Austrija
Bečka kućanstva „izlaze iz plina“, a u bankovne račune ulaze im euri
Program „Izlazak iz plina” u Beču se i dalje susreće s brojnim ograničenjima. Ne bi li građane potaknuo da iz svojih domova izbace plinski priključak i uvedu novi, ekološki prihvatljiviji, Grad Beč od ožujka im nudi novčanu nagradu.
Kako bi ostvario pravo na novčani bonus, stanar ne smije grijati vodu na plin, a isto tako u potpunosti treba izbjegavati kuhanje i grijanje na plin. Ako su ti uvjeti zadovoljeni, to jest ako je stanar iz svog doma izbacio plinski priključak, Magistratski odjel u čijoj su nadležnosti stambeno-pravna pitanja te subvencije za stanovanje (MA 50), dužan mu je isplatiti novčanu nagradu u iznosu od 1.000 eura.
Bez suglasja stanara i vlasnika plinski se priključak ne može ukinuti
Ipak, ukidanje plinskih priključaka nažalost ne napreduje brzinom kojom bi Grad želio. Ponekad ga ne žele ukinuti vlasnici nekretnina, a ponekad je riječ o samim stanarima. To utječe čak i na zgrade u vlasništvu Grada. Ako stanari ne žele prijeći na ekološki prihvatljiviji priključak, Grad kao stanodavac bez njihove dozvole ne može poduzeti ništa. Upravo zato, kako bi obje strane potaknula na promjenu, austrijska metropola financijsku potporu nudi objema stranama, a više informacija o tome građani mogu dobiti u za to nadležnom savjetovalištu.
Novčani bonus kreće se od 1.000 do 1.500 eura
Nakon što je stanar ili vlasnik poduzeo sve potrebne mjere za prelazak na ekološki osvješteniji izvor energije, potrebno je putem mrežne stranice prije spomenutog magistratskog odjela predati zahtjev za novčani bonus. Nakon nužnih provjera, onaj tko je doista „izašao iz plina” na svom će bankovnom računu pronaći nemali iznos od 1.000 eura, a u slučaju da prijelaz u isto vrijeme ostvari cijela stambena zgrada, sve uključene razveselit će transakcija od 1.500 eura.
Očekuje se najmanje 2.000 električnih štednjaka
Trenutačno u Beču 30.000 domova kuha isključivo na plin, a uz nove novčane poticaje Grad nade polaže u najmanje 2.000 električnih štednjaka u tekućoj godini. Ovom strategijom Grad do 2040. godine u potpunosti planira prijeći na grijanje obnovljivim izvorima energije, predajući fosilna goriva tako zauvijek knjizi prošlosti.
Austrija
Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”
Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.
Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).
Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.
“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.
Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.
Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.
“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.
“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
