Hrvatska
Hrvatska potvrdila da uvodi novi sustav naplate cestarina, evo kako će izgledati, poznati detalji
Hrvatska autoceste donijele su odluku o odabiru izvođača za novi sustav naplate cestarine i nabavu rezervne opreme.
Odabrani Česi
U postupku pregleda i ocjene odabrana je ekonomski najpovoljnija ponuda Zajednice ponuditelja SkyToll, a. s. Bratislava, Slovačka i TollNet a.s., Prag, Češka, s cijenom ponude bez PDV u iznosu od 79.913.480,52 eura s rokom dovršetka radova od 24 mjeseca od sklapanja ugovora. Na nadmetanje je pristiglo deset ponuda.
Iz HAC-a podsjećaju da će “novi sustav naplate cestarine koristit će dvije postojeće i u svijetu provjerene tehnologije”:
- DSRC tehnologija (radijska komunikacija na 5,8 GHz) za naplatu cestarine korisnicima ENC uređaja;
- ALPR tehnologija (prepoznavanje registarskih pločica vozila) za naplatu cestarine povremenim korisnicima za laka vozila i nadzor plaćanja cestarine svih vozila.
Novi sustav naplate temelji se na slobodnom protoku vozila – nema zaustavljanja na naplati čime se povećava protočnost.
Novi sustav tek 2026.
Sredstva za uvođenje novog sustava naplate cestarine, a koji će biti uveden na svim autocestama u Republici Hrvatskoj (autoceste pod upravljanjem Hrvatskih autocesta, Bine Istre i Autoceste Zagreb-Macelj), osigurana su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kažu iz HAC-a.
Novi model na autocesti trebao bi se, prema ranijim najavama iz HAC-a, uvesti za godinu dana, no sada se spominje rok od dvije godine. To bi značilo da beskontatni sustav naplate sasvim izgledno nećemo vidjeti do 2026, piše index.hr.
Ili kupite ENC ili upišite model naplate i tablice vozila u sustav HAC-a
A evo kako je HAC zamislio da sve funkcionira. Na hrvatske ceste bi također trebali stići portali koji će očitavati podatke s vozila, čime će automatski obračunavati i naplaćivati cestarinu. Koliko kilometara prođete, toliko ćete i platiti.
Iz HAC-a poručuju da će građani trebati odabrati ili ENC ili registraciju tablica, no taj ENC nije više onaj stari ENC, već stiže novi, moderniji uređaj prilagođen skenirajućoj rampi. Prednost ENC-a je ta da ga možete koristiti u više vozila, što naravno nije slučaj s drugom opcijom – prepoznavanjem tablica i vezanjem tablica uz bankovni račun.
“Odaberete želite li da rampa očitava vaše tablice ili da očitava moderniju inačicu ENC-a, koji ćete trebati kupiti ako ne želite očitavanje tablica. Registracija će se moći obaviti online. Bit će i fizički punktovi, ali sada još nemamo sva konkretna rješenja jer će se ona odrediti u dogovoru s ponuđačima, putem javnog natječaja. Sve će biti user friendly, sustav će definitivno biti protočniji, smanjit će se gužve. Kroz naplatnu kućicu u sat vremena može maksimalno proći 300 vozila, a s rampama podižemo broj na 3000 vozila na sat”, pojašnili su nam novi model iz HAC-a.
Valja naglasiti da birati mogu jedino vlasnici lakih vozila, dok će teška vozila morati uzeti ENC.
Kako će cestarinu plaćati turisti
Za turiste je, pojašnjavaju iz HAC-a, procedura ista.
“Turisti će se prijaviti online i tamo, ako žele, mogu registrirati tablice, a ako ne, mogu kupiti ENC. Recimo, da sada idete u Austriju, želite kupiti vinjetu i ona će se očitavati, tako imamo ovo. Postojat će i mogućnost da se cestama vozite i s ENC-ovima drugih operatera, ali samo onih s kojima HAC sklopi ugovor. Zasad smo dogovorili suradnju s talijanskim Telepassom”, kažu iz HAC-a.
U planu je sklapanje ugovora s još operatera. Time će se turistima, ali i našim putnicima dati dodatna mogućnost izbora, najavili su.
“Najjednostavnije rješenje je upisivanje podataka s bankovne kartice online”
Ideja HAC-a je da se oni koji će koristiti hrvatske autoceste, dakle i domaći i stranci, registriraju putem web stranice ili aplikacije za pametne telefone i poštom ili preko ovlaštenog prodavača dobiju ENC uređaj. Povremeni korisnici, odnosno oni koji se odluče za očitavanje tablica, također će se moći registrirati preko interneta, plaćati i provjeravati stanje računa.
Procedura registracije tablica još nije toliko razrađena. No na web stranici gdje ćemo registrirati registracije trebali bismo upisivati i podatke bankovne kartice kako bi se naplata automatski mogla obavljati.
“To bi bilo najjednostavnije rješenje, ali i to je detalj koji će se doznati tek u dogovoru s ponuđačima, kad se okonča natječaj. Trenutni ENC sustav uveden je 2004. godine i predstavljen dvije godine kasnije. To je sustav koji je dao svoje i definitivno je vrijeme za napredak tehnologije”, kažu iz HAC-a.
Usluge će se osim online moći naručiti i putem pozivnog centra ili na prodajnim mjestima u blizini državnih granica na kojima se mogu registrirati korisnici, prodavati ENC uređaji i dobiti izvješća o stanju računa, kažu iz HAC-a.
Mijenja se tehnologija naplate, ali ne mijenja se princip naplate koji ne potiče vožnju autocestama
Dakle, može se iz svega ovoga zaključiti kako se mijenja samo tehnologija naplate i to se predstavlja kao moderniji sustav. Točno je da je moderniji jer Hrvatska i dalje ima zastarjeli sustav naplatnih kućica od kojeg je sve modernije.
Novi sustav kakvog su zamislili vlada i HAC trebao bi riješiti problem ogromnih gužvi na naplatnim kućicama u turističkoj sezoni koji je itekako aktualan i ove godine, nakon schengenskog otvaranja granica prema Sloveniji i Mađarskoj. No princip naplate se ne mijenja.
I dalje će se plaćati svaki prijeđeni kilometar, umjesto da se ljudi potiču da više koriste autoceste. Još se ne zna ni hoće li ostati popust na ENC-u ili će se ukinuti pa će za one koji u sadašnjem sustavu koriste ENC vožnja autocestama postati – skuplja.
Uvođenje vinjeta vjerojatno bi potaklo i strane turiste koji koriste automobil da posjete više toga u Hrvatskoj, no još važnije, hrvatskim građanima omogućilo bi da puno više koriste autoceste, posebno u mjesecima izvan udarne turističke sezone, što bi se postiglo godišnjim ili polugodišnjim vinjetama.
No od vinjeta u Hrvatskoj, sada je posve sigurno, neće biti ništa. I to bez da su vladajući za to dali ikakvo razumno objašnjenje.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
