Austrija
Alma Zadić je u Beč došla kao izbjeglica, a sada je austrijska ministrica pravosuđa
Rođena Tuzlanka Alma Zadić, koja od početka godine kao najmlađa članica austrijske vlade vodi pravosudni resor, a za hrvatsku Gloriju otkriva kako je u ratnom vihoru preko Zagreba s obitelji otišla u Beč, po čemu pamti djetinjstvo u gradu soli te kako se nosi s prijetnjama zbog čega je dobila posebnu zaštitu.
Novoj zvijezdi europske politike, austrijskoj ministrici pravosuđa Almi Zadić (35), posjet Zagrebu nije bio samo prvi protokolarni i službeni zadatak na novoj funkciji, koju je preuzela početkom godine, nego je u njoj pobudio i sjećanja na izbjeglištvo. Upravo je preko Zagreba prije 26 godina, usred rata u Bosni i Hercegovini, s majkom i četiri godine mlađim bratom izbjegla iz rodne Tuzle u Beč. U tom je gradu, sada doktorica pravnih znanosti, u protekle tri godine ostvarila strelovitu političku karijeru, čiji je vrhunac imenovanje u vladu kancelara Sebastiana Kurza. No ona nije samo najmlađa članica vlade, nego je i prva ministrica u povijesti te zemlje s migrantskim podrijetlom, piše Gloria.
Upravo zbog toga je Alma Zadić bila u medijskom fokusu neformalnog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije u Zagrebu, a sve je zadivila neposrednošću, optimizmom i snažnom voljom za borbu protiv korupcije te sprječavanje i sankcioniranje govora mržnje na internetu i društvenim mrežama, što su njezini prioriteti. Na brojna novinarska pitanja odgovarala je na njemačkom, engleskom i materinskom bošnjačkom jeziku. U ekskluzivnom razgovoru za Gloriju rekapitulirala je svoj fascinantan put od političke anonimnosti do vrha državne administracije, kao i životnu priču koja ju je od tuzlanskog naselja Sjenjaka dovela do bečke carske palače Hofburg, gdje je početkom siječnja položila ministarsku prisegu. Svojim je postignućem austrijskoj javnosti dala najsvjetliji primjer društvene integracije nekadašnjih izbjeglica.
Rođena 24. svibnja 1984. u obitelji sveučilišnog profesora elektrotehnike i građevinske inspektorice bezbrižno je odrastala u gradu soli do osme godine i početka rata u Bosni i Hercegovini. Zauvijek će, rekla je, pamtiti zvuk sirena za opću opasnost, koje su se prvi put oglasile dok se vraćala iz škole, nakon čega je tjedne i mjesece s roditeljima, bratom i susjedima provela u skloništu njihove zgrade. Kako u Tuzli, koja nije bila pod opsadom, ali ju je srpska vojska povremeno granatirala, njezini roditelji nisu vidjeli budućnost za svoju djecu, dogovorili su se da se otac pokuša snaći u inozemstvu. No nije sve teklo glatko, premda je u Beču pronašao dobar posao. Telefonske veze između Austrije i BiH bile su prekinute, pisma su putovala tjednima, a izlazak iz zemlje bio je moguć jedino u UN-ovu konvoju.
– Majka, brat i ja mjesecima smo čekali svoje mjesto u konvoju da bismo se pridružili ocu. Od Tuzle do Zagreba putovali smo dva tjedna, što zvuči nevjerojatno danas kad se taj put autobusom prijeđe za četiri sata – prisjeća se Alma Zadić, koja je s obitelji u Zagrebu prenoćila u stanu majčine prijateljice. A kad je ujutro otvorila oči, ugledala je tatino lice – on je, naime, stigao iz Beča – i oboje su se rasplakali od sreće.
– Tuzla je mali grad, svi smo se međusobno poznavali, a u Beču smo ostali sami, ondje je život trebalo započeti iznova. I nije bilo lako jer sam, primjerice, u svojoj školi bila jedino dijete koje nije znalo njemački – kaže Alma Zadić. Zbog toga su je roditelji premjestili u drugu školu, s više migranata, gdje su joj nastavnici davali dodatnu poduku iz njemačkog pa je na kraju godine bez problema položila sve ispite, izjavila je Gloriju
A jednim od svojih najvećih uspjeha smatra pobjedu na školskom natjecanju iz njemačkog, na kojem je njezin sastavak s temom “Priča iz bečke šume” proglašen najboljim. Maturirala je s odličnim uspjehom, pravo diplomirala u Beču, kao Fulbrightova stipendistica usavršavala se na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a potom se zaposlila u uredu multinacionalne tvrtke Freshfields Bruckhaus Deringer, gdje je kao odvjetnica posredovala u mirenjima. Politički angažman započela je kao parlamentarna zastupnica na nezavisnoj listi Petera Pilza 2017., a uoči lanjskih prijevremenih izbora pridružila se stranci Zelenih, koja je u siječnju s “narodnjacima” Sebastiana Kurza oformila koalicijsku vladu. Kad je postalo jasno da će Austrija dobiti prvu zelenu ministricu pravosuđa, uz to i rođenu Bosanku, Alma Zadić postala je meta napada desnih ekstremista koji su je optužili da u njihovu zemlju želi uvesti šerijatsko pravo i poručili joj da se vrati odakle je došla. Nije se suočila samo s izljevima mržnje, nego i s prijetnjama smrću, pa je ministrica pravosuđa u svojoj zemlji – uz predsjednika i kancelara – danas najzaštićenija osoba. O njezinoj se sigurnosti policija i tajne službe brinu 24 sata na dan pa su osobni čuvari iz Beča pratili svaki njezin korak i u Zagrebu.
– To je manjina našeg društva, ali vrlo glasna manjina. Upravo zbog toga je moj glavni politički cilj građenje mostova te uspostava dijaloga i povezivanje politički suprotstavljenih strana. To je povijesna prilika i moramo je iskoristiti – kaže Alma Zadić, koju pitanje vlastitog identiteta više ne opterećuje. Sebe smatra i Bosankom, i Austrijankom i Europljankom s dvije domovine. A rodbinu u Tuzli posjećuje svakog ljeta i tada gušta u omiljenim ćevapima i pitama, od kojih joj je najdraža – sirnica, zaključuje svoj komentar u magazinu Glorija austrijska ministrica pravosuđa Zidić.
Ostaje za vidjeti u budućnosti hoće li i mnogobrojna hrvatska zajednica u perspektivi iznjedriti neko ime koje će se tako politički profilirati na austrijskoj političkoj sceni ili ćemo i dalje u tom segmentu biti pasivni i tek “neutralni” promatrači.
Foto: Glorija

Austrija
Obavezno testiranje: Bečki zdravstveni savez uvodi strože korona mjere

Zbog sve većeg broja oboljelih od koronavirusa, uvedene su strože mjere u ustanovama Bečke zdravstvene udruge (WIGEV). Iako Covid-19 više nije bolest koju je potrebno prijaviti još od 1. srpnja, svi WIGEV centri zahtijevaju testiranje pacijenata sa simptomima – čak i ako su samo blagi.
Posebno će se štititi područja s osjetljivim bolesnicima, rečeno je u utorak. Svatko tko je pozitivan na testu mora biti izoliran ili smješten u izolaciju i primiti standardizirano liječenje. Zaposlenici WIGEV-a stoga se pridržavaju zaštitnih mjera kao što je nošenje maski kada su u kontaktu s onima koji su bili pozitivni ili se sumnja da su zaraženi.
Dostupno je dovoljno osobne zaštitne opreme, primjerice za zaposlenike WIGEV-a s blagim simptomima infekcije gornjih dišnih putova koji nisu na bolovanju. Na primjer, mogli bi nositi maske i zaštititi one oko sebe. Također se preporučuje česta dezinfekcija ruku. Međutim, WIGEV je također naglasio da trenutno ne postoji opća obveza nošenja maski ili podvrgavanja Covid testovima.
Austrija
Ove osobe će dobiti dodatni bonus od 750 eura

Savezna vlada trenutačno isplaćuje gotovinski bonus od 750 eura za 80.000 Tzv. brižnih rođaka, odnosno ljudi koji brinu o rodbini.
Novčani bonus namijenjen je onima koji skrbe o bliskim rođacima s najmanje 4. razinom dodatka za njegu.
Savezna vlada trenutno isplaćuje bonus od 750 eura za 80.000 Tzv. brižnih rođaka. Isplatu na prijelazu mjeseca slijedit će mjesečni iznosi od 125 eura od siječnja 2024. Mjera je donesena u sklopu reforme sestrinstva.
Novčani bonus namijenjen je onima koji skrbe o bliskim srodnicima s najmanje 4. razinom dodatka za njegu. Ali ne dobivaju svi bonus automatski. Osobe bez samoosiguranja ili dopunskog osiguranja moraju predati zahtjev, svi ostali ne, kaže ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).
“Sve osobe koje su samoosigurane ili dodatno osigurane osobe ne moraju podnositi zahtjev jer to tada zna i nositelj mirovinskog osiguranja. Njegovi srodnici koji nisu samoosigurani ili dalje osigurani moraju podnijeti zahtjev i onda će im se isplatiti, “ rekao je Rauch u srijedu za Ö1.
Potonji mogu zaraditi najviše 1.500 eura neto mjesečno, a rad na skrbi morao je započeti prije godinu dana, ističe se. Od toga mogu imati koristi i umirovljenici. Nacionalno vijeće je zapravo popravilo učinak prije godinu dana, ali ga je dva puta trebalo zakonski popraviti.
Ministar zdravstva Rauch ističe u Ö1 ranom dnevniku da više ne morate živjeti u istom kućanstvu da biste bili kvalificirani. Osim toga, prvo je trebalo izraditi tehničke uvjete za isplatu.
Austrija
Gotovo devet od deset stanovnika Austrije svjesno štedi energiju u svojim kućanstvima

U Austriji gotovo devet od deset stanovnika (88%) svjesno štedi energiju u kućanstvu. Prema anketi, šest od deset anketiranih željelo bi više informacija o energetskim alternativama. Političari također žele rješenja za pitanje energetske učinkovitosti koja se mogu primijeniti u vlastitom domu.
Pokazuje to istraživanje za “ImmoScout24” provedeno među 1000 stanovnika Austrije. Najviše štede vlasnici kuća i stariji od 50 godina. Samo dvanaest posto ne poduzima nikakve mjere za uštedu energije u vlastitom domu. Štedno ponašanje posebno je izraženo u generaciji 50 plus. 93 posto ove dobne kategorije smanjuje potrošnju, u usporedbi s 84 posto osoba od 18 do 29 godina. Više mjera od prosjeka od 88 posto poduzimaju i vlasnici kuća (91 posto) te svi koji žive u nekretninama većim od 130 četvornih metara (92 posto). Gledajući po saveznim državama, najštedljiviji su stanovnici Gornje Austrije i Salzburga (90 posto).
Stanovništvo u Austriji je senzibilizirano za energetsku učinkovitost i štednju energije. Za njih 74 posto ušteda energije u vlastitom domu trenutno je vrlo visok prioritet. Sukladno tome, 83 posto smatra vrlo važnom energetsku učinkovitost u vlastita četiri zida. No, očito od političara traže više rješenja. Šest od deset ispitanika željelo bi više informacija o energetskim alternativama za vlastite domove i kažu da trenutno znaju premalo o njima. Posebno se to odnosi na mlade do 30 godina (69 posto).
Više od dvije trećine stanovnika Austrije (71 posto) smatra da je vrlo važno dati doprinos uštedi energije i stoga su spremni prihvatiti ograničenja. 78 posto ispitanih svjesno je da klimatske promjene izravno utječu na njihov vlastiti dom te da će u budućnosti imati još veći utjecaj. No, pitanje zaštite klime samo je glavni razlog uštede energije za 14 posto. Oko trećine vidi zaštitu klime kao pozitivnu nuspojavu pri uštedi energije, a 42 navodi je kao još jedan važan, ali ne i presudan razlog.
No nisu svi opušteni oko teme uštede energije, barem u anketi. 30 posto smatra da im je kvaliteta života ograničena u vlastitom domu. Među osobama od 18 do 29 godina čak se 37 posto slaže s ovom tvrdnjom.
You must be logged in to post a comment Login