Ekonomija
AstraZeneca u prošloj godini od prodaje cjepiva zaradila gotovo 4 milijarde dolara
Cjepivo protiv COVID-19 bilo je drugi najprodavaniji proizvod farmaceutske kompanije AstraZeneca prošle godine, sa zaradom 3,9 milijardi dolara, nakon Tagrissovog lijeka za rak pluća, koji je zaradio više od 5 milijardi dolara, objavila je anglo-švedska farmaceutska tvrtka. Predviđaju još veći prihod od prodaje u 2022., a kompanija je podigla i svoju godišnju dividendu prvi put u posljednjih 10 godina budući da je profit u četvrtom kvartalu 2021., nadmašio očekivanja.
Prihodi AstraZenece su u posljednjem lanjskom tromjesečju uzletjeli za 63 posto na 12,01 milijardu dolara, po fiksnom tečaju dolara, naspram očekivanih 10,79 milijardi dolara, koliko su predviđali analitičari.
Kompanija očekuje kako će prodaja cjepiva protiv COVID-a ove godine pasti za 20 posto te da će profitna marža od tog proizvoda biti ispod prosjeka kompanije.
Očekivani pad prodaje cjepiva protiv COVID-a će vjerojatno biti tek djelomično nadoknađen rastom prodaje lijeka za antitijela, Evusheld.
Ukupna prodaja svih proizvoda AstraZenece skočila je prošle godine za 38 posto na 37,42 milijarde dolara. Za 2022. godinu, analitičari trenutno prognoziraju zaradu po akciji od 6,68 dolara i prodaju od 42,73 milijarde dolara, prema anketi Refinitiva. Iz kompanije su poručili da će zemljama s niskim prihodima nastaviti isporučivati cjepivo protiv COVID-a na neprofitnoj osnovi, te kako su formirali posebnu organizacijsku jedinicu čija će aktivnost biti fokusirana na napore za borbu protiv koronavirusa i drugih respiratornih infekcija.
Ova kompanija, koju analitičari vide kao jednog od najbrže rastućih velikih proizvođača lijekova, uglavnom zahvaljujući novim terapijama protiv raka, priopćila je da će povećati godišnju dividendu za 10 centi na 2,90 dolara.
Upitan je li se tvrtkom moglo i bolje upravljati, glavni izvršni direktor Pascal Soriot rekao je da se nemaju na što žali.
“Zaista je teško požaliti se na bilo što kada ste isporučili 2,6 milijardi doza cjepiva i spasili milijun života diljem svijeta i naravno omogućili gospodarstvima u mnogim zemljama da se ponovno pokrenu, kazao je.
Soriot je, kako prenosi Guardian rekao da će tvrtka ove godine postići svoj cilj od 40 milijardi dolara prodaje, zacrtan 2014. kada se obranila od neprijateljskog pokušaja preuzimanja od Pfizera. A taj cilj stiže ranije godinu dana nego što su zacrtali, prenosi Slobodna Dalmacija.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login