Austrija
Austrija je u krizi, sljedećih godina morat će uvesti ozbiljne uštede
Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.
Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.
Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.
Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.
Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.
Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.
Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.
Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.
Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.
U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.
Austrija
Važna obavijest: Linija tramvaja 49 prestaje prometovati zbog važnih radova
Od 24. veljače tramvajska linija 49 neće prometovati sve do sredine travnja zbog opsežnih radova na obnovi tračnica u ulici Hütteldorfer.
Velike promjene za putnike linije 49
Radovi obuhvaćaju obnovu otprilike 1.800 metara tračnica, uključujući i modernizaciju tramvajskih stajališta Johnstraße i Breitensee. Cilj ovih mjera je poboljšanje mogućnosti presjedanja na druge linije javnog prijevoza.
Zamjenski prijevoz linijama 46 i 52
Tijekom radova, linije 46 i 52 preuzimaju rutu linije 49. Linija 46 prometuje do stanice Hütteldorfer Straße i nastavlja prema Hütteldorfu, dok linija 52 vozi do Urban-Loritz-Platza te preuzima dio rute do Ringa i Volkstheatera.
Između Hütteldorfer Straße i Gürtel putnici mogu koristiti i liniju U3. Ova zamjenska prijevozna rješenja osiguravaju brzo i sigurno putovanje unatoč radovima.
Radovi u dvije faze
Obnova se odvija u dvije faze. Prva faza, koja traje do travnja, fokusira se na područje križanja Johnstraße. Od travnja do lipnja radovi se nastavljaju u području Breitensee, između Leyserstraße i Matzingerstraße.
Modernizacija tramvajske mreže
Tijekom radova bit će obnovljeno 11 kilometara tračnica, a linija 52 će u drugoj fazi preuzeti dodatne dionice linije 49. Wiener Linien moli putnike za strpljenje i preporučuje redovito praćenje informacija o mogućim promjenama u prometu.
Austrija
Nova presuda: Mogući novi povrati preplaćenih troškova za poskupljenje struje u Austriji
Nova presuda protiv energetskog opskrbljivača TIWAG-a mogla bi omogućiti povrat iznosa između 300 i 1.500 eura. I drugi pružatelji usluga suočavaju se s tužbama zbog povećanja cijena.
TIWAG suočen s presudom o povratu sredstava
Kako izvještava ORF, tirolski TIWAG pretrpio je pravni poraz u prvom stupnju suđenja. Predmet spora bile su tužbe brojnih korisnika zbog poskupljenja u 2022. i 2023. godini. Okružni sud utvrdio je da se povrat preplaćenih sredstava mora izvršiti neovisno o paketu financijske pomoći koji je TIWAG prethodno ponudio. Prema izvješću APA-e, TIWAG je već podnio žalbu na ovu odluku Okružnog suda u Innsbrucku.
Sud je presudio da paket pomoći od 60 milijuna eura, koji su prošle godine dogovorili Radnička komora i TIWAG, ne može biti uračunat u povrat sredstava potrošačima. Tako bi ovaj energetski opskrbljivač morao vratiti iznose od 300 do 1.500 eura. Povod za tužbu bila je kolektivna tužba Radničke komore Tirol i Udruge za zaštitu potrošača (VKI) iz 2023. godine.
I drugi opskrbljivači pod pritiskom zbog poskupljenja
I drugi energetski opskrbljivači i dalje su pod povećalom udruga za zaštitu potrošača zbog ranijih poskupljenja. Tako se korisnici mogu prijaviti za kolektivnu tužbu protiv tvrtki EVN i Verbund putem Udruge za zaštitu potrošača (VSV) kako bi zatražili povrat preplaćenih sredstava.
S tužbama se suočava i Burgenland Energie. Prema riječima bečkog odvjetnika Georga Zangera, već je podneseno oko 2.500 tužbi u ime potrošača, a očekuje se povrat između 900 i 1.500 eura po tužitelju. Tvrtka Burgenland Energie u priopćenju navodi da ove tužbe dočekuje “bez zabrinutosti”, dok istovremeno odvjetniku Zangeru predbacuje “sumnjive poslovne prakse”. Finanz.at je izvijestio o tome.
Uštede do 715 eura promjenom opskrbljivača
Zbog ponovnog rasta cijena energije u Austriji, promjena opskrbljivača električne energije i plina može donijeti značajne uštede. Prema izračunu usporedne platforme Tarife.at, usporedba cijena struje može donijeti uštedu od oko 220 eura, ovisno o mjestu prebivališta. Promjena opskrbljivača može se brzo i jednostavno obaviti online.
Ukupno je moguće uštedjeti do 715 eura godišnje na troškovima struje i plina, ovisno o saveznoj pokrajini, pokazuje nedavna analiza tarifa usporedne platforme.
Austrija
Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu
Zavela ga lijepim riječima: Gornjoaustrijanac je nasjeo na prevaranticu. Njezin zahtjev: nepristojno visoka svota za vizu.
Zaštitnici potrošača iz Radničke komore Gornje Austrije imaju pune ruke posla. “Internetske prijevare su nam uvijek aktualne, a ‘love scam’ smatramo posebno podmuklom varijantom”, objašnjava voditeljica odjela Ulrike Weiß za “Heute”.
Naime, kod ove vrste prevare bezobzirni počinitelji se na internetu predstavljaju kao samci u potrazi za velikom ljubavi.
Prijevara kao iz udžbenika
“Zapravo slučaj kao iz udžbenika za kriminaliste”, komentira Weiß ono što se dogodilo nesuđenoj žrtvi. Nakon duljeg povjerljivog kontakta putem interneta, muškarac je napokon htio osobno upoznati osobu s druge strane ekrana – navodno ženu iz Kazahstana.
2.000 eura već nestalo
Prevarantica je tvrdila da joj nedostaje samo viza za Austriju, koja navodno košta 16.000 eura. Srećom, žrtva se obratila stručnjacima iz Radničke komore, koji su odmah prepoznali prijevaru. Na kraju, do uplata veće svote ipak nije došlo, ali nesreća je bila što je već izgubio 2.000 eura.
“Zapravo, Schengenska viza trenutno košta oko 94 eura”, upozorava Weiß te apelira na ljude da ne nasjedaju na zahtjeve nepoznatih osoba. “Kako bismo zaštitili potrošače, pokrenuli smo seriju webinara o sigurnosti na internetu.”
