÖ-ovog kluba Herbert Kickl izjavio je kako njegova stranka u Nacionalnom vijeću neće podržati nove mjere. Kickl traži da druge grane gospodarstva dobiju odštetu od države, poput dostavljača. Također, Kicklu nije jasno kako u kinima postoji veća opasnost od zaraze, ali u trgovinama ne.
SPÖ-ovi predsjednici saveznih pokrajina kritiziraju kako tirkizno-zelena koalicija ignorira informirati njihove savezne pokrajine. Tako je predsjednik Gradišća Hans-Peter Doskozil izjavio kako je najveći problem trenutnog rada vlade kako „zajednički rad sa SPÖ-ovim saveznim pokrajinama ne postoji“. Doskozil je pohvalio odluke za bolnice i staračke domove, ali kritizira postupke lockdowna u turizmu.
ÖVP-ovi predsjednici saveznih pokrajina govore o tome kako je „bilo vrijeme“ za nove mjere, kako kaže štajerski predsjednik Hermann Schützenhöfer. Predsjednica Donje Austrije Mikl-Leitner i tirolski predsjednik Günther Platter su izjavili kako su odluke potrebne za spašavanje radnih mjesta, a kako su mjere „bez alternative“.
Predsjednik Društva za anesteziju, reanimaciju i intenzivnu medicinu (ÖGARI) Klaus Markstaller je podržao posljednje odluke, koje su „iz naše perspektive itekako potrebne“. Markstaller kaže kako je potreban zaokret u brojkama zaraženih kako „bismo zaustavili pretrpanost bolnica i kapaciteta intenzivne njege“. Da nije došlo do novih mjera, „umirali bi ljudi, koji nisu morali umrijeti“.
Gospodarska komora (WKÖ) je posljednje mjere nazvala „posebno bolnim“ te zatražila od Vlade konkretne planove za tvrtke koje se nalaze u ovako nesigurnim vremenima. WKÖ traži subvenciju fiksnih troškova što prije, kako bi se pomoglo tvrtkama. Ova subvencija odlučuje kod pojedinih tvrtki „o životu i smrti“, izjavila je predstavnica hotelijera Michaela Reitterer.
Sportski klubovi kritiziraju odluke. Najglasnija kritika je došla od izvršnog direktora Red Bull Salzburga Stephana Reitera, koji je izjavio kako je „žalosno da se ide u pravcu utakmica bez publike“. Njegov klub već u utorak očekuje velika utakmica Lige prvaka protiv Bayern Münchena. Reiter je izjavio kako je to „loše za nogomet, loše za sport, loše za financije, ali i za momčadi“. Iako ne želi komentirati jesu li mjere opravdane ili ne, prema njegovim riječima austrijska vlada je „izgubila na povjerenju“.
Predsjednik Uprave nogometne Bundeslige Christian Ebenbauer je izjavio kako su odluke „u prvu ruku pragmatične“. Najbitnije je kako se prve dvije profesionalne lige mogu nastaviti, jer je to kratkoročno bitno za opstanak klubova, ali za daljnji period „nije dobra odluka“.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – fernandozhiminaicela | Pixabay
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
