Svijet
EU predložila naplaćivanje carine i za robu u vrijednosti ispod 150 eura
Europska komisija je u srijedu predložila reformu carinske unije EU-a koja, između ostaloga, predviđa uvođenje carina i za proizvode čija je vrijednost niža od 150 eura.
Predloženom reformom ukida se trenutačni prag na temelju kojeg je roba čija je vrijednost manja od 150 eura oslobođena od carina, što su počinitelji prijevara uvelike iskorištavali. Komisija navodi da je vrlo česta praksa da se paketima koji ulaze u EU trenutačno smanjuje vrijednost kako bi se izbjeglo plaćanje carine.
Prema novom prijedlogu internetske platforme postat će ključni akteri u osiguravanju da roba koja se prodaje na internetu u EU-u ispunjava sve carinske obveze. To je znatan pomak od trenutačnog carinskog sustava kojim se odgovornost stavlja na pojedinačne potrošače i prijevoznike. Platforme će biti odgovorne za osiguravanje plaćanja carinskih pristojbi i PDV-a pri kupnji, tako da potrošači više neće biti izloženi skrivenim naknadama ili neočekivanoj papirologiji pri preuzimanju paketa.
S obzirom na to da su internetske platforme službeni uvoznici, potrošači u EU-u mogu biti sigurni da su plaćene sve pristojbe i da je njihova kupnja sigurna i u skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.
Također se pojednostavljuje izračun carinskih pristojbi za najčešće proizvode male vrijednosti kupljene izvan EU-a, čime se tisuće mogućih carinskih kategorija smanjuje na samo četiri. Time će se znatno olakšati izračun carina za male pakete, što će i platformama i carinskim tijelima pomoći da bolje obrade milijardu komada robe kupljene u e-trgovini koja svake godine ulazi u EU, prenosi Hina.
Očekuje se da će novi, prilagođeni režim e-trgovine donijeti dodatne carinske prihode u iznosu od milijarde eura godišnje.
Povjernik za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao da je uvođenje carina na robu u vrijednosti ispod 150 eura ne bi trebalo dovesti do povećanja potrošačkih cijena.
Nije nam to cilj. Carine na male pakete bit će vrlo male. Očekujemo da će državama članicama prihodi od e-trgovine dosegnuti milijardu eura godišnje i to samo zbog toga što će veći broj paketa biti minimalno oporezovan, rekao je Gentiloni.
U prijedlogu se predviđa uspostava novog carinskog tijela EU-a koje će nadgledati centar za carinske podatke. S vremenom će podatkovni centar zamijeniti postojeću carinsku IT infrastrukturu u državama članicama EU-a, čime će im se godišnje uštedjeti do dvije milijarde eura operativnih troškova. Novo će tijelo pomoći i u ostvarivanju poboljšanog pristupa EU-a upravljanju rizicima i carinskim provjerama.
U reformiranoj carinskoj uniji EU-a poduzeća koja žele unijeti robu u EU moći će sve informacije o svojim proizvodima i lancima opskrbe upisati u jedinstveno internetsko okruženje: novi centar EU-a za carinske podatke. Tom najsuvremenijom tehnologijom prikupljat će se podaci koje dostavljaju poduzeća te će se, uz pomoć strojnog učenja, umjetne inteligencije i ljudske intervencije, nadležnim tijelima omogućiti sveobuhvatan pregled lanaca opskrbe i kretanja robe.
U Komisiji ističu da je ovo najopsežnija reforma carinske unije EU-a od njezina osnutka 1968. godine. Članica carinske unije je i Turska, što znači da ona može s EU-om trgovati bez carina, ali ne može imati svoju potpuno neovisnu trgovinsku politiku, javlja Hina.
S druge strane, donedavna članica EU-a Velika Britanija, nije htjela “tursku opciju” i odlučila se za izlazak iz carinske unije, što stvara velike probleme u Sjevernoj Irskoj.
Današnja dugo očekivana reforma dio je našeg plana za jačanje otvorene strateške autonomije EU-a. Carinskim tijelima EU-a omogućit će bolju obranu naših financijskih i gospodarskih interesa te istodobno zajamčiti sigurnost i zaštitu robe koja ulazi u EU, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
Prijedlog Komisije trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
You must be logged in to post a comment Login