Austrija
Austrija: Novi bonus za grijanje donosi do 340 eura po kućanstvu
Nakon Gornje Austrije, Koruške i Vorarlberga, i pokrajina Štajerska sada usvaja novu subvenciju troškova grijanja od 340 eura.
Nakon velikog prošlogodišnjeg uspjeha, pokrajinska vlada Štajerske donijela je odluku i o subvenciji troškova grijanja za nadolazeću sezonu grijanja: subvencija od 340 eura može se zatražiti od ponedjeljka (7. listopada).
Gornje granice neto dohotka (za samačka kućanstva 1.572 eura, zajednice kućanstva 2.358 eura i 472 eura za svako dijete koje živi u kućanstvu koje prima obiteljski doplatak) su usklađene.
Prijave online po prvi put
Zahtjevi se mogu podnijeti do 28. veljače 2025. u svim štajerskim općinskim uredima, u gradskim uredima, kao i u uslužnim centrima i servisnim točkama grada Graza. Uz iznimku Graza, po prvi put moguća je i online prijava na www.sociales.steiermark.at. Telefonske informacije o subvenciji za grijanje dostupne su na dežurnoj liniji 0800/201010.
U sezoni grijanja 2023./2024. Državna služba za socijalna pitanja zajedno s gradovima i općinama obradila je 18.865 zahtjeva za državnu subvenciju troškova grijanja. Troškovi su iznosili 6,41 milijun eura.
Veliki i mali u Koruškoj
Korušani mogu osigurati i bonus za grijanje od 110 do 180 eura. Za veliku subvenciju (180 eura) samci ne bi smjeli prijeći granicu mjesečnog prihoda od 1.270 eura neto, a dvočlana kućanstva ne bi smjela prijeći granicu mjesečnog prihoda od 1.840 eura neto.
Za malu subvenciju (110 eura) ne možete zaraditi više od 1510 eura (samci) ili 2080 eura (dvočlano kućanstvo). Za svaku sljedeću osobu koja živi u istom kućanstvu u limite prihoda uračunat je dodatak od 360 eura.
Prijave se mogu podnijeti u vlastitoj općini do 31. ožujka 2025. godine. Sve informacije o tome možete pronaći na www.ktn.gv.at.
Bonus i u G. Austriji
Pokrajina Gornja Austrija također ponovno podupire kućanstva s niskim primanjima sa subvencijom troškova grijanja od 200 eura.
Ograničenja prihoda (osnovica je godišnji bruto za 2023.) su 19.070 eura za jednočlano kućanstvo i 26.940 eura za višečlano kućanstvo. Bonus za grijanje može se prijaviti do 30. studenog na ooe.gv.at.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
