Austrija
Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom
Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.
Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.
Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.
U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.
Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.
Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.
Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.
Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.
Austrija
Nakon fešte u firmi: ‘Bosanac’ se u Austriji s 2 promila zabio u auto svog šefa
S više od 2 promila, Bh. državljanin je u četvrtak navečer ostavio trag razaranja na području grada Braunaua. Nakon što je fešta završila oko 22 sata, 33-godišnjak, koji živi u Njemačkoj, popio je nekoliko alkoholnih pića s kolegama s posla. Potom je ipak sjeo za volan.
Dok je još bio na parkiralištu tvrtke, zabio se u šefov auto, ali je nastavio vožnju. Potom se sudario s još četiri automobila parkirana uz cestu. I tada je nastavio upravljati bez zaustavljanja. Policajac koji je slučajno svjedočio sceni upozorio je svoje kolege. Napokon su uspjeli zaustaviti potpuno pijanog vozača u blizini. Imao je više od 2 promila.
Prema sadašnjim istragama, 33-godišnjak je skrivio najmanje pet nesreća na udaljenosti od nešto manje od dva kilometra. Ostale žrtve se mole da kontaktiraju policijsku stanicu Braunau na 059133 4200. Alkoholizirani vozač bit će prijavljen upravi okruga Braunau.
Austrija
Austrija će davati do 1000 eura Sirijcima koji se vrate u Siriju
Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.
Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.
Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.
Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.
Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.
Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.
Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.
Austrija
Je li Austrija što je nekad bila: Prorčunski decifit iznad očekivanja
Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.
OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.
Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.
