Connect with us

Ekonomija

Austrija: Energija i hrana značajno poskupjeli. Pogledajte listu koliko su pojedini proizvodi poskupjeli u godinu dana

Objavljeno

na

Sada je službeno, Austrija je usred najgore inflacije u posljednjih 41 godinu (listopad 1981.). Prema najnovijoj analizi inflacije koju je proveo Statistički zavod Austrije (usporedni mjesec travanj) unutar jedne godine cijene su porasle u prosjeku za 7,2 posto.

Zbog rata u Ukrajini cijene vrtoglavo rastu. “Osim povećanja cijena goriva i energije, rastuće cijene hrane trenutačno su također odgovorne za povećanje inflacije”, kaže glavni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.

Energija: Ovo je segment s najvećim porastom cijena. Svi ih osjećamo. Lož ulje je poskupjelo za 100,4 posto. Cijene plina porasle su za 69 posto. Vožnja do benzinske postaje za mnoge je također noćna mora: Diesel je sada 56 posto skuplji nego prije godinu dana, dok je Super 40 posto skuplji. Podsjetimo, prije godinu dana litru dizela smo plaćali u prosjeku 1,19 eura (sada 1,88), Super 1,25 (sada 1,76).

Hrana: Hrana je u prosjeku porasla za 8,4 posto. No u tom segmentu ima mnogo odstupanja, primjerice mljeveno meso poraslo je za 27 posto, zelena salata za 26 posto ili maslac također za 26 posto.

Tjedna kupovina: Rast cijena postaje posebno vidljiv kada se analizira uobičajena tjedna kupovina kućanstva. Sada trošimo 14,4 više nego prije godinu dana. Prema studiji Sveučilišta Johannes Kepler, trećina stanovnika Austrije već ozbiljno ograničava svoju kupnju.

Što je sve poskupjelo i za koliko posto:

  • Lož ulje + 100,4%
  • Plin (radna cijena) + 76%
  • Drvo + 57%
  • Dizel + 56%
  • Avionska karta za inozemstvo + 45%
  • Super benzin + 40%
  • Drveni peleti + 34%
  • Aluminijska folija + 30%
  • Mljeveno meso + 27%
  • Zelena salata + 26%
  • Maslac + 26%
  • Pšenično brašno + 24%
  • Kivi + 21%
  • Hotel 4/5 zvjezdica + 21%
  • Rasvjeta + 21%
  • Drva za ogrjev +20%
  • Paprika +20%
  • Struja (radna cijena) + 20%
  • Daljinsko grijanje (radna cijena) + 20%
  • Mopedi + 19%
  • Rabljeni automobili + 19%
  • Ulja i masti + 18%
  • Gnojivo + 18%
  • Naljepnica za parkiranje + 18%
  • Kruške + 17%
  • E-bicikl + 16%
  • Banane +16%
  • Krumpir + 15%
  • Bijeli kruh + 15%
  • Kava + 15%
  • Govedina + 15%
  • Luk + 14%
  • Stanovi + 14%
  • Rashladni uređaji + 14%
  • Soba s doručkom (3,4,5*) +13%
  • Mineralna voda + 13%
  • Cvijeće + 13%
  • Emulzijska boja + 13%
  • Centralno grijanje + 12%
  • Ljetne gume + 12%
  • Breskve + 12%
  • Bicikli + 12%
  • Hrana za pse +12%
  • Riblji prstići (smrznuti) + 12%
  • Pileći file + 12%
  • Bobičasto voće + 12%
  • Kobasice + 11%
  • Zemlja za cvijeće + 11%
  • Buggy + 11%
  • Duhan + 11%
  • Svježe mlijeko + 11%
  • Naranče + 11%
  • Krastavci + 11%
  • Jaja + 11%
Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti

Objavljeno

na

By

Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.

Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.

Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .

Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.

Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.

Nastavi čitati

Ekonomija

AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana

Objavljeno

na

By

Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.

Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024

Auszahlungstermine im November 2024

Monat
(Anspruch)
per Überweisungper Post
Oktober 202406.11.2024 (Mittwoch)08.11.2024 (Freitag)

Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.

Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.

Nastavi čitati

Ekonomija

Ogroman red prije otvaranja nove trgovine u SCS-u

Objavljeno

na

By

U ranim jutarnjim satima stotine ljudi već su stajale ispred Media Markta u Vösendorfu.

Nakon obnove, Media Markt je otvoren u Vösendorfu u četvrtak u 7 ujutro. Čudne scene događale su se ispred dućana već oko 6 ujutro, gotovo da je izgledalo kao da je danas sve besplatno.

No, kupci su očito namirisali ekstremne popuste: mobiteli, laptopi, televizori itd. nudili su se po atraktivnim cijenama. Naravno samo do isteka zaliha.

Za stotine ljudi ponude za otvaranje bile su dovoljan razlog da stanu u red sat vremena prije stvarnog vremena otvaranja. Rezultat je bio red oko zgrade. Svatko je želio dočepati se jedne od željenih kupovina. Prema riječima očevidaca, red je bio dug nekoliko stotina metara.

Nastavi čitati
LM