Austrija
Wien Energie: Uskoro stiže godišnji obračun za grijanje

Wien Energie će u sljedećih nekoliko tjedana svojim kupcima centralnog grijanja poslati godišnje račune.
Uključene su prošlogodišnje cijene, “a to su naravno još uvijek bile visoke cijene”, rekao je šef Wien Energie Michael Strebl na tiskovnoj konferenciji u srijedu. On daje jasno do znanja da će za nadolazeću godinu iznosi djelomičnih plaćanja u nekim slučajevima drastično padati, a mjesečni troškovi će vjerojatno biti znatno jeftiniji za obračunsku godinu 2023./24.
Popust na osnovni trošak najavljen u ljeto s ukupnim obujmom od 50 milijuna eura već će se odraziti na ovogodišnji godišnji obračun. Osnovni troškovi iznose između 20 i 25 posto ukupne cijene grijanja, a kupci ostvaruju popust od 20 posto. Za nadolazeću obračunsku godinu 2023./24., Wien Energie je u ljeto također predstavio popust na daljinsko grijanje u ukupnom iznosu od 86 milijuna eura.
Postoje različite tarife: Ugovori koji su sklopljeni prije 2004. temelje se na tzv. obavijesti o cijeni. Od 2004. godine bilo je moguće uzeti i indeksiranu tarifu, u kojoj su se kretanja cijena na tržištu energije automatski prenosila na kupce. Od 2013. godine sklapaju se samo takve indeksirane tarife. U koju skupinu spadate navedeno je u ugovoru.
Popust za grijanje za narednu obračunsku godinu rezultira smanjenjem osnovne cijene i cijene rada za 20 posto za kupce s cijenom. Cijene za indeksirane ugovore također padaju kako se međunarodna energetska tržišta opuštaju. Kako bi se spriječilo pretjerano povećanje cijena u budućnosti, indeksirani ugovori imaju gornju granicu cijene od 120 eura po utrošenom megavat satu. No, gornja granica postavljena je tako visoko da lani ne bi bila premašena unatoč visokim cijenama. Sveukupno, parcijalni iznosi za prosječno kućanstvo trebali bi pasti od 20 do 50 posto, ovisno o tarifi. Naravno, visina računa ovisi i o dotičnoj potrošnji.
Na troškove daljinskog grijanja u Beču značajno utječu veleprodajne cijene plina, jer se 51 posto daljinskog grijanja u glavnom gradu proizvodi prirodnim plinom u takozvanim kombiniranim toplinama i elektranama. Oko 28 posto topline dolazi od spaljivanja otpada, ostatak dolazi u obliku otpadne topline iz industrije.U budućnosti će prirodni plin imati znatno manju ulogu, umjesto toga, Wien Energie će se oslanjati na geotermalnu energiju i velike dizalice topline.
Uže gradsko područje do 2040. godine trebalo bi u potpunosti prijeći na daljinsko grijanje. Strebl je ovdje mislio na kotare unutar pojasa, ali će i drugi kotari do tada biti povezani s mrežom. Rjeđe naseljena područja ubuduće će se grijati dizalicama topline, bilo manjim na vlastitoj kući ili većim koje opskrbljuju cijele četvrti. Do 2040. godine 60 posto toplinske opskrbe grada trebalo bi biti iz toplinarstva, a preostalih 40 posto toplinske pumpe. Udio toplinarstva trenutno je gotovo 50 posto.
Za to je neophodan Zakon o obnovljivim izvorima topline, koji trenutno još visi u zraku jer je za njega potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. “Za nas je jedna stvar važna: morate napraviti energetsko prostorno planiranje, potrebna vam je pravna osnova”, rekao je Strebl. Bez takvog planiranja najgora stvar koja bi se mogla dogoditi pri prelasku na daljinsko grijanje je da individualni kupci nastave koristiti plin. Tada bi se cjelokupna plinska infrastruktura morala održavati paralelno s novoizgrađenom infrastrukturom daljinskog grijanja za te pojedinačne kupce. Pri prelasku na daljinsko grijanje je stoga važno “da postoji i određena obveza odlaska s plina”.

Austrija
Trump prijeti Austriji carinama

Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica

Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil

Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.