Austrija
Anschober: To su slike koje ne želimo gledati u vrijeme pandemije
Velike gužve na pojedenim austrijskim skijališta izazvale su velike reakcije javnosti i u Austriji, ali i u susjednoj Italiji. U vrijeme lockdowna građani su pohitali na skijališta, a na mnogim skijalištima se za vikend nije poštivao ni sigurnosnosti koncept. Danas su povodom toga uslijedile i prve političke reakcije, a posebno su oštri bili ministar zdravstva Rudolf Anschober te ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer.
Prvi čovjek austrijskog resora za zdravstvo, Rudolf Anschober (Zeleni) danas je govorio o slikama koje u vrijeme pandemije ne želi više gledati. S njim se slaže i Karl Nehammer (ÖVP) koji je govorio o mogućim kaznama. „Postoji dobar razlog zašto se strogi propisi primjenjuju na rad žičara. Međutim, ako se pojedini operateri žičara ne pridržavaju pravila i nisu pravilno pripremljeni, onda to ne može proći bez posljedica.”, upozorio je Nehammer.
Čitavu situaciju je kasnije danas pokušala primiriti ministrica turizma Elisabeth Köstinger (ÖVP) koja je naglasila da su se operatori pripremili “što je bolje moguće“.
„Tamo gdje su potrebna poboljšanja kako bi se zajamčila najveća moguća sigurnost, pokrajinske vlasti, lokalne vlasti i operatori te mjere provode što je brže moguće. Otvaranje skijaških područja definitivno je dobro primljeno tijekom vikenda.”, pojasnila je Köstinger.
Međutim, posve je opravdano postaviti pitanja je li pošteno da se skijaši slobodno i bez prevelikog sigurnosnog koncepta spuštaju niz padine austrijskih skijališta dok se u isto vrijeme onemogućuje rad određenim granama turizma i gospodarstva. Postoje li uopće istraživanja koja dokazuju da je veća opasnost od zaraze dok mirno, s poštivanjem socijalne distance čekate svoj punč ispred prodajnog štanda, kupujete u svom omiljenom dućanu ili dok se čekate u nepreglednoj koloni na austrijskom skijalištu. Čini se da su pitanja o opravdanosti nekih mjera ponovno sasvim opravdana.
- Lavine u Tirolu, Vorarlbergu i Salzburgu
- Istraga zbog nehotičnog ubojstva nakon nesreće na autocesti u Austriji u kojoj su preminule četiri žene
- Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
- Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
- Četiri žene poginule u strašnoj nesreći na A2: Navodno su bile na putu iz Hrvatske za Austriju
R.P
Foto: Toa Heftiba / unsplash.com – ilustracija / Rudolf Anschober – facebook / kroativ.at
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
