Austrija
Austrija: Krumpir i luk znatno su skuplji
Krumpir i luk su sami po sebi jeftino povrće. Ali posljednjih mjeseci cijene su porasle. S jedne strane zbog inflacije, ali s druge strane zbog loših uroda, diljem Europe.
Građani Austrije godišnje u prosjeku pojedu oko 50 kilograma krumpira. Ove godine to moraju platiti skuplje jer je u nekim dijelovima Europe ove godine bilo presuho, a u drugim premokro. Josef Dorner, uzgajivač krumpira u Markt Sankt Martinu (okrug Oberpullendorf) također je imao slično iskustvo.
“U lipnju, srpnju i kolovozu bilo je velikih oborina. Puno mi je stvari uništeno poplavom – izgubio sam područje veličine sportskog terena. To odgovara nekoliko tisuća kilograma. To će mi nedostajati na proljeće, tada ću imati manje za tržište”, kaže Dorner.
Cijene krumpira obično se definiraju ranim krumpirom početkom ljeta. Kao rezultat toga, cijene postupno padaju. Ove godine to nije slučaj, kaže Dorner. “Inače cijena tada gotovo svaki dan pada, tako da gotovo više nije isplativo uzgajati krumpir. Ove godine su bile te vremenske nepogode, usjevi su kasnili i više nije bilo puno viška starog krumpira – pa su cijene dignute. Ovo se nikada nije dogodilo otkako sam počeo proizvoditi krumpir,” kaže Dorner. Deset kilograma svog konvencionalno proizvedenog krumpira s farme naplaćuje jedanaest eura.
“Od 2024. više neće biti crvenog organskog luka”
Poskupio je i luk. I ovdje je žetva ove godine u Europi bila loša, kaže ekološka poljoprivrednica Priska Stekovics iz Frauenkirchena (okrug Neusiedl am See). “Prošla je godina bila vrlo teška godina luka diljem Europe. Padalo je toliko kiše, bilo je puno plijesni. A u ovom trenutku znamo da u veljači 2024. više neće biti crvenog organskog luka jer ove godine nije bilo te količine. A ako se količina smanji, cijena postaje skuplja”, kaže Stekovics.
Prema riječima Priske Stekovics, crveni organski luk postat će deficitarna roba 2024.
Austrija
U Austriju stiže promjena vremena, izdana opasnost od nevremena! Evo što nas očekuje
Nestabilni vremenski uvjeti donose kišu, vjetar i grmljavinske oluje
Danas će prevladavati promjenjivo vrijeme. Već u ranim jutarnjim satima očekuje se kiša od glavnog grebena Tirolskih Alpa do Karavanki, dok će iznad 1.500 metara padati snijeg. Mjestimično su mogući i grmljavinski pljuskovi, koji će se proširiti na Gornju Štajersku i zapadnu Donju Austriju. U istočnim dijelovima zemlje povremeno će se pojaviti sunce, ali će istovremeno jugo značajno pojačati. Unatoč svemu, temperature će doseći do 20°C, a najtoplije će biti na istoku.
Prognoza za naredne dane:
🔹 Četvrtak: Jutro će ponegdje biti sunčano, ali će tijekom dana stići novi gusti oblaci. Kiša će padati u planinskim krajevima i na jugu zemlje. Temperature će se kretati između 8 i 18°C.
🔹 Petak: Oblačno vrijeme diljem zemlje, uz kišu koja dolazi iz smjera Italije. U jugozapadnim dijelovima snježna granica mogla bi se nakratko spustiti na 1.000 metara nadmorske visine. Temperature će dosezati od 7 do 18°C, pri čemu će najtoplije biti na istoku.
🔹 Subota: Prevladavat će gusto oblačno vrijeme, uz kraće sunčane intervale na jugu i istoku. Tijekom ranih jutarnjih sati kiša će padati u području Dunava i na sjeveru, dok će kasnije pljuskovi zahvatiti i planinske predjele te jug zemlje. Vjetar će puhati umjereno do jako iz smjera sjeveroistoka i jugoistoka. Temperature će se kretati između 5 i 18°C, s najvišim vrijednostima na jugu.
🌩️ Budite spremni na nestabilne vremenske uvjete i pratite daljnje prognoze!
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?
Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti
Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.
