Austrija
Austrija: Djeca starija od 14 godina mogu sama odlučiti o cijepljenju protiv koronavirusa
U ponedjeljak je Europska komisija na preporuku Europske agencije za lijekove (EMA) odobrila upotrebu cjepiva BioNTech / Pfizer i za djecu stariju od 12 godina. Do sada su se ovim cijepivom mogle cijepiti samo osobe starije od 16 godina. U Austriji se čak i uz protivljenje roditelja, djeca starija od 14 godina (odgovorni maloljetnik) mogu sama odlučiti na cijepljenje protiv koronavirusa.
Austrijski nacionalni odbor za cijepljenje (NIG) odlučio je slijediti preporuku Europske komisije te su ažurirali podatke za cijepljenje. Tako sada djeca starija od 12 godina spadaju u sedmu skupinu prioriteta.
U slučaju malodobne djece, tj. djece do 14 godina oni za cijepljenje moraju dobiti suglasnost roditelja, dok djeca starija od 14 godina (skupina zrelih maloljetnih osoba) mogu sama odlučiti žele li se cijepiti protiv koronavirusa. Čak i u slučaju da roditelji odbiju cijepljenje, djeca starija od 14 godina mogu se sama odlučiti na cijepljenje.
Naime, pratnja za osobu koja se cijepi u ovoj dobnoj skupini nije zakonski potrebna. Budući da djeca starija od 12 godina spadaju u posljednju skupinu prioriteta na njih se primjenjuje “opća preporuka” za cijepljenje.
NIG naglašava da je cjepivo za djecu i adolescente sigurno te vrlo učinkovito. Naime, cjepivo je u SAD i Kanadi na ovoj dobnoj skupini do sada upotrebljeno više od 600.000 puta te nije bilo nikakvog dokaza o sigurnosnim problemima.
Austrijsko društvo za pedijatriju i adolescentnu medicinu (ÖGKJ) pozdravlja i podržava odluku o cijepljenju djece od dvanaeste godine, piše APA. Oni smatraju da je najvažniji argument za cijepljenje djece i adolescenata individualna zaštita koja se može očekivati od cijepljenja. Prema njihovom izvještaju do sada je u Austriju u dobnoj skupini između nula i 19 godina 500 osoba moralo biti hospitalizirano radi zaraze koronavirusom.
- Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
- Nakon skandala s ilegalnom mesnicom u Austriji kreće kontrola kebab štandova
- Za građane Austrije odmor bi ove godine mogao biti i skuplji
- Austrija: Bager na groblju udario radnika koji je kopao grob, preminuo je
- U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Austrija
Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
Bečki restoran Steirereck u Stadtparku, jedan od najpoznatijih bečkih restorana, dobio je treću Michelinovu zvjezdicu, a ovog je tjedna u Salzburgu predstavljeno novo izdanje vodiča za Austriju za 2025. godinu.
Drugi je to bečki restoran s tri zvjezdice, uz Amador španjolskog chefa Juana Amadora, a Austrija prema novom Michelinovom vodiču sada ima 83 restorana sa zvjezdicama i 43 s oznakom Bib Gourmand.
Restoran Steirereck fokus stavlja na austrijsku gastronomiju, a cilj im je u jelima spojiti tradiciju s novim tehnikama pripreme jela. Restoran je poznat po futurističkoj arhitekturi, ali i jelima u kojima se koriste namirnice s njihove farme nedaleko od Graza te začinskom bilju koje uzgajaju na krovnoj terasi restorana.
Iz Michelina su napisali da su restoran zadnji put posjetili prošle godine neposredno prije Božića – restoran je bio prepun gostiju iz raznih zemalja, a fokus je bio, kako su napisali, na izvrsnoj hrani. Naručili su poznata Steirereckova kolica s kruhom, a sva jela koja su probali dobila su odlične ocjene – od ribe zlatovčice u pčelinjem vosku do artičoka s bergamotom i dunje s mliječnim kruhom, šafranom i limunom.
“Ovakav ručak za 155 eura nećete nigdje dobiti”, zaključili su Michelinovi inspektori nakon posjeta ovom restoranu.
Austrija
U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Ovaj tjedan započeli su plavo-crni koalicijski pregovori i oko medijskog sektora – a general FPÖ-a Christian Hafenecker izrekao je riječi koje odzvanjaju eterom. ORF treba uštedjeti 15% svog proračuna od milijarde eura – i umjesto da se financira kroz kućanstvo nameta, novac će doći iz federalnog proračuna.
Zbog toga se digla uzbuna na ORF-u. Heinz Lederer, član upravnog odbora zaklade blizak SPÖ-u, upozorava na uništavanje javnog emitiranja kakvog poznajemo od 1960-ih.
Smanjenje osoblja od 15 posto značilo bi odlazak oko 600 zaposlenika ORF-a, od kojih bi 40 posto bili novinari. Ali to nije sve: “Unutarnje produkcije od Tatorta do Dancing Starsa također bi bile u velikoj opasnosti, što bi koštalo dodatnih poslova od cateringa do snimatelja.” Ukupno bi moglo biti ugroženo oko 1000 radnih mjesta.
A ÖVP? Upućeni, međutim, ne očekuju da će ÖVP pružiti veliki otpor plavim planovima smanjenja – na kraju krajeva, konzervativci su željeli zamrznuti porez na kućanstva od 2026. nadalje – što bi rezultiralo gubitkom prihoda za ORF od oko 5% godišnje. Također je nejasno kada će FPÖ zapravo ukinuti ORF porez – na kraju krajeva, savezni proračun treba novu krv, a deficit je kao što smo već pisali – jako velik.
Austrija
U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija
Broj zahtjeva za azil u Austriji pao je za 58 posto u 2024. godini. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) objašnjava situaciju.
Prošle godine u Austriji je podnesen 24.941 zahtjev za azil. Ovo je ogroman pad u usporedbi s prethodnim godinama. U 2023. bilo je oko 60.000 zahtjeva za azil, au 2022. više od 110.000. To znači da je broj zahtjeva za azil pao za 58 posto (u odnosu na 2023.) odnosno 80 posto (u odnosu na 2022. godinu).
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “I u pogledu zahtjeva za azilom i deportacija vidimo da su poduzeti koraci u pravom smjeru. Za nas, međutim, to nije razlog za slavlje, već zadatak koji treba obaviti.”
U prosincu 2024. u Austriji je podneseno 1828 zahtjeva za azil. Žene su podnijele 754 zahtjeva za azil, a muškarci 1.074 zahtjeva. Najjača nacija među kandidatima u Austriji je daleko Sirija.
Pad u Austriji bio je daleko veći nego u Europskoj uniji. Bilo je više od milijun zahtjeva za azilom, deset posto manje nego prethodne godine. Prijave su porasle u Grčkoj (+15 posto), Italiji (+16 posto), Poljskoj (+79 posto) i Irskoj (+40 posto). Ekstrapolirano na broj stanovnika, Austrija je trenutno na devetom mjestu europske statistike.
U 2024. godini izvršeno je 13.307 deportacija. To predstavlja porast od 3,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Od 13.307 deportacija koje je izvršio BFA, 6.353 odlaska izvršeno je samostalno prije deportacije (48 posto), a 6.954 prisilno (52 posto). Oko 45 posto deportiranih osoba ima kaznene presude. To predstavlja mali preokret trenda.
You must be logged in to post a comment Login