Connect with us

Austrija

Alma Zadić je u Beč došla kao izbjeglica, a sada je austrijska ministrica pravosuđa

Objavljeno

na

Rođena Tuzlanka Alma Zadić, koja od početka godine kao najmlađa članica austrijske vlade vodi pravosudni resor, a za hrvatsku Gloriju otkriva kako je u ratnom vihoru preko Zagreba s obitelji otišla u Beč, po čemu pamti djetinjstvo u gradu soli te kako se nosi s prijetnjama zbog čega je dobila posebnu zaštitu.

Novoj zvijezdi europske politike, austrijskoj ministrici pravosuđa Almi Zadić (35), posjet Zagrebu nije bio samo prvi protokolarni i službeni zadatak na novoj funkciji, koju je preuzela početkom godine, nego je u njoj pobudio i sjećanja na izbjeglištvo. Upravo je preko Zagreba prije 26 godina, usred rata u Bosni i Hercegovini, s majkom i četiri godine mlađim bratom izbjegla iz rodne Tuzle u Beč. U tom je gradu, sada doktorica pravnih znanosti, u protekle tri godine ostvarila strelovitu političku karijeru, čiji je vrhunac imenovanje u vladu kancelara Sebastiana Kurza. No ona nije samo najmlađa članica vlade, nego je i prva ministrica u povijesti te zemlje s migrantskim podrijetlom, piše Gloria.

Upravo zbog toga je Alma Zadić bila u medijskom fokusu neformalnog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije u Zagrebu, a sve je zadivila neposrednošću, optimizmom i snažnom voljom za borbu protiv korupcije te sprječavanje i sankcioniranje govora mržnje na internetu i društvenim mrežama, što su njezini prioriteti. Na brojna novinarska pitanja odgovarala je na njemačkom, engleskom i materinskom bošnjačkom jeziku. U ekskluzivnom razgovoru za Gloriju rekapitulirala je svoj fascinantan put od političke anonimnosti do vrha državne administracije, kao i životnu priču koja ju je od tuzlanskog naselja Sjenjaka dovela do bečke carske palače Hofburg, gdje je početkom siječnja položila ministarsku prisegu. Svojim je postignućem austrijskoj javnosti dala najsvjetliji primjer društvene integracije nekadašnjih izbjeglica.

Rođena 24. svibnja 1984. u obitelji sveučilišnog profesora elektrotehnike i građevinske inspektorice bezbrižno je odrastala u gradu soli do osme godine i početka rata u Bosni i Hercegovini. Zauvijek će, rekla je, pamtiti zvuk sirena za opću opasnost, koje su se prvi put oglasile dok se vraćala iz škole, nakon čega je tjedne i mjesece s roditeljima, bratom i susjedima provela u skloništu njihove zgrade. Kako u Tuzli, koja nije bila pod opsadom, ali ju je srpska vojska povremeno granatirala, njezini roditelji nisu vidjeli budućnost za svoju djecu, dogovorili su se da se otac pokuša snaći u inozemstvu. No nije sve teklo glatko, premda je u Beču pronašao dobar posao. Telefonske veze između Austrije i BiH bile su prekinute, pisma su putovala tjednima, a izlazak iz zemlje bio je moguć jedino u UN-ovu konvoju.

– Majka, brat i ja mjesecima smo čekali svoje mjesto u konvoju da bismo se pridružili ocu. Od Tuzle do Zagreba putovali smo dva tjedna, što zvuči nevjerojatno danas kad se taj put autobusom prijeđe za četiri sata – prisjeća se Alma Zadić, koja je s obitelji u Zagrebu prenoćila u stanu majčine prijateljice. A kad je ujutro otvorila oči, ugledala je tatino lice – on je, naime, stigao iz Beča – i oboje su se rasplakali od sreće.

– Tuzla je mali grad, svi smo se međusobno poznavali, a u Beču smo ostali sami, ondje je život trebalo započeti iznova. I nije bilo lako jer sam, primjerice, u svojoj školi bila jedino dijete koje nije znalo njemački – kaže Alma Zadić. Zbog toga su je roditelji premjestili u drugu školu, s više migranata, gdje su joj nastavnici davali dodatnu poduku iz njemačkog pa je na kraju godine bez problema položila sve ispite, izjavila je Gloriju

A jednim od svojih najvećih uspjeha smatra pobjedu na školskom natjecanju iz njemačkog, na kojem je njezin sastavak s temom “Priča iz bečke šume” proglašen najboljim. Maturirala je s odličnim uspjehom, pravo diplomirala u Beču, kao Fulbrightova stipendistica usavršavala se na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a potom se zaposlila u uredu multinacionalne tvrtke Freshfields Bruckhaus Deringer, gdje je kao odvjetnica posredovala u mirenjima. Politički angažman započela je kao parlamentarna zastupnica na nezavisnoj listi Petera Pilza 2017., a uoči lanjskih prijevremenih izbora pridružila se stranci Zelenih, koja je u siječnju s “narodnjacima” Sebastiana Kurza oformila koalicijsku vladu. Kad je postalo jasno da će Austrija dobiti prvu zelenu ministricu pravosuđa, uz to i rođenu Bosanku, Alma Zadić postala je meta napada desnih ekstremista koji su je optužili da u njihovu zemlju želi uvesti šerijatsko pravo i poručili joj da se vrati odakle je došla. Nije se suočila samo s izljevima mržnje, nego i s prijetnjama smrću, pa je ministrica pravosuđa u svojoj zemlji – uz predsjednika i kancelara – danas najzaštićenija osoba. O njezinoj se sigurnosti policija i tajne službe brinu 24 sata na dan pa su osobni čuvari iz Beča pratili svaki njezin korak i u Zagrebu.

– To je manjina našeg društva, ali vrlo glasna manjina. Upravo zbog toga je moj glavni politički cilj građenje mostova te uspostava dijaloga i povezivanje politički suprotstavljenih strana. To je povijesna prilika i moramo je iskoristiti – kaže Alma Zadić, koju pitanje vlastitog identiteta više ne opterećuje. Sebe smatra i Bosankom, i Austrijankom i Europljankom s dvije domovine. A rodbinu u Tuzli posjećuje svakog ljeta i tada gušta u omiljenim ćevapima i pitama, od kojih joj je najdraža – sirnica, zaključuje svoj komentar u magazinu Glorija austrijska ministrica pravosuđa Zidić.

Ostaje za vidjeti u budućnosti hoće li i mnogobrojna hrvatska zajednica u perspektivi iznjedriti neko ime koje će se tako politički profilirati na austrijskoj političkoj sceni ili ćemo i dalje u tom segmentu biti pasivni i tek “neutralni” promatrači. 

Foto: Glorija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji

Objavljeno

na

Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.

Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.

Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.

U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.

Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.

Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.

Nastavi čitati

Austrija

Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen

Objavljeno

na

Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).

Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.

Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.

Nastavi čitati

Austrija

Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama

Objavljeno

na

Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.

Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.

Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.

“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.

Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.

“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.

Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.

Nastavi čitati
LM