Connect with us

Austrija

U školama u D. Austriji njemački bi trebao biti ‘nametnut’ i u dvorištima, neki nisu oduševljeni

Objavljeno

na

U Donjoj Austriji pokrajinska vlada putem kućnog reda želi nametnuti njemački jezik i “u školskom dvorištu”. Nametnuti ne doslovno, ali promicati svakako. Ravnatelji i učitelji to odbacuju i kažu da se obvezni njemački u slobodnom školskom vremenu gotovo pa ne može provoditi.

Konkretno, radni sporazum predviđa promicanje njemačkog jezika tijekom odmora i u školskom dvorištu “uvrštavanjem u kućni red o kojem škola samostalno odlučuje”.

Za Wolfganga Bodaia, direktora HTL Hollabrunn u Donjoj Austriji i glasnogovornika ravnatelja BHS-a, ovaj zahtjev državne vlade je u suprotnosti s činjenicom da o školskim propisima autonomno odlučuje povjerenstvo školske zajednice (sastavljeno od učenika, roditelja i učitelja). ) zajedno sa školskim odborom.

I u sadržajnom smislu ne može ništa s tom inicijativom, pa i da postane službena. “Ovo je čisti populizam. Ne možete to implementirati, a kamoli kontrolirati”, rekao je Bodai u razgovoru za APA-u.

Isabella Zins, glasnogovornica direktora AHS-a, također se usprotivila. “To može biti naslov u vladinim novinama, ali nešto što se ne može provesti”, kritizirala je u jutarnjem dnevniku Ö1. Ona ne zna ni za jedno istraživanje koje potvrđuje korisnost ove mjere.

Osim toga, “po mom mišljenju, ova prisila ne odgovara školskoj autonomiji, a također ni kulturi koja se njeguje u našim školama”, kaže direktorica BORG Mistelbach. Zategnulo bi odnos između nastavnika i učenika kada bi se učitelji morali igrati “jezične policije” tijekom ionako kratkih odmora, a treba razmišljati i o učincima na ukrajinske učenike, primjerice. Ako djeca koriste različite jezike u igri, to također vide kao prednost, a ne kao nedostatak.

Glavni predstavnik nastavnika Paul Kimberger (FCG) također smatra da plan nije “niti učinkovit niti izvediv”: “Učitelji nisu policajci, oni se moraju brinuti o pedagogiji.” Također je upitao što bi učitelj trebao raditi u praksi, ako učenik kaže nešto na svom materinjem jeziku.

“Hoće li tada dobiti kaznu, ili kako to zamišljate?” Umjesto toga, Kimberger je molio za više ponuda za jezičnu potporu. Tu postoji velika potreba, a savladavanje njemačkog jezika kao nastavnog jezika u konačnici je ključno za uspjeh u školi.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Milijunska prevara s “Reparaturbonusom” razotkrivena: uhićeno 15 osumnjičenih

Objavljeno

na

By

Petnaestorici osumnjičenih stavljeno je na teret da su putem prevare s “Reparaturbonusom” nezakonito stekli 3,5 milijuna eura. U utorak su uslijedila uhićenja.

Sumnje koje su kružile već neko vrijeme sada su potvrđene: u Beču, Donjoj Austriji i Burgenlandu otkrivena je velika prevara u okviru subvencijske akcije “Reparaturbonus”. Ova inicijativa financira se iz sredstava EU, pa je vođenje više paralelnih istraga preuzelo Europsko javno tužiteljstvo.

Lažne prijave za subvencije

Više poduzeća sumnjiči se da su namjerno podnosila lažne prijave kako bi se kroz netočne dokumente domogla subvencija. Iako istraga još traje, dosad je identificiran veći broj osumnjičenih. Sumnja se da su, od svibnja 2022. do lipnja 2023., usmjereni na nezakonito stjecanje približno 3,5 milijuna eura.

Velika policijska akcija sa 230 policajaca

U utorak je izvedena velika policijska operacija u kojoj je sudjelovalo više od 230 policajaca, uključujući specijalne jedinice poput EKO Cobra, savezni kriminalistički ured, WEGA, istražitelje iz Bečkog ureda kriminalističke policije, te brze interventne jedinice iz Donje Austrije i Burgenlanda. Provedeno je 37 pretraga stanova i poslovnih prostora u navedenim regijama.

Tijekom operacije, privremeno je uhićeno 15 osumnjičenih, dok je sedam osoba dovedeno na ispitivanje. Dvojica osumnjičenih lakše su ozlijeđena tijekom pokušaja sprječavanja ulaska policije, tvrdeći da su mislili da je u tijeku provala. Istraga se nastavlja, a očekuje se daljnje prikupljanje dokaza.


Ključne točke:

  • Otkivena velika prevara s “Reparaturbonusom” u Austriji, s nezakonitom dobiti od 3,5 milijuna eura.
  • Istragu vodi Europsko javno tužiteljstvo zbog korištenja EU sredstava.
  • Uhićeno 15 osumnjičenih, provedeno 37 pretraga s više od 230 policajaca.
  • Istraga se nastavlja, a očekuje se dodatno prikupljanje dokaza.
Nastavi čitati

Austrija

Nova austrijska vinjeta – sve informacije na jednom mjestu

Objavljeno

na

By

Asfinag je u četvrtak predstavio detalje nove vinjete za 2025. godinu. Nova samoljepljiva vinjeta bit će u morskozelenoj boji i koštat će 103,80 eura. Bit će dostupna od posljednjih dana studenog kod približno 6000 prodajnih partnera Asfinaga, kako u Austriji tako i u inozemstvu, a vrijedit će od 1. prosinca 2024. godine.

Ove godine dolazi do povećanja cijena vinjeta, budući da će se, prema zakonskim propisima, prilagoditi harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC). Nakon što prošle godine nije bilo promjena cijena, za 2025. su vinjete skuplje za 7,7%. To znači da će godišnja vinjeta za automobile iduće godine koštati 103,80 eura, prema izvješću kroativ.at.

Promjena boje za lakšu kontrolu

Nova boja, morskozelena, odabrana je kako bi se osigurala bolja vidljivost i kontrola vinjeta, izjavila je Claudia Eder, izvršna direktorica Asfinaga. Prethodna vinjeta bila je u sunčano žutoj boji, a promjena boje pomaže razlikovanju od prošlogodišnjih vinjeta, što olakšava nadzor i povećava sigurnost.

Prihodi od prodaje vinjeta, kao i svi ostali prihodi od cestarina, ulažu se u održavanje, izgradnju i sigurnost na austrijskoj mreži autocesta i brzih cesta koja se prostire na 2.265 kilometara.

Godišnja vinjeta i dalje vrijedi 14 mjeseci, od 1. prosinca prethodne godine do 31. siječnja sljedeće godine.

Nove cijene vinjeta za 2025. godinu:

  • Jednodnevna: 9,30 eura (stara cijena 8,60 eura)
  • Desetodnevna: 12,40 eura (stara cijena 11,50 eura)
  • Dvomjesečna: 31,10 eura (stara cijena 28,90 eura)
  • Godišnja: 103,80 eura (stara cijena 96,40 eura)

Nove cijene za motocikle:

  • Jednodnevna: 3,70 eura (stara cijena 3,40 eura)
  • Desetodnevna: 4,90 eura (stara cijena 4,60 eura)
  • Dvomjesečna: 12,40 eura (stara cijena 11,50 eura)
  • Godišnja: 41,50 eura (stara cijena 38,50 eura)

Ključne točke:

  • Nova vinjeta za 2025. u morskozelenoj boji, cijena 103,80 eura.
  • Cijene su povećane za 7,7% prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena.
  • Vinjeta vrijedi 14 mjeseci, od 1. prosinca do 31. siječnja sljedeće godine.
  • Prihodi od vinjeta ulažu se u održavanje i sigurnost prometne infrastrukture.
  • Promjena boje olakšava kontrolu i razlikovanje od prošlogodišnje vinjete.
Nastavi čitati

Austrija

Austrija donijela važnu odluku vezanu za Schengen

Objavljeno

na

By

granica

Austrija je pristala ukinuti svoj dugogodišnji veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske bezgraničnom Schengenskom prostoru, što su ove dvije istočnoeuropske zemlje dugo priželjkivale. Ovaj važan korak objavljen je danas poslijepodne tijekom sastanka u Budimpešti, koji je organiziralo mađarsko predsjedništvo Vijeća EU, uz prisustvo ministara unutarnjih poslova Rumunjske, Bugarske i Austrije.

Ministri su potpisali zajednički sporazum koji otvara put prema punopravnom članstvu u Schengenu, prema izjavama glasnogovornika Mađarske. Ovo će u praksi značiti ukidanje kopnenih graničnih kontrola, koje su bile posljednja prepreka. Početkom godine već su ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama kao prvi korak prema integraciji.

Pozdravne reakcije europskih čelnika

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je ovu odluku, ističući da Rumunjska i Bugarska “u potpunosti pripadaju” schengenskom prostoru. Dodala je kako bi 2025. trebala biti godina jačanja Schengena. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola također je izrazila zadovoljstvo, naglašavajući da jači Schengen znači i jaču Europu.


Ključne točke:

  • Austrija ukinula veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske Schengenskom prostoru.
  • Sastanak održan u Budimpešti uz sudjelovanje ministara unutarnjih poslova triju zemalja.
  • Potpisan zajednički sporazum za ukidanje kontrola na kopnenim granicama.
  • Početkom godine već ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama.
  • Ursula von der Leyen i Roberta Metsola pozdravile ovu odluku kao korak prema jačoj Europi.
Nastavi čitati
LM