Austrija
Austrija: Predstavlja li rad na ‘teilzeit’ dugoročne probleme za državu?
Aktualni podaci austrijske statistike pokazuju nekoliko osobitosti na austrijskom tržištu rada. Radimo znatno kraće od prosjeka EU, ali smo honorarno viceprvaci Europe. To donosi probleme.
Broj stanovnika raste, posebice starijih od 65 godina, dok broj zaposlenih stagnira. Istodobno, sudjelovanje starijih osoba u zapošljavanju ostaje ispod prosjeka EU-a, a Austrija ima drugu najvišu stopu nepunog radnog vremena u EU-u nakon Nizozemske. Prema statističkom uredu Austrije, više od polovice žena starijih od 35 godina radi skraćeno radno vrijeme.
Iako je tržište rada trenutačno relativno stabilno unatoč slabljenju gospodarstva, ono se dugoročno suočava s velikim problemima. Prema predviđanjima, austrijsko će stanovništvo do 2080. narasti na više od deset milijuna – no taj će se rast prvenstveno dogoditi među starijima od 65 godina, priopćio je u utorak austrijski Statistički ured.
Broj nezaposlenih porastao je 2023. godine za 19.700 na 240.900 u odnosu na prethodnu godinu, ali je porastao i broj zaposlenih za 40.400 na dobrih 4,5 milijuna, izvijestio je šef austrijske statistike Tobias Thomas. Međutim, mnoga mjesta nisu mogla biti popunjena. Iako se broj slobodnih radnih mjesta smanjio, ostao je na visokoj razini od 206.400 u prosjeku godine. “Zbog demografskih promjena, nedostatak radne snage vjerojatno će se pogoršati u budućnosti”, kaže Thomas.
Uz visoku stopu nepunog radnog vremena, strukturni izazov za tržište rada predstavlja ispodprosječna participacija starijih od 55 godina u radnoj snazi u odnosu na EU. Dok je 2022. prosječno 62,3 posto od 55. do 64 godine bilo zaposlenih u EU, ta je stopa u Austriji bila samo 56,4 posto. U Švedskoj je iznosio 77,3 posto – na drugom kraju ljestvice je Luksemburg s 46,6 posto.
Starije osobe često se spominju kao mogući rezervoar za suočavanje s nedostatkom radnika ili kvalificiranih radnika – međutim, samo 76.500 trenutno nezaposlenih u dobi od 55 do 74 godine željelo bi se ponovno zaposliti, odnosno samo 5,6 posto.
Što se tiče zaposlenja s nepunim radnim vremenom, Austrija još više izlazi iz okvira EU: s 30,5 posto, stopa nepunog radnog vremena druga je najveća nakon Nizozemske (43,4 posto). Riječ je prvenstveno o ženskom fenomenu: 2023. više od milijun žena radilo je skraćeno radno vrijeme, dobra tri puta više od muškaraca. Od 35. godine nadalje većina žena radi na pola radnog vremena. Ključni razlog za to je briga o djeci: svako drugo dijete treba skrb koja ne dopušta puno radno vrijeme.
Austrija
Prometna pravila u Austriji su od ove godine puno stroža
Od 1. ožujka na cestama diljem Austrije vrijede nova pravila. Nesavjesni vozači u budućnosti će se morati odreći svojih automobila – u najgorem slučaju zauvijek.
Od 1. ožujka 2024. godine na snagu je stupila 34. izmjena Zakona o cestovnom prometu. I ima mnogo toga za ponuditi “onima s olovnim stopalima”. Planovi Leonore Gewessler za prebrzu vožnju predviđaju da se vozila mogu oduzeti u slučaju “ekstremno prebrze vožnje”.
Prvi dio paketa mjera bio je značajno povećanje kazni za prebrze vozače od jeseni i produljenje maksimalnog roka oduzimanja vozačke dozvole. Sada postoji i mogućnost oduzimanja vozila “nepopravljivim vozačima. “U konačnici” se vozila mogu proglasiti oduzetima i prodati na dražbi.
Za prekršaje od najmanje 60 km/h u gradu i 70 izvan njega, nadzorna tijela sada mogu privremeno oduzeti vozilo koje je vozilo prebrzo.
Međutim, vlasti će ga vozilo oduzeti samo ako…
➤ vozaču je već oduzeta vozačka dozvola zbog prekršaja u posljednje četiri godine ili…
➤ najveća dopuštena brzina je prekoračena za najmanje 80 km/h u lokalnom području ili 90 km/h izvan njega.
Ako zbog ranije osuđivanosti i osobnosti počinitelja postoji bojazan da će se prekoračenje brzine nastaviti, nadležno tijelo u konačnici može pokrenuti tzv. postupak oduzimanja imovine.
Automobil će ostati na čuvanju do donošenja konačne odluke. “Ovo sprječava prebrze vozače da se vrate u svoje automobile u sljedećih nekoliko tjedana i dovedu druge u opasnost”, naglasila je Gewessler tijekom svoje prošlogodišnje prezentacije.
Automobili se prodaju na aukciji
No Republika ta dotrajala vozila ne skladišti, ona se, prema amandmanu na StVO, moraju “iskoristiti na najbolji mogući način”. To znači da će biti prodani na aukciji. 70 posto prihoda ide Austrijskom fondu za sigurnost cestovnog prometa, a ostatak ide lokalnim vlastima koje su morale snositi troškove vlasti u predmetnom kaznenom postupku.
U slučajevima kada vozilo nije u vlasništvu vozača – (doživotna) zabrana upravljanja dotičnim vozilom također je moguća.
ÖAMTC: Zakon o prebrzoj vožnji je moguće protuustavan
U priopćenju za javnost ÖAMTC sumnja u učinkovitost mjere i izražava zakonsku zabrinutost: “O tako drastičnim zahvatima u vlasništvo trebali bi odlučivati kazneni sudovi, a ne upravna tijela”, kaže odvjetnik ÖAMTC-a Matthias Wolf.
Prema Wolfu, brojne izjave renomiranih profesora prava također su utvrdile da je zakon uvelike manjkav, pa čak i protuustavan. “Bila bi šteta za sigurnost na cestama da je zakon poništen u prvoj relevantnoj primjeni žalbom najvišim sudovima ili Europskom sudu za ljudska prava”, rekao je stručnjak ÖAMTC-a. Umjesto toga, klub mobilnosti poziva na ciljane kontrole kako bi se povećala vjerojatnost da će biti uhvaćeni.
Kako Ministarstvo opravdava zapljenu?
Oduzimanje i zapljena vozila su uređeni Zakonom o upravno-kaznenom postupku. Međutim, u pravilu su ove mjere namijenjene stvarima koje su same po sebi opasne ili zabranjene. Iako se to ne mora nužno odnositi na vozila općenito u predmetnim slučajevima, pored specifičnih i općih preventivnih razloga za oduzimanje i oduzimanje, sigurnosna mjera ovih sredstava je u prvom planu.
Konkretno, kod prekoračenja ograničenja brzine potencijalna opasnost je tolika da se vozilo može koristiti kao oružje. To stoga može predstavljati ogromnu opasnost za život i tijelo drugih sudionika u prometu.
Evo gdje vrebaju radari u Austriji.
Austrija
Na ovoj dionici u Austriji radari su uslikali čak 120.000 vozača
Stotine vozača svaki dan biva uslikano na ulaznim portalima Schönberggalerie na autocesti Brenner. Do sada je izdano 120.000 kazni.
1500 puta – toliko često bljesnu dvije radarske kutije na A13 u blizini Schönberggalerie u prosjeku dnevno. Kamere za kontrolu brzine sada su poznate daleko izvan Schönberga. “Pročula se vijest da kutije mjere vrlo precizno”, kaže Nicole Eller.
Rast prijava iznenadio je i vlasti. “Broj kazni je vrlo visok i znatno je iznad prosjeka koji imamo na A12 i A13”, objašnjava Bernhard Knapp, šef državnog odjela za promet, na pitanje ORF Tirol. Jedan od razloga za brojne kamere za brzinu je relativno nisko ograničenje brzine od 40 km/h za autoceste. No, to je nužno kako bi se osigurala sigurnost radnika u portalu tunela.
No ne samo broj prijava, već i iznos naplaćenih kazni je popriličan. Prema informacijama iz BH Innsbrucka, najmanja moguća kazna je 35 eura. Ekstrapolirano, minimalni iznos svih izrečenih kazni je 4,2 milijuna eura. Stvarna vrijednost je vjerojatno znatno viša. Kako piše BH Innsbruck, mnogi još nisu platili kaznu.
Stalno se javljaju ljutiti vozači. Birokratski napori su stoga golemi za vlast, objašnjava šef odjela Markus Pallestrong: “Pozivi i e-mailovi neprestano stižu. Ljudi žele informacije ili čak slike dokaza. Ovaj napor se mora pokriti, ali u ovom trenutku jedva to možemo učiniti.”
Austrijski prekršitelji brzine kažnjavaju se takozvanom nalogom o anonimnosti. Prema Pallestrongu, stopa plaćanja je oko 70 posto. Strani vozači malo teže. Ovdje je vlastima često posebno teško naplatiti kazne. Kazne koje su zakonski izrečene u državi članici EU mogu se naplatiti u inozemstvu samo ako prelaze 70 eura. Austrija je s Njemačkom dogovorila limit od 25 eura.
Talijan koji je uhvaćen u prebrzoj vožnji u Schönbergu bit će kazneno gonjen u Italiji samo ako je kazna najmanje 70 eura.
Kazne koje BH Innsbruck naplati iz radarskih kutija u Schönbergu slivaju se tvrtki za održavanje cesta, odnosno ASFINAG-u. Ministarstvo unutarnjih poslova dobiva 20 posto iznosa za nadzor cestovnog prometa. U Austriji od ove godine vrijede i nova prometna pravila.
Austrija
Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje očekuje manjak do 800 milijuna eura
Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje (ÖGK) sljedeće godine očekuje manjak do 800 milijuna eura. Bilančni gubitak za 2024. godinu iznosit će 481 milijun eura, stoji u tromjesečnoj financijskoj prognozi.
S proračunom od 20,2 milijarde eura, to je minus od 2,4 posto u 2024. godini. Napeta gospodarska situacija zaslužna je za porast vrijednosti. Predviđaju se gubici od preko četiri milijarde eura do 2028.
Na početku godine očekivao se plus za 2024. zbog već uključenih sredstava iz sustava financijskog izravnanja i temeljen na stabilnom gospodarskom razvoju.
Recesija također stvara probleme ÖGK-u. Predsjednik ÖGK-a Andreas Huss rekao je da bi to dovelo do stagnacije broja zaposlenika i stoga manjeg povećanja doprinosa.
Tome je pridodan “neviđeni porast korištenja medicinskih usluga” i društvo koje stari: osobe od 65 godina i više koriste e-karticu više nego dvostruko češće od mlađih dobnih skupina.
Važne informacije za austrijski e-card.
