Connect with us

Austrija

Alma Zadić je u Beč došla kao izbjeglica, a sada je austrijska ministrica pravosuđa

Objavljeno

na

Rođena Tuzlanka Alma Zadić, koja od početka godine kao najmlađa članica austrijske vlade vodi pravosudni resor, a za hrvatsku Gloriju otkriva kako je u ratnom vihoru preko Zagreba s obitelji otišla u Beč, po čemu pamti djetinjstvo u gradu soli te kako se nosi s prijetnjama zbog čega je dobila posebnu zaštitu.

Novoj zvijezdi europske politike, austrijskoj ministrici pravosuđa Almi Zadić (35), posjet Zagrebu nije bio samo prvi protokolarni i službeni zadatak na novoj funkciji, koju je preuzela početkom godine, nego je u njoj pobudio i sjećanja na izbjeglištvo. Upravo je preko Zagreba prije 26 godina, usred rata u Bosni i Hercegovini, s majkom i četiri godine mlađim bratom izbjegla iz rodne Tuzle u Beč. U tom je gradu, sada doktorica pravnih znanosti, u protekle tri godine ostvarila strelovitu političku karijeru, čiji je vrhunac imenovanje u vladu kancelara Sebastiana Kurza. No ona nije samo najmlađa članica vlade, nego je i prva ministrica u povijesti te zemlje s migrantskim podrijetlom, piše Gloria.

Upravo zbog toga je Alma Zadić bila u medijskom fokusu neformalnog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije u Zagrebu, a sve je zadivila neposrednošću, optimizmom i snažnom voljom za borbu protiv korupcije te sprječavanje i sankcioniranje govora mržnje na internetu i društvenim mrežama, što su njezini prioriteti. Na brojna novinarska pitanja odgovarala je na njemačkom, engleskom i materinskom bošnjačkom jeziku. U ekskluzivnom razgovoru za Gloriju rekapitulirala je svoj fascinantan put od političke anonimnosti do vrha državne administracije, kao i životnu priču koja ju je od tuzlanskog naselja Sjenjaka dovela do bečke carske palače Hofburg, gdje je početkom siječnja položila ministarsku prisegu. Svojim je postignućem austrijskoj javnosti dala najsvjetliji primjer društvene integracije nekadašnjih izbjeglica.

Rođena 24. svibnja 1984. u obitelji sveučilišnog profesora elektrotehnike i građevinske inspektorice bezbrižno je odrastala u gradu soli do osme godine i početka rata u Bosni i Hercegovini. Zauvijek će, rekla je, pamtiti zvuk sirena za opću opasnost, koje su se prvi put oglasile dok se vraćala iz škole, nakon čega je tjedne i mjesece s roditeljima, bratom i susjedima provela u skloništu njihove zgrade. Kako u Tuzli, koja nije bila pod opsadom, ali ju je srpska vojska povremeno granatirala, njezini roditelji nisu vidjeli budućnost za svoju djecu, dogovorili su se da se otac pokuša snaći u inozemstvu. No nije sve teklo glatko, premda je u Beču pronašao dobar posao. Telefonske veze između Austrije i BiH bile su prekinute, pisma su putovala tjednima, a izlazak iz zemlje bio je moguć jedino u UN-ovu konvoju.

– Majka, brat i ja mjesecima smo čekali svoje mjesto u konvoju da bismo se pridružili ocu. Od Tuzle do Zagreba putovali smo dva tjedna, što zvuči nevjerojatno danas kad se taj put autobusom prijeđe za četiri sata – prisjeća se Alma Zadić, koja je s obitelji u Zagrebu prenoćila u stanu majčine prijateljice. A kad je ujutro otvorila oči, ugledala je tatino lice – on je, naime, stigao iz Beča – i oboje su se rasplakali od sreće.

– Tuzla je mali grad, svi smo se međusobno poznavali, a u Beču smo ostali sami, ondje je život trebalo započeti iznova. I nije bilo lako jer sam, primjerice, u svojoj školi bila jedino dijete koje nije znalo njemački – kaže Alma Zadić. Zbog toga su je roditelji premjestili u drugu školu, s više migranata, gdje su joj nastavnici davali dodatnu poduku iz njemačkog pa je na kraju godine bez problema položila sve ispite, izjavila je Gloriju

A jednim od svojih najvećih uspjeha smatra pobjedu na školskom natjecanju iz njemačkog, na kojem je njezin sastavak s temom “Priča iz bečke šume” proglašen najboljim. Maturirala je s odličnim uspjehom, pravo diplomirala u Beču, kao Fulbrightova stipendistica usavršavala se na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a potom se zaposlila u uredu multinacionalne tvrtke Freshfields Bruckhaus Deringer, gdje je kao odvjetnica posredovala u mirenjima. Politički angažman započela je kao parlamentarna zastupnica na nezavisnoj listi Petera Pilza 2017., a uoči lanjskih prijevremenih izbora pridružila se stranci Zelenih, koja je u siječnju s “narodnjacima” Sebastiana Kurza oformila koalicijsku vladu. Kad je postalo jasno da će Austrija dobiti prvu zelenu ministricu pravosuđa, uz to i rođenu Bosanku, Alma Zadić postala je meta napada desnih ekstremista koji su je optužili da u njihovu zemlju želi uvesti šerijatsko pravo i poručili joj da se vrati odakle je došla. Nije se suočila samo s izljevima mržnje, nego i s prijetnjama smrću, pa je ministrica pravosuđa u svojoj zemlji – uz predsjednika i kancelara – danas najzaštićenija osoba. O njezinoj se sigurnosti policija i tajne službe brinu 24 sata na dan pa su osobni čuvari iz Beča pratili svaki njezin korak i u Zagrebu.

– To je manjina našeg društva, ali vrlo glasna manjina. Upravo zbog toga je moj glavni politički cilj građenje mostova te uspostava dijaloga i povezivanje politički suprotstavljenih strana. To je povijesna prilika i moramo je iskoristiti – kaže Alma Zadić, koju pitanje vlastitog identiteta više ne opterećuje. Sebe smatra i Bosankom, i Austrijankom i Europljankom s dvije domovine. A rodbinu u Tuzli posjećuje svakog ljeta i tada gušta u omiljenim ćevapima i pitama, od kojih joj je najdraža – sirnica, zaključuje svoj komentar u magazinu Glorija austrijska ministrica pravosuđa Zidić.

Ostaje za vidjeti u budućnosti hoće li i mnogobrojna hrvatska zajednica u perspektivi iznjedriti neko ime koje će se tako politički profilirati na austrijskoj političkoj sceni ili ćemo i dalje u tom segmentu biti pasivni i tek “neutralni” promatrači. 

Foto: Glorija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Možete podnijeti zahtjev za paušalnu naknadu troškova energije za male tvrtke

Objavljeno

na

Mala poduzeća sada se mogu prijaviti za državnu naknadu za troškove energije za 2023. Paušalno financiranje obračunava se automatski za svaku tvrtku i iznosi do 2685 eura, priopćeno je danas iz Ministarstva gospodarstva.

Podržane su tvrtke s godišnjim prometom između 10.000 i 400.000 eura. Prijave se mogu podnijeti od danas u podne do 8. kolovoza 2024. na Energiekostenpauschale.at.

Nisu potrebni nikakvi daljnji dokumenti, potvrde ili porezni dokumenti. Sve što je potrebno je ID-Austria i pristup servisnom portalu poduzeća (USP). Prema ministarstvu, isplata se “obično” vrši ubrzo nakon podnošenja zahtjeva. Za obradu je odgovorna Agencija za promicanje istraživanja (FFG).

Nastavi čitati

Austrija

Traje 41. Donauinselfest u Beču

Objavljeno

na

U petak je počeo 41. Donauinselfest. Tijekom tri dana, 14 pozornica nudi ukupno 700 sati programa. Uz ponudu za sportske entuzijaste i djecu, srž događanja na otvorenom čine brojni koncerti na koje je ulaz besplatan.

Očekuje se da će Wolfgang Ambros, Christina Sturmer, Ronan Keating i Wanda biti istaknuti na glavnoj pozornici 41. Donauinselfesta. Daljnji nastupi uključuju Der Nino iz Beča, Voodoo Jürgens ili Madsen na rock pozornici, Petera Krausa, Semino Rossija ili Andyja Borga na pop pozornici te za ljubitelje kabareta Caroline Athanasiadis, Petutschnig Hons ili Andreas Vitasek u šatoru kulture.

Gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) i članovi gradskog vijeća također će biti tamo, oni planiraju posjetiti Arbeitsweltinsel u petak poslijepodne, što znači da će lokalne političke zvijezde također biti zastupljene na festivalu koji organizira SPÖ glavnog grada. Za prvi dan najavljuje se toplo vrijeme s temperaturama do 34 stupnja, a navečer i noću moglo bi biti i grmljavine. Sljedećih dana očekuje se osjetno zahlađenje, iako se očekuje umjerena kiša. “Posljednja generacija”, koja je unaprijed najavila smetnje na festivalskom terenu, mogla bi izazvati pomutnju.

Nastavi čitati

Austrija

Četvrtina roditelja će tijekom školskih praznika raditi od kuće

Objavljeno

na

Četvrtina roditelja pribjegava kućnom uredu kako bi osigurali brigu o djeci tijekom ljetnih praznika. Pokazuje to foresight studija za Radničku komoru. Austrijska federacija sindikata (ÖGB) sada poziva na samit o ljetnoj skrbi.

U Austriji su škole zatvorene 14 tjedana godišnje, ali roditelji obično imaju pravo na samo pet tjedana odmora. Za mnoge roditelje to znači da se “posvađaju” s organizacijom praznika, kritizirala je u petak potpredsjednica ÖGB-a Korinna Schumann.

Vlada se ne može pretvarati da je to pojedinačni problem, istaknuo je Schumann i pozvao na summit saveznih, državnih i lokalnih vlasti ove jeseni kako bi se problemi mogli riješiti do sljedećeg ljeta.

Prema posebnom istraživanju u sklopu studije troškova škola (anketirano 1021 roditelja djece od šest do 19 godina, fluktuacija od 2,4 postotna boda), 81 posto roditelja već je do sredine lipnja isplaniralo cijeli godišnji odmor. Četiri od deset ispitanika imalo je poteškoća, posebice samohrani roditelji i roditelji djece s teškoćama u razvoju.

U prosjeku, većinu skrbi (šest tjedana) pružaju obitelj i prijatelji. Djeca provode tjedan dana u prazničnom boravku, tjedan dana u kampovima, a u prosjeku su tjedan dana bez nadzora kod kuće, iako to posebno pogađa starije učenike. Prema 17 posto ispitanih, sami se brinu i za mlađu braću i sestre.

Prema istraživanju, ponude za čuvanje djece ljeti u prosjeku koštaju ukupno 415 eura po djetetu.

Za roditelje razlika između trajanja godišnjeg odmora i vlastitog godišnjeg odmora znači da pravo na godišnji odmor, prekovremeni i nadoknadni rad koriste prvenstveno ljeti, koriste (povećane) kućne urede za njegu, ali i smanjiti radno vrijeme ili ne biti u mogućnosti raditi puno radno vrijeme.

Roditelji često ne mogu zajedno na godišnji odmor jer odmor moraju podijeliti tako da je skrb zajamčena, kritizirao je potpredsjednik ÖGB-a Schumann. S njihove točke gledišta, više novca i osoblja bilo bi potrebno za zajednice, koje su obično odgovorne za ponude, i lakši pristup financiranju, posebno za djecu s teškoćama u razvoju i djecu samohranih roditelja – “kako bi si sva djeca mogla priuštiti ugodan odmor”.

Schumann je također zatražio šesti tjedan godišnjeg odmora i jamstvo da roditelji djece školske dobi mogu uzeti tri tjedna odmora zaredom. Rasprava o kraćim ljetnim praznicima Schumannu nije potrebna. Odsustvo od škole potrebno je za opuštanje, naglasila je. Larcher se također osvrnuo na studije koje pokazuju da nova iskustva koja djeca i mladi ljudi mogu steći tijekom vremena kada nisu u školi mogu dovesti do ogromnog razvoja vještina.

Nastavi čitati
LM