Austrija
Austrija je i dalje zemlja s visokom konzumacijom alkohola
Prema sadašnjim izvješćima, Austrija je još uvijek “zemlja s visokom potrošnjom” alkohola, iako dnevna potrošnja po glavi stanovnika polako pada, naglasili su u utorak stručnjaci za ovisnosti na objavi dva izvješća o drogama i sredstvima ovisnosti u Beču.
Milijun ljudi u ovoj zemlji želi prestati pušiti i mi bismo ih u tome trebali podržati. Zabrinuti su zbog sve veće želje za nikotinskim vrećicama među mladima i sve većeg broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja ilegalnim drogama.
Pušenje duhana je najraširenija ovisnost u Austriji, objasnio je Martin Busch iz Stručnog centra za ovisnosti Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču na konferenciji za novinare: “Otprilike jedna od pet osoba kaže da puši svaki dan.” To je 1,6 milijuna ljudi. Ipak, mladi pušači su sve rjeđi. “Udio pušača među 15-godišnjacima više se nego prepolovio od 2003. godine”, rekao je stručnjak.
Prema sadašnjim procjenama, pušenje duhana (uključujući i pasivno pušenje) odgovorno je za 16 posto svih smrtnih slučajeva. Prema “Anketi o korištenju supstanci” iz 2022., više od polovice (51 posto) pušača “razmišljalo bi” o odvikavanju od ovisnosti, a još deset posto već ima “konkretne planove”. Oko milijun korisnika duhana više ne želi pušiti. “Ovo ima veliki potencijal zdravstvene politike”, naglasio je Busch: “Ne morate zabraniti pogođenima da rade bilo što, samo ih morate podržati u postizanju onoga što žele.”
Međutim, potrošnja “novih nikotinskih proizvoda” kao što su nikotinske vrećice i e-cigarete bila bi u porastu. “Iako samo četiri posto 15-godišnjaka puši cigarete svaki dan, tri posto konzumira nikotinske vrećice svaki dan”, izvijestio je Busch: “Postoji rizik da će porast novih nikotinskih proizvoda kompenzirati pad potrošnje cigareta i da će više ljudi će ih ponovno koristiti u budućnosti ovisnosti o nikotinu.”
Austrija je također “zemlja s visokom potrošnjom” kada je riječ o alkoholu, rekao je Julian Strizek (također Centar za kompetencije za ovisnosti/GÖG): “U europskoj usporedbi, mi smo u gornjoj trećini u smislu potrošnje po glavi stanovnika.” Oko petnaest posto stanovništva pije do razine koja je štetna za njihovo zdravlje. Za muškarce bi “granica opasnosti” bila 60 grama alkohola dnevno (otprilike litra i pol piva ili tri četvrt litre vina), a za žene 40 grama (jedna litra piva ili pola litra vina). Razlike su uzrokovane “većom tjelesnom masom relevantnom za alkohol” kod muškog spola.
Muškarci prijavljuju probleme s pijenjem otprilike dva puta češće od žena (19 posto naspram 11 posto). Najčešći je u dobi od 40 do 70 godina. “No tri do šest posto učenika u dobi od 14 do 17 godina također piju u rizičnoj mjeri”, kaže Strizek. U dugoročnijem trendu, pak, problematična konzumacija ima “tendenciju pada”, kao i broj bolesti i smrti povezanih s alkoholom.
Ilegalna tvar koja se najčešće uzima u Austriji je kanabis, izvijestio je Busch: “Iskustva konzumacije obično su ograničena na kratko razdoblje života.” Kada su u pitanju “rizične” ilegalne droge, dominantne su opijumske tvari (opioidi) poput heroina. “Oko 35.000 do 40.000 ljudi u Austriji je ovisno o opioidima”, rekao je: “Više od polovice ljudi s visokorizičnom konzumacijom opioida je na liječenju.” Ovo je veliki uspjeh za austrijsku podršku osobama s ovisnošću. “Posljednjih desetljeća uspjeli smo masovno povećati stopu liječenja za osobe ovisne o opioidima”, rekao je stručnjak.
Međutim, smrtonosna predoziranja opet su sve češća. U 2022. bilo je 248 “smrti povezanih s drogom”. Godine 2014. “samo” 122 osobe umrle su kao izravna posljedica upotrebe droga, a od tada brojke rastu. Prije 2014. zabilježen je pad; 2009. bilo je znatno više umrlih njih 206 nego pet godina kasnije. “Udio mlađih ljudi ispod 25 godina koji su umrli u svim slučajevima predoziranja također se povećao,” rekao je Busch: “S 18 posto u 2018. na trenutno 27 posto.” Mogući uzroci su posljedice pandemije, što bi posebno pogodilo osobe koje pate od ovisnosti, ili povećanje čistoće supstanci, što povećava rizik od predoziranja.
U utorak su objavljeni “Epidemiološko izvješće o ovisnosti 2023” i “Izvješće o stanju droga 2023”. Riječ je o konzumaciji duhana, alkohola i ilegalnih droga u Austriji.
Austrija
Austrijanci žele veću neovisnost Europe od SAD-a
Velika većina austrijskih građana – njih 60 posto – želi da Europska unija postane neovisnija o Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u kontekstu ponovnog mandata Donalda Trumpa. Prema danas objavljenoj anketi instituta Gallup, 55 posto ispitanika smatra da Trumpova administracija predstavlja prijetnju za Europu, dok samo 20 posto vjeruje da bi njegov mandat mogao imati pozitivne učinke na EU.
Još 20 posto ne očekuje nikakve značajne promjene, dok se samo 32 posto građana zalaže za kompromis s Trumpom – najviše među simpatizerima FPÖ-a (50 posto).
Prosvjed kroz potrošačke navike
Zanimljivo je da bi se 71 posto Austrijanaca moglo zamisliti u bojkotu američkih proizvoda kao znak prosvjeda protiv Trumpove trgovinske i carinske politike. Od toga, 39 posto kaže da bi to „sigurno učinili“, dok bi 32 posto to „vjerojatno“ učinilo. Samo jedna petina ispitanika u potpunosti odbacuje tu ideju.
Ovisnost o digitalnim uslugama iz SAD-a
Međutim, kad je riječ o digitalnim uslugama, stavovi su podijeljeni:
- 45 posto bi moglo odustati od društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, WhatsApp i X.
- 47 posto razmatra mogućnost prestanka kupnje putem Amazona i eBaya.
- 53 posto tvrdi da bi moglo živjeti bez streaming servisa poput Netflixa i Spotifyja.
- Najmanje važnima smatraju se AI alati poput ChatGPT-a i Alexe – njih bi se moglo odreći dvije trećine ispitanika.
Generacijski jaz je pritom izražen – što su ispitanici mlađi, to je manja njihova spremnost na odricanje od digitalnih pogodnosti.
Putovanje u SAD – nepopularno
Kao dodatni znak nepovjerenja prema Trumpovoj Americi, 60 posto Austrijanaca trenutno ne bi otputovalo u SAD, dok bi samo trećina bila spremna na putovanje tijekom njegovog mandata.
Austrija
Austrija: Gužve na cestama i u vlakovima. Počinju uskrsni praznici – stiže prometni kaos
S početkom uskrsnih praznika u cijeloj Austriji i devet njemačkih saveznih pokrajina, očekuju se izrazito prometni dani na cestama i u vlakovima, upozorava austrijski Ö3-Verkehrsservice. Već od petka u podne počinje pojačan promet, dok se vrhunac putne groznice očekuje u subotu.
Gužve u gradovima i na glavnim pravcima
Već u petak poslijepodne mogu se očekivati prve kolone na izlazima iz većih gradova – posebno u Beču, Grazu, Linzu i Salzburgu. Najveće opterećenje predviđa se na autocesti A13 (Brenner).
Na cesti B179 (Fernpass) pred graničnim tunelom Füssen i Lermooser tunelom uvodi se blokovsko propuštanje prometa, a usko grlo u Zillertalu bit će tunel Brettfall na ulazu u dolinu.
Salzburg i Tirol posebno pogođeni
Na Tauernautobahnu (A10) u Salzburgu radovi u tunelima između Gollinga i Werfena stvaraju velike zastoje – čekanja mogu premašiti i jedan sat. Gužve se očekuju i na B311 između Zell am Seea i Saalfeldena, kao i na B320 kod Liezena i obilaznici Stainacha.
U Gornjoj i Donjoj Austriji pojačan je promet prema Mađarskoj, posebno preko A21 i S1 prema autocesti A4 (Ostautobahn). Najintenzivniji promet predviđa se od Velikog četvrtka do Velikog petka.
Duža čekanja i na graničnim prijelazima
Zagušenja se očekuju i na graničnim prijelazima: Salzburg-Walserberg, Kufstein-Kiefersfelden, Suben (Tirol) i Lustenau (pred granicom sa Švicarskom). U Bavarskoj se gužve očekuju na A8 (München – Salzburg) i tzv. Velikom njemačkom kutu (Großes Deutsches Eck).
Zbog mjera protiv širenja slinavke i šapinske bolesti, 24 manja prijelaza prema Mađarskoj i Slovačkoj ostaju zatvorena. Na većim prijelazima, poput Nickelsdorfa i Kittseea, očekuju se dulja čekanja zbog sigurnosnih provjera.
Gužve i na željeznici: dodatni vlakovi, ali preporučena rezervacija
ÖBB povećava broj sjedala za vrijeme uskrsnih praznika, posebno na južnoj i zapadnoj liniji – s dodatnih 18.000 sjedala i 50 novih linija. Unatoč tome, rezervacija sjedala se snažno preporučuje.
Westbahn nudi besplatnu rezervaciju sjedala do tri sata prije polaska pri online kupnji karte te ističe “garanciju prijevoza” – svi putnici bit će prevezeni i ako su vlakovi puni.
Privremeni prekidi i radovi na linijama
- Stara zapadna linija u Donjoj Austriji bit će prekinuta od subote na deset dana. Između Wien-Hütteldorf, Tullnerbach-Pressbaum i Neulengbach vozit će zamjenski autobusi.
- U Beču, linija U1 bit će djelomično zatvorena između Hauptbahnhofa i Reumannplatza od subote do 21. travnja.
- Na Badner Bahnu u okolici Traiskirchena obnavljaju se tračnice – između stanica Möllersdorf-Lokalbahn i Tribuswinkel-Josefsthal vozi autobusna zamjena.
Austrija
Austrija postaje europsko žarište stečajeva
Austrija bilježi jedan od najvećih porasta stečajeva među zemljama Europske unije – i trend ne pokazuje znakove usporavanja.
U posljednjih nekoliko godina, Austrija se izdvojila kao jedno od najpogođenijih tržišta u EU kada je riječ o broju poslovnih stečajeva. Prema najnovijim podacima Eurostata, situacija je ozbiljna – samo Mađarska, Nizozemska, Francuska i Grčka bilježe još dinamičniji rast stečajeva od Austrije.
Grafička analiza podataka, koju je izradio analitički servis selektiv, jasno pokazuje koliko se Austrija izdvaja negativno u usporedbi s ostatkom Unije. U Danskoj, primjerice, situacija je znatno stabilnija – zemlja bilježi najpozitivniji trend u stečajevima u cijeloj EU.
Crni scenarij za 2025. godinu?
Sve upućuje na to da bi 2025. mogla postati još jedno rekordno stečajno razdoblje za Austriju. Već u prvom tromjesečju ove godine otvoreno je 1.134 stečajnih postupaka nad poduzećima, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2024. godine.
Posebno pogođen sektor je tržište nekretnina, koje se i ranije suočavalo s izazovima, no sada trpi dodatni pritisak zbog nestabilnog tržišta i povećanih operativnih troškova.
Austrija znatno iznad EU prosjeka
Prosjek Europske unije daleko je ispod razine stečajeva koje trenutno bilježi Austrija. Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost među ekonomistima i poduzetnicima, jer visoka stopa insolventnosti može imati šire posljedice na tržište rada i gospodarsku stabilnost zemlje.
