Austrija
Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom
Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.
Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.
Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.
U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.
Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.
Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.
Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.
Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.
Austrija
“Iznimno loš zrak” – alarm za sitnu prašinu na području Beča
Ograničenja fine prašine prekoračena su u glavnom gradu i oko njega u ponedjeljak. Kvaliteta zraka je već nekoliko dana “izuzetno loša”.
Aplikacije za vremensku prognozu na mobitelima i računalima oglašavaju alarm! Već gotovo tjedan dana u Beču i okolici vlada “izrazito loša kvaliteta zraka”. Razlog tome je trajno visoka razina zagađenja finom prašinom. Na mnogim od 17 mjernih postaja u gradu došlo je do znatnog prekoračenja graničnih vrijednosti.
Trenutna neuobičajeno dugotrajna inverzijska vremenska situacija s malo vjetra uzrokuje nakupljanje čestica u nižim slojevima zraka. Promjena vremena, a time i poboljšanje stanja zraka očekuje se tek krajem tjedna.
Karta Indeksa kvalitete zraka (AQI) u stvarnom vremenu to jasno pokazuje. Nekoliko mjernih postaja svijetli alarmantno crveno: “Nezdravo”. Prema upozorenju: “Učinke na zdravlje mogu osjetiti svi; može postojati ozbiljan zdravstveni rizik za osjetljive skupine.”
I mnoge druge mjerne postaje pokazuju gust zrak, što je još uvijek problematično, barem za osjetljive osobe.
Fina prašina s najsitnijim česticama – PM10 ili PM2,5 – posebno je štetna za zdravlje. Broj označava aerodinamički promjer suspendirane tvari.
To može biti stresno za osobe s osjetljivim dišnim putovima ili ranijim bolestima. Novorođenčad, trudnice ili osobe s ranijim zdravstvenim problemima trebaju izbjegavati dulje vrijeme na otvorenom. Kao zdrav čovjek možete izaći van, ali se ne smijete previše naprezati.
EU je nedavno izdala strože gornje granice onečišćujućih tvari u borbi protiv štetnih emisija: nova ograničenja primjenjivat će se od 2030., između ostalog, na finu prašinu, dušik (NO2) i sumporov dioksid (SO2). Zapravo, prema procjenama EU-a, loš zrak uzrokuje ranu smrt oko 300.000 ljudi svake godine.
Općenito, zagađenje finom prašinom smanjilo se u Austriji posljednjih desetljeća zbog pojačanih mjera zaštite okoliša. Zbog toga jesenska juha od magle postaje sve manje gusta jer se čestice ponašaju kao jezgre kondenzacije.
Austrija
U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
Tjedan je u Austriji počeo pravim zimskim temperaturama. Veliki broj gradova probudio se jutros s temperaturama oko nule, a ono što će obilježiti ovaj tjedan je oblačno vrijeme praćeno jutarnjom maglom.
Magla bi se ovaj tjedan mogla zadržavati i čitav dan, a sredinom tjedna, točnije u srijedu mogle bi past i i prve pahulje snijega. Naime, snježna granica ovaj će tjedan biti znatno niža.
Što se tiče temperatura zraka, one neće prelaziti 7 stupnjeva Celzijusovih, a jutarnje će posvuda biti do maksimalnih 4.
Austrija
Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
Većina stanovnika Salzburga (52,6%) izjasnila se protiv planirane gradske regionalne željeznice S-LINK na referendumu u nedjelju. Otprilike 17 kilometara dug, djelomično podzemni produžetak salzburške lokalne željeznice od glavnog željezničkog kolodvora do Halleina trebao je riješiti prometne probleme zagušenog grada Salzburga.
U anketi je ipak na kraju prevladao skepticizam oko milijarde dolara vrijednog građevinskog projekta.
