Austrija
Apel: Udruga općina Donje Austrije poziva na štednju energije
Isključivanje klima uređaja te prestanak osvjetljivanja javnih zgrada – sve više zajednica želi uštedjeti energiju takvim mjerama. Sada se pismom pozivaju svi gradonačelnici da to učine.
U pismu Udruge općina Donje Austrije, Udruge općinskih zastupnika i Udruge gradova apelira se na sve gradonačelnike Donje Austrije da potraže potencijalne uštede i istraže mogućnosti uštede energije koje još nisu iskorištene.
Zajednice savjetuje Agencija za energiju i okoliš Donje Austrije. Herbert Greisberger, direktor agencije, naglašava da je prije svega važno dobiti pregled koliko se energije troši gdje u zajednici. „U Donjoj Austriji imamo Zakon o energetskoj učinkovitosti, što znači da svaka općina ima i sustav energetskog računovodstva. Ovdje morate vidjeti gdje mogu smanjiti potrošnju, na primjer u školi ili u općinskom uredu“, kaže Greisberger.
Savjeti Agencije za energetiku i zaštitu okoliša, koji se nalaze i u pismu gradonačelnicima, kreću se od potpunog isključivanja elektroničkih uređaja do smanjenja klimatizacije. Ako energije u jesen i zimi zaista bude malo, možda će biti potrebne drastičnije mjere, smatra Greisberger. “U hitnim slučajevima morate razmisliti jesu li klizalište ili zatvoreni bazen stvarno potrebni ili se događanja moraju održavati noću i navečer uz reflektore.”
Ove bi zime u javnim zgradama mogao zatrebati barem jedan džemper više, jer se u pismu općinama preporučuje sobna temperatura od 18 do 20 stupnjeva. Pretvorba ulične rasvjete u LED svjetiljke također je posebno važna za predstavnike zajednice. Do sada je otprilike svaka druga ulična svjetiljka u Donjoj Austriji bila osvijetljena LED diodama, tako da još ima prostora za napredak.
Grad Wiener Neustadt, na primjer, nedavno je implementirao ono što se već sada može učiniti – vrlo brzo. Znamenitosti grada u večernjim satima više nisu osvijetljene. “U međuvremenu postoji jedanaest znamenitosti. To su, primjerice, vojna akademija, vodotoranj, katedrala. To bi trebao biti vidljiv znak da se energija svjesno koristi. To bi također trebalo potaknuti razmišljanje“, objašnjava gradski vijećnik iz Wiener Neustadta Franz Dinhobl (ÖVP).
Ali čak i u malim zajednicama kao što je Gerersdorf (okrug St. Pölten), moto je već nekoliko tjedana: svaki ušteđeni kilovat sat se računa. Mjesna crkva više nije osvijetljena, a detektori kretanja postavljeni su u općinskim uredima i u školama kako bi se izbjeglo nepotrebno stalno osvjetljenje.
Ne možete više čekati, morate djelovati sada, kaže gradonačelnik Gerersdorfa Herbert Wandl (ÖVP). “Svaki kilovatsat koji sada uštedimo znači ušteđeni plin koji ne uzimamo iz skladišta. Ako mnogi građani naše zajednice to učine, možemo dati ogroman doprinos osiguravanju da se ne moramo smrzavati zimi.”
Takav doprinos želi dati i sve više trgovačkih lanaca, zbog čega se na mnogim mjestima sada reklama “gasi” ili barem “gasi ranije”. Lanac supermarketa Spar smanjenom rasvjetom u cijeloj Austriji želi uštedjeti ukupno oko milijun kilovatsati električne energije, što odgovara godišnjoj potrošnji električne energije 250 kućanstava, navode iz trgovačkog lanca. “Mislili smo na našu vanjsku rasvjetu, koju inače imamo sedam dana u tjednu od 6 do 22 sata, na primjer stupove, reklamne natpise itd., koje sada gasimo”, kaže direktor Spara Alois Huber.
REWE supermarketi, kojima pripadaju Billa i Penny, također su na nekoliko tjedana smanjili reklame i rasvjetu parkirališta kako bi dali doprinos uštedi energije. Prema riječima glasnogovornika tvrtke, razvijaju se daljnje mjere. Isto vrijedi, primjerice, za trgovca namještajem XXXLutz, gdje je smanjena rasvjeta i klimatizacija.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
Austrija
Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute
U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.
Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.
Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.
Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”
Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”
Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.
You must be logged in to post a comment Login