Austrija
VIDEO: Bili smo na austrijsko-slovenskoj granici gdje bi u neka uobičajena vremena bile velike gužve Hrvata koji bi išli za Uskrs kući
U neko uobičajenije, ljepše vrijeme – veliki broj Hrvata iz iseljeništva sada bi već uvelike bio na putu za Hrvatsku kako bi uskrsne blagdane proveli u krugu svojih obitelji u Hrvatskoj i BiH. Na veliku žalost, zbog pandemije corona virusa to ove godine neće biti moguće.
Tragom toga, posjetili smo austrijsko-slovensku granicu gdje smo se iz prve ruke uvjerili o stanju na granici te smo porazgovarali s austrijskom graničnom policijom.
Gospodine Lamb, zahvaljujemo se na razgovoru. Recite nam, molim Vas, nešto o trenutačnom stanju na austrijsko-slovenskom graničnom prijelazu.
Stanje na austrijsko-slovenskoj granici trenutačno je poprilično mirno. Nemamo skoro nikakvih poteškoća u izlasku iz zemlje. Dolazi do različitih kontrola u različitim zemljama, što znači da kod nas, na graničnome prijelazu Šentilj, između Austrije i Slovenije, slovenski službenici vrše razne zdravstvene kontrole za ulazak u zemlju. Ovdje, naravno isto tako moraju biti određeni uvjeti ispunjeni kako bi se ušlo u Sloveniju i dalje nastavilo put za Hrvatsku.
S kojim se poteškoćama trenutačno suočava granična policija?
Što se tiče austrijsko-slovenske granice trenutačno nema nekakvih značajnih poteškoća. Postoje izvanredne okolnosti, mjere koje se odnose posebno na žitelje u pograničnoj zoni, za teretni, tranzitni prijevoz, kao i za osobe koji prelaze granicu zbog posla, radnike koji rade u blizini granice. U tim se slučajevima granica može nesmetano prijeći dok se principijelno trenutačno ne odvija turistički promet, što je, naravno, u ovom trenutku, razumno.
Koji državljani smiju trenutno prijeći granicu?
Svaka država ima individualno svoje mjere i na osnovu njih se vrši kontrola. Slovenija ima svoja pravila prilikom ulaska u zemlju, Hrvatska također. Svaka država ima različita pravila, što u konačnici govori da nije preporučljivo u ovom trenutku putovati Europom, a pogotovo ne na godišnji odmor. Tada naravno može doći do poteškoća, ako se ima u planu proći kroz više država.
Na koji se način može prijeći austrijsko-slovenska granica i koji su dokumenti potrebni?
To prvenstveno odlučuju slovenski službenici, što znači da se na ulasku u Sloveniju rade zdravstveni pregledi, mjerenje temperature te osobe koje ulaze u Sloveniju moraju imati liječničku potvrdu o negativnom testiranju i rezultatu na Covid -19.
Gospodine Lamb, zahvaljujemo se na razgovoru i želimo Vam sve najbolje te ostanite zdravi!
Hvala i Vama. Ostanite zdravi!
U prilogu pogledajte i razgovor s inspektorom Markusom Lambom, glasnogovornikom Policijske uprave štajerske, a razgovarali smo i s Hrvatima koje smo zatekli na ulicama Graza.
R.P.
Foto, video: Kroativ
Austrija
AK upozorava na prevare s časopisima nakon online kupnje
Nakon online kupnje, mnogi potrošači nailaze na ponude koje se predstavljaju kao “zahvala” za kupnju – najčešće u obliku besplatnih primjeraka časopisa. No, kako upozorava Austrijska radnička komora (AK) Gornje Austrije, iza takvih ponuda često se kriju skrivene pretplate i visoki troškovi.
Sve više građana prijavljuje da su nakon narudžbe “besplatnog” izdanja časopisa primili račune za skupo pretplatničko članstvo. U jednom prijavljenom slučaju iz Gornje Austrije, žena je nakon narudžbe u online ljekarni odabrala besplatan primjerak časopisa, a potom dobila račun, pa čak i inkaso zahtjev od preko 300 eura.
Problem je u tome što se informacije o troškovima i trajanju pretplate nalaze skrivene u malim podmenijima, bez jasne naznake da korisnik pristaje na ugovor s obavezom plaćanja. Prema zakonu, takve informacije moraju biti jasno i vidljivo istaknute prije sklapanja ugovora.
Radnička komora ističe da tvrtke moraju transparentno informirati potrošače o svim troškovima i uvjetima. Probno razdoblje može prijeći u plaćenu pretplatu samo ako je korisnik jasno upozoren na obvezu otkazivanja.
U brojnim slučajevima AK je već pomogla prevarenim potrošačima – računi su stornirani, a inkaso postupci obustavljeni. Ipak, upozoravaju: budite oprezni i čitajte sitna slova prije nego kliknete na „besplatno“.
Austrija
Uskrsno čudo: Bečanin trči 750 kilometara do Međugorja za djecu u potrebi
Bečanin Patrik Dzigumovic (26) upustio se u izniman humanitarni pothvat – uoči Uskrsa trči od Beča do svetišta Međugorje u Bosni i Hercegovini. U 14 dana planira prijeći čak 750 kilometara kroz četiri zemlje: Austriju, Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Cilj ove zahtjevne rute, na kojoj ga u kamp-kućici prati supruga, jest prikupiti donacije za djecu u potrebi. Prikupljeni novac namijenjen je za četiri humanitarne organizacije – po jedna u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, donosi Heute.
Patrik je već na početku izazova prikupio više od 3.300 eura donacija. Trčanje mu je, kako kaže, postalo izvor unutarnjeg mira nakon teških životnih trenutaka, uključujući i gubitak oca. Sada želi dati nešto natrag zajednici.
„Ovo će biti najveći izazov mog života“, izjavio je Patrik, dodavši: „Želim da zajedno učinimo nešto veliko – jer zajedno smo jači.“
Planira osobno posjetiti svaku od organizacija kojima će donacije biti uručene, a u Međugorje bi trebao stići 25. travnja, nakon 14 dana trčanja po 50 kilometara dnevno.
Austrija
Većina građana Beča želi smanjenje socijalne pomoći
Iznos socijalne pomoći (tzv. Mindestsicherung) u Beču već mjesecima izaziva burne rasprave. Posebno kontroverzan bio je slučaj sirijske obitelji s devetero članova koja je mjesečno primala 4.600 eura pomoći, što je potaknulo val kritika i političkih reakcija.
Prema istraživanju agencije Unique Research, provedenom na uzorku od 1.200 stanovnika Beča (telefonski i online, od 3. do 10. travnja), većina građana smatra da Beč ne bi trebao imati viši iznos socijalne pomoći od ostalih austrijskih saveznih pokrajina.
Čak 61 % ispitanika podržava ideju o ujednačavanju socijalne pomoći na razini cijele države, čime bi se izbjegla regionalna razlika, posebno u korist Beča. Samo trećina smatra da bi viši iznos trebao ostati zbog specifičnih izazova života u glavnom gradu, dok 7 % ispitanika nije imalo stav.
Najveći broj protivnika visokih socijalnih davanja dolazi iz redova birača ÖVP-a (Narodne stranke) – čak 86 % njih želi smanjenje. Slično razmišljaju i birači FPÖ-a (77 %) te Neosa (69 %). Zanimljivo je da čak 58 % birača SPÖ-a, koja je politički odgovorna za visinu pomoći u Beču, također podržava njezino smanjenje.
You must be logged in to post a comment Login