Austrija
Austrija: Ovo su svi bonusi i novčane naknade koje isplaćuje austrijska vlada
Vladin paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka: jednokratne isplate za umirovljenike, klimatski bonus od 500 eura, ograničenje cijena struje. Budući da je puno toga predstavljeno, mnogi su se u svemu ‘izgubili’. Upravo iz tog razloga donosimo sve mjere austrijske vlade.
Cijeli paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka. Ukupno se za suzbijanje posljedica inflacije i golemog povećanja cijena energije u Austriji ulaže gotovo 35,2 milijarde eura. O prva dva paketa pomoći odlučeno je početkom godine, a o trećem u lipnju. Sada dolazi i ograničenje cijena struje, a slijedi i rasterećenje ostalih energenata za grijanje.
U kolovozu je za svako dijete uz obiteljski dodatak već isplaćeno 180 eura.
U rujnu su 300 eura dobili ljudi s niskim primanjima, poput onih na socijalnoj pomoći, nezaposlenih i umirovljenika s minimalnim mirovinama.
500 eura: klimatski bonus i bonus za inflaciju
Kako bi se nadoknadila cijena CO2, građanima se isplaćuje klimatski bonus od 250 eura plus dodatnih 250 eura bonusa za povećanje cijene. To znači da sve odrasle osobe koje žive u Austriji dobivaju 500 eura. Za svako dijete se isplaćuje dodatnih 250 eura. Ljudi u najvišem poreznom razredu (50 posto) moraju platiti porez na inflacijski bonus, tako da dobivaju samo polovicu.
Obiteljski bonus se povećava
Obiteljski bonus će se 2022. povećati na 2.000 eura po djetetu ili 650 eura za djecu stariju od 18 godina. Ako obiteljski bonus nije uzet u obzir u obračunu plaća poslodavca, mora se podnijeti zahtjev prilikom prijave poreza zaposlenika početkom 2023. godine.
Istodobno će se takozvani dječji doplatak, odnosno porezna olakšica za roditelje s niskim primanjima, povećati s 450 na 550 eura. Može se prijaviti putem prijave poreza na rad početkom 2023. godine.
Za umirovljenike do 500 eura
Od rujna 2022. umirovljenici će od svog nositelja mirovinskog osiguranja primiti jednokratnu isplatu do 500 eura. Istodobno će se postojeće porezne olakšice za zaposlene i umirovljenike povećati jednokratno za 2022. do 500 eura (porezna olakšica za troškove života).
Porezna olakšica na troškove života mora se aktivno prijaviti u prijavi poreza zaposlenika početkom 2023. godine. Umirovljenici koji imaju pravo na jednokratnu isplatu nemaju pravo na poreznu olakšicu za troškove života.
Uredba usvojena tijekom korona krize 2020./21., da se dodatni dodaci i bonusi do 3.000 eura po zaposleniku isplaćuju bez poreza, bit će produžena na 2022./23.
Ukidanje hladne progresije
Od 2023. godine ukida se hladna progresija. To znači povećanje poreznog opterećenja zbog godišnjeg usklađivanja s inflacijom plaća i mirovina. Do sada se porezno opterećenje nadoknađivalo redovnim poreznim reformama. Ubuduće će se porezna stopa usklađivati godišnje. U tu se svrhu porezne razine i odbici usklađuju s 2/3 inflacije prethodne godine. Političari odlučuju kako će se raspodijeliti preostala trećina.
Beneficije su prilagođene CPI-u
Socijalne naknade kao što su obiteljski doplatak, porezna olakšica za djecu, naknada za brigu o djeci, naknada za studiranje i rehabilitaciju, naknada za bolovanje i prekvalifikaciju od početka 2023. kontinuirano će se usklađivati s indeksom potrošačkih cijena (CPI).
Troškovi rada izvan plaće su smanjeni
Troškovi rada izvan plaće trajno će se smanjiti od 2023. godine za 0,3 postotna boda.
Tvrtke čiji su troškovi nabave energije u 2021. godini iznosili najmanje tri posto vrijednosti proizvodnje i čiji je nacionalni energetski porez u 2021. godini iznosio 0,5 posto dodane vrijednosti trebale bi se moći prijaviti za bespovratna sredstva u 2022. godini.
Austrija
Novi planovi austrijske vlade-Svi će morati raditi duže
Zbog trenutne proračunske situacije u Austriji, koja uključuje deficit od više od 18 milijardi eura, koalicija planira produžiti radni vijek građana, osobito u starijoj dobi. Ove promjene uključuju i strože uvjete vezane uz mirovine.
Kako bi popunili proračunski deficit, vlada je već predstavila prve mjere štednje. To uključuje širenje poreza, nametanje većih opterećenja na banke i energetske tvrtke, te ukidanje obrazovne dopusta. Iako će ove mjere donijeti nešto više od milijardu eura u proračun, to nije dovoljno za pokrivanje deficita, zbog čega je planirana daljnja štednja, uključujući mirovinske reforme, piše Heute.
Paket koji bi trebao donijeti 3 milijarde eura
Jedan od ključnih dijelova plana je podizanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 6 posto, ali to nije jedina mjera. Također, predviđa se uvođenje paketa za zapošljavanje starijih radnika i reforme mirovinskog sustava koje bi do 2031. trebale donijeti 2,9 milijardi eura, dok će taj iznos do 2028. narasti na 1,45 milijardi eura.
Iako trenutno nije planirano povećanje zakonske dobne granice za umirovljenje, moguće je da će se to promijeniti u budućnosti ako trenutne mjere ne budu dovoljne za smanjenje deficita.
Privlačenje radnika da rade duže
Jedan od ciljeva je učiniti rad u starijoj dobi privlačnijim, kako bi ljudi duže radili i potaknuli gospodarski rast. Prema podacima, muškarci u prosjeku odlaze u mirovinu sa 62,3 godine, a žene sa 60,2 godine. Kako bi to promijenili, planiraju se značajna poboljšanja, poput boljih mogućnosti za obrazovanje i prekvalifikaciju starijih radnika. Također, radnici će moći premjestiti se u lakše poslove ako žele nastaviti raditi, a poslodavci će biti motivirani da započnu s osposobljavanjem za takve poslove.
Strože mjere za umirovljenje
Da bi se postigao viši stvarni radni vijek, planiraju se i strože mjere u vezi s tzv. „koridorskim mirovinama“. Trenutno, radnici mogu u mirovinu s 62 godine ako imaju 480 mjeseci osiguranja, ali uz smanjenje mirovine za svaki mjesec prije zakonske dobi. Koalicija planira podići dob za odlazak u mirovinu na 63 godine i povećati broj potrebnih godina osiguranja na 42.
Također, uvodi se nova opcija smanjene mirovine, koja će omogućiti radnicima da smanje svoje radno vrijeme nakon 42 godine osiguranja, uz smanjenje plaće i mirovine prema postotku smanjenja radnog vremena.
Poticaji za rad nakon umirovljenja
Uvođenjem poreznih olakšica za rad nakon zakonske dobi umirovljenja, planira se ohrabriti starije radnike da nastave raditi. Od 2026. godine, poslodavci neće plaćati socijalne doprinose za radnike starije dobi, a za prihode u mirovini bit će uvođen jedinstveni porez od 25%.
Moguće daljnje promjene
Ako ove mjere ne budu dovoljno učinkovite u postizanju ciljanih ušteda, planiraju se dodatne reforme. Uvođenje zakonskog mehanizma održivosti znači da će, ako se planirane uštede ne postignu do 2030. godine, vlada biti obvezna poduzeti dodatne mjere. Ovo uključuje povećanje broja potrebnih godina osiguranja za koridorsku mirovinu te moguće promjene u stopi doprinosa, godini umirovljenja i uvjetima za mirovine.
Austrija
Ovaj vikend se na austrijskim cestama očekuju velike gužve
Ovaj vikend očekuju se gužve na cestama u Beču, Linzu i Grazu zbog četiri velike manifestacije koje će privući tisuće posjetitelja.
ARBÖ savjetuje vozačima da se pripreme na dulje vožnje, da po mogućnosti koriste javni prijevoz i da unaprijed planiraju svoje putovanje. Osobito se očekuju velike zastoje u prometu u subotu.
Messe “Wohnen & Interieur” u Beču uzrokuje gužve U Beču će od srijede do nedjelje (12.-16. ožujka) biti održan sajam “Wohnen & Interieur” na sajamskom prostoru. Očekuje se oko 80.000 posjetitelja. Zbog velikog broja posjetitelja mogu se očekivati značajna kašnjenja na pristupnim cestama, posebno na A23 južnoj tangenti, kod skretanja na Handelskai i Knoten Prater, te na Pratersternu. ARBÖ preporučuje korištenje javnog prijevoza, poput podzemne linije U2 ili autobusa 11A i 82A.
Motorsportski događaj “Masters of Dirt” u Beču Drugi veliki događaj u Beču bit će motorsportski show “Masters of Dirt”, koji se održava od petka do nedjelje (14.-16. ožujka) u Bečkoj stadionskoj dvorani. Očekuje se 25.000 posjetitelja, a prometne smetnje bit će prisutne na Lerchenfelder Gürtelu i Gablenzgasse. ARBÖ savjetuje dolazak javnim prijevozom, jer će potražnja za parkirnim prostorima biti velika.
“Linzer Autofrühling” U Linzu, od subote do nedjelje (15.-16. ožujka), održava se “Linzer Autofrühling” na Design Centru, gdje će se predstaviti automobili kao što su Abarth, Citroën i Volkswagen. Očekuje se oko 20.000 posjetitelja, a najveće gužve bit će u jutarnjim satima. ARBÖ preporučuje korištenje javnog prijevoza, kao što su tramvaji 1 i 2 koji zaustavljaju na Europaplatzu.
“Motion Expo” u Grazu I u Grazu, od petka do nedjelje (14.-16. ožujka), održat će se “Motion Expo”, sajam posvećen mobilnosti, s posebnim naglaskom na održiva i električna vozila. Očekuje se oko 30.000 posjetitelja, a najviše gužvi bit će na Conrad-von-Hötzendorf-Straße. ARBÖ savjetuje korištenje javnog prijevoza, tramvajske linije 4, koja zaustavlja na stanici Messeplatz.
ARBÖ savjetuje svim putnicima koji se kreću prema Beču, Linzu ili Grazu ovog vikenda da planiraju dovoljno vremena za putovanje, prate obavijesti o gužvama i po mogućnosti koriste javni prijevoz ili Park+Ride sustave.
Austrija
Austrijska vlada planira obustaviti spajanje obitelji
Nova austrijska vlada odlučila je privremeno obustaviti pravo izbjeglica na spajanje obitelji. Ova mjera pravno je upitna i još mora proći parlamentarnu proceduru.
Odluka vlade o obustavi spajanja obitelji
Nova tročlana vladajuća koalicija u Austriji usvojila je odluku o obustavi spajanja obitelji za izbjeglice. Kako je priopćeno iz Ureda kancelara, nacionalni propisi bit će prilagođeni kako bi se spajanje obitelji s trenutnim učinkom zaustavilo. Cilj ove mjere je očuvanje javnog reda i sigurnosti.
Vlada planira da parlament što prije potvrdi ovu odluku, koja će biti privremena. Također, uzet će se u obzir sudska praksa Europskog suda pravde (ESLJP).
“Pritisnuli smo stop tipku”
“Kroz današnje odluke vlade pritisnuli smo stop tipku za spajanje obitelji”, izjavio je kancelar Christian Stocker. Konzervativni političar naglasio je da su kapaciteti Austrije ograničeni, posebice u sektorima obrazovanja, stanovanja i zdravstva, gdje dolazi do preopterećenja.
Austrija se pritom poziva na hitnu klauzulu EU-a, koja omogućuje ograničenja ako je ugrožena unutarnja sigurnost. Već prošlog tjedna ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner na razini EU-a zagovarao je obustavu spajanja obitelji.
Pravni sporovi i kritike
Ova inicijativa izazvala je pravne dvojbe – kritičari smatraju da predstavlja kršenje prava na azil i Europske konvencije o ljudskim pravima.
Prema vladinim podacima, u Austriju je putem spajanja obitelji 2023. i 2024. godine došlo ukupno 18.000 ljudi, od čega je 13.000 bilo djece i maloljetnika. No, brojke su već dulje vrijeme u padu zahvaljujući pojačanim kontrolama i provjerama DNK. U veljači 2024. registrirano je oko 1.000 osoba, dok je u veljači 2025. taj broj pao na samo 60.
“Važno je dugoročno osigurati ovaj trend”, izjavio je državni tajnik za unutarnje poslove Jörg Leichtfried iz SPÖ-a. “Naš zajednički cilj je smanjiti neregularnu migraciju na nulu, no to ne mijenja pravo na azil.”
Nova austrijska vlada, koju čine konzervativna Narodna stranka (ÖVP), socijaldemokratska SPÖ i liberalni NEOS, prisegnula je početkom ožujka.
You must be logged in to post a comment Login