Ekonomija
Realne plaće padaju, potrošnja raste
Austrijsko gospodarstvo ove će godine rasti nešto brže nego što se očekivalo u ožujku. Prema lipanjskoj prognozi instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHS, izgledi su već od druge polovice godine znatno lošiji, i zbog toga što je inflacija veća od očekivane u ožujku. A to uzrokuje pad bruto realnih plaća za povijesnih 3,9 posto. Pa ipak, prema prognozama, privatna potrošnja će rasti.
WIFO pretpostavlja da će bruto realne plaće po stanovniku pasti za 3,9 posto. Prognoza u ožujku predviđala je pad od 2,3 posto. Pa čak i to bi bio najoštriji pad plaća po stanovniku izmjeren do sada od kada su statistike dostupne. Tada se govorilo i da se realne plaće neće toliko smanjiti zbog rasterećenja porezne reforme. Glavni prognostičar OeNB-a Gerhard Fenz govorio je početkom lipnja o najvećem padu realnih plaća povezanih s inflacijom od 1950-ih.
Barem bi trebalo ponovno doći do snažnog realnog povećanja plaća 2023., kada inflacija padne i plaće slijede isti primjer. Neto plaće bi se u narednoj godini trebale vrlo značajno povećati, čak za 5,3 posto realno, smatra šef WIFO-a Gabriel Felbermayr, jer ugovori o plaćama rastu dok inflacija pada. Osim toga, programi poput ukidanja hladnog napredovanja također će podržati neto prihode. “Ovo je dobra vijest za građane naše zemlje.” Posljednjih godina bruto plaće su stagnirale, dok su neto plaće pale. Razlog tome je, između ostalog, hladna progresija – u godinama poreznih reformi došlo je samo do povećanja.
IHS pretpostavlja da će plaće porasti za 4,3 posto neto 2023. godine. “To će biti veliko” s paketima podrške, kako kaže Klaus Neusser, voditelj IHS-a. To bi također trebalo otvoriti prostor za pregovore o plaćama. Ali “u smislu ekonomske politike, zapeli smo u raspravi o raspodjeli”. Jer Austrija je zbog krize osiromašila – vjerojatno za dva do tri posto. Trenutne usporedbe s 2019. nisu prava referentna točka, već treba uzeti u obzir rast koji je od tada izgubljen.
To znači da je ‘kolač’ koji se mora podijeliti sveukupno manji – čak i ako nominalno ne izgleda tako zbog visoke inflacije. A glavni prognostičar IHS-a Helmut Hofer kaže: To nije bitka za distribuciju u kojoj se dijeli dobit, već kako se nositi s ekonomskim gubitkom. „Ne možete to riješiti. To je stvar pregovaračke moći.”
Unatoč padu realnih plaća, očekuje se da će privatna potrošnja ove godine naglo porasti i time potaknuti gospodarstvo. Tome pridonosi smanjena stopa štednje: nakon što su stanovnici Austrije na početku pandemije stavili više na stranu, sada se opet troši više – uključujući dio ušteđevine. Ekspanzivna fiskalna politika države, odnosno ‘kiš’a novca, također potiče potrošnju. Visoka razina neizvjesnosti, s druge strane, vjerojatno će pridonijeti nižim ulaganjima.
Sveukupno, WIFO i IHS sada očekuju rast BDP-a od 4,3 odnosno 3,8 posto za ovu godinu, u usporedbi s 3,9 i 3,6 posto predviđenim u ožujku. Povećanje prognoze uglavnom je posljedica revizije podataka za 2021., odnosno usporedne vrijednosti za prethodnu godinu, kako navodi WIFO. Instituti drugačije procjenjuju drugo tromjesečje – WIFO i dalje pretpostavlja značajan rast, dok IHS očekuje stagnaciju.
U svakom slučaju, kao i u ostatku svijeta, u daljnjem tijeku godine može se očekivati tek blagi rast. Za 2023. instituti su svoje prognoze prije tri mjeseca smanjili na 1,6 odnosno 1,4 posto. U ožujku su očekivali rast od 2,0 odnosno 2,3 posto.
Uzroci su stroža monetarna politika središnjih banaka, trajnija inflacija, stalni problemi u lancu opskrbe i druge posljedice rata u Ukrajini. Oba instituta ukazuju na neuobičajeno visoku razinu neizvjesnosti u trenutnoj prognozi – ne samo zbog mogućeg prekida isporuke plina od strane Rusije.
Postoje loše vijesti kada je u pitanju inflacija: prema WIFO-u, potrošačke cijene (CPI) sada će vjerojatno porasti za 7,8 posto umjesto 5,8 posto ove godine, a prema IHS-u za 7,4 posto umjesto 5,5 posto. U 2023. godini stopa inflacije od 5,3 posto (WIFO) i 4,7 posto (IHS) ostat će dobra dva postotna boda viša od očekivane u ožujku. Vladin opsežan paket potpore za ublažavanje učinaka inflacije “potaknut će inflaciju”, poručuju iz WIFO-a. Dva instituta se slažu oko nezaposlenosti: vjerojatno će pasti na 6,3 posto ove godine i stagnirati na ovoj razini 2023. godine.
Proračunski manjak nastavit će se smanjivati, ali ne tako brzo kao što se očekivalo prije tri mjeseca. Prema WIFO/IHS-u, novi bi dug ove godine trebao biti 3,0 ili 3,8 posto, a ne 2,4 ili 2,3 posto. U 2023. ta dva instituta sada očekuju deficit od 1,2 odnosno 1,9 posto.
WIFO ističe da industrija već ove godine osjeća posljedice globalnog gospodarskog pada, dok će turizam rasti znatno iznadprosječno nakon teške 2021. godine obilježene koronavirusom. Emisije stakleničkih plinova (mjereno u ekvivalentima CO2) vjerojatno će pasti zbog usporavanja industrijske aktivnosti, piše WIFO – za 1,8 posto ove godine i daljnjih 1,1 posto u 2023.
Oba instituta su također izračunala scenarije u slučaju prekida isporuke plina. U svom najgorem obliku, to bi moglo dovesti do ozbiljnog ekonomskog pada – ali takav razvoj događaja je vrlo malo vjerojatan, složili su se WIFO i IHS. IHS je izračunao razvoj koji bi smanjio opskrbu plinom za 30 posto. To bi moglo rezultirati gospodarskim padom od 3 posto i padom zaposlenosti od 4 posto.
Što će se točno dogoditi ovisi prije svega o tome koliko se plina može zamijeniti drugim izvorima energije, rekao je u četvrtak novinarima šef IHS-a Klaus Neusser. Kad tvrtke uopće ne bi mogle zamijeniti plin – što je nerealno – onda bi se gospodarstvo srušilo za 6 posto. Čak i ako zaustavljanje isporuke potraje dulje dok se sva pohrana ne isprazni, učinak bi bio dramatičniji.
WIFO također “izračunava novi scenarij svaki dan”, ali šef WIFO-a Gabriel Felbermayr osvrnuo se na različite pretpostavke koje su moguće. Čak i ako zima ispadne neobično hladna, “sve je drugačije”. Svaki dan da se skladište može dodatno napuniti što smanjuje vjerojatnost dramatičnog razvoja događaja.
Osim što bi tvrtke mogle zamijeniti plin kao energent, mogle bi zamijeniti i vlastitu proizvodnju uvozom preliminarnih proizvoda. U tom pogledu neizvjesnosti su ogromne, ali “u svakom slučaju, modeli pokazuju da će biti skupo” – i da je za očekivati recesiju, smatra Felbermayr. Industrijska proizvodnja uskoro će pasti dvoznamenkasto – “može se raspravljati da li za 15 posto ili 20 posto” – ali vjerojatnost za to je mala – barem za 2022. godinu.
“Ako stvarno želite horor”, kaže Felbermayr, onda morate izračunati brojke za pojedine regije. Jer za Beč kvar u opskrbi plinom znači nešto sasvim drugo nego za industrijske regije, na primjer u središnjoj Gornjoj Austriji. To bi tada bilo politički puno teže podnijeti i velika razlika u odnosu na krizu s koronavirusom.
Nedavno su se pojavili zastrašujući scenariji za mogući neuspjeh u opskrbi plinom u Njemačkoj. I tu je vjerojatnost da će stvari postati tako loše ako najgore dođe samo 20 posto, podsjetio je Felbermayr. No Njemačka ima nedostatak što ima manje skladišnih kapaciteta – početna pozicija u Austriji je bolja. Osim toga, manje je plina potrebno za proizvodnju električne energije, a udio Austrije u industriji je manji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
Ekonomija
Cijene najma stanova u Beču i dalje rastu, unatoč tome gradi se premalo stanova
Meidling ima najveći porast stanarine u Beču. Stručnjaci zvone na uzbunu: Cijene najma u Beču i dalje rastu, a gradi se premalo stanova.
Stanarine nastavljaju rasti – jedna od tri osobe u ovoj zemlji doseže svoje financijske granice zbog troškova stanovanja. Najamnine su ključni razlog zašto inflacija i dalje čvrsto drži Austriju. Prema trenutnim istraživanjima, svaka treća osoba u ovoj zemlji više ne može priuštiti stalno rastuće troškove stanovanja.
Prema brzoj procjeni austrijske statistike, inflacija je u travnju pala na još uvijek visokih 3,5%, ali cijene najma rastu znatno više. U nekim slučajevima stanari novih stanova u Beču moraju platiti više od 5% nego prošle godine. Pokazuje to indeks cijena nekretnina Gospodarske komore za 2024. godinu.
Rast najamnine čak je znatno veći nego prethodne godine – što je posljedica činjenice da je u 2023. bila “prekomjerna ponuda stanova, posebno u segmentu novogradnje”, što se ove godine značajno promijenilo, a potražnja je u isto vrijeme značajno porasla, objašnjava Michael Pisecky, predsjednik povjerenika za nekretnine u Gospodarskoj komori Beča.
Kao što je već odavno poznato, najskuplji kotar u Beču za iznajmljivanje je Innere Stadt s prosječnom cijenom kvadratnog metra od 17,95 eura, a slijedi Döbling (12,37 eura). Najjeftiniji najam novogradnje ima Simmering s prosjekom od 9,75 eura/m2.
Zanimljivo je pogledati poskupljenja. To pokazuje da su najamnine najviše porasle u novim stanovima u 12. kotaru – Meidling. Tu su nekretnine porasle za 5%.
Najamnine su također porasle za više od 4% u Leopoldstadtu (+4,48%), u trećem kotaru (+4,2%) kao i u Favoritenu (+4,08%) i Donaustadtu (+4,05%).
Hietzing je zabilježio najniži porast najamnine na godišnjoj razini (+0,2%).
Stručnjaci sada oglašavaju uzbunu – zbog oštrog pada u građevinskom sektoru, situacija s cijenama najma mogla bi se dodatno pogoršati. “Posebno sam zabrinut zbog razvoja cijena najma u središtu grada”, objašnjava agent za nekretnine Philipp Sulek.
S obzirom na nagli pad aktivnosti u novogradnji i daljnji nedostatak ponude, “cijene bi mogle ponovno porasti u budućnosti”, kaže stručnjak za nekretnine Pisecky. On zahtijeva: “Kako bismo se nosili s povećanjem potražnje za najmom i posljedičnim rastućim cijenama, u Beču se mora graditi više.”
Političari moraju stvoriti odgovarajuće okvirne uvjete i dati poticaje kako bi se osiguralo povećanje građevinskih aktivnosti u sektoru novogradnje u Beču.
You must be logged in to post a comment Login