Ekonomija
Austrija: Sve više tvrtki proglašava bankrot, situacija sve ozbiljnija
Prema trenutnoj projekciji udruge za kreditnu zaštitu KSV1870, u prvih devet mjeseci 2022., 3.482 tvrtke u Austriji bile su pogođena nelikvidnošću – to odgovara otprilike 13 bankrota tvrtki dnevno. U porastu su i privatni bankroti.
Prema projekciji udruge za kreditnu zaštitu KSV1870, nelikvidnosti tvrtki u prva tri kvartala ove godine gotovo su se udvostručile u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porasli su za 92 posto na 3.482 slučaja. Procijenjene obveze porasle su za 88 posto na oko 1,4 milijarde eura, a broj pogođenih zaposlenika na 9.800 (+72 posto). Privatnih stečajeva bilo je 6.209, 24 posto više – s prosječnim dugovima od 107.000 eura po stečaju.
Popis izazova s kojima se tvrtke moraju nositi već više mjeseci nije se skratio tijekom ljetnih mjeseci, rekao je Karl-Heinz Götze iz KSV-a. Unatoč tome, broj nesolventnosti tvrtki još uvijek je 9 posto ispod usporedne vrijednosti iz 2019., odnosno prije izbijanja pandemije koronavirusa. “Kontinuirane eksplozije troškova, ozbiljna uska grla u isporuci i teška potraga za osobljem samo su neki od čimbenika zašto se ukupna gospodarska situacija nedavno pogoršala”, rekao je Götze.
KSV smatra zabrinjavajućim što je 40 posto svih stečajeva tvrtki ove godine odbačeno zbog nepokrića troškova. Lani ih je bilo 32 posto. Povećanje je zbog toga što su mnoge tvrtke morale podnijeti zahtjev za bankrot mnogo ranije, smatra Götze. Zbog nastavka rada, međutim, potrošili bi se i posljednji resursi, što znači da sanacija više ne bi bila moguća. To dovodi do gubitka radnih mjesta, a vjerovnici ostaju bez svojih novaca.
Prema KSV-u, (auto)trgovina, građevinarstvo i turizam pokretači su nelikvidnosti. Sveukupno, bilo je prosječno 13 stečajeva dnevno. Značajno povećanje ukupnih obveza posljedica je, između ostalog, stečaja CPI grupe (obveze: oko 220 milijuna eura) i slučaja Polytechnik Luft- und Feuerungstechnik GmbH (66,3 milijuna eura).
Privatni bankroti zbog visoke inflacije također nastavljaju rasti
Kod privatnih stečajeva bila su 23 otvaranja dnevno. I ovdje su povećane ukupne obveze. Zbroj je porastao za dobrih 16 posto na ukupno oko 665 milijuna eura.
Prema Götzeovim riječima, novčanike ljudi u Austriji trenutno snažno opterećuje inflacija – povećani troškovi energije, poskupljenja u supermarketima. Povećanje nije iznenađujuće. Ali ni ovdje razina prije korone (7.174 slučaja) još nije dosegnuta, iako je broj otvorenih privatnih stečajeva kontinuirano rastao od stupanja na snagu amandmana o insolventnosti (direktiva o restrukturiranju i insolventnosti) u srpnju 2021. godine.
“U privatnom stečaju, trenutni porast uglavnom je posljedica izmjene insolventnosti iz prethodne godine, koja je donijela značajna pojednostavljenja, poput kraćeg razdoblja otpisa duga za dužnike. Ali ako pogledate u budućnost, eksplozivni troškovi također će imati utjecaj na gotovo sve situacije u životu’, kaže Gotze.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login