Austrija
Hrvatska bolja od Austrije u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije
Hrvatska je preskočila devet EU članica po povučenim sredstvima iz EU fondova od 2020. godine do danas, i sada se nalazi na 19. mjestu, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova.
Prema izvoru Cohesion data, platforme Europske komisije o financiranju i postignućima ESI fondova za razdoblje 2014.-2020., tijekom 2020. godine Hrvatska je po isplaćenim sredstvima među tadašnjih 28 zemalja Europske unije bila na 27. mjestu. Do danas je preskočila 9 članica te se trenutno nalazi na 19. mjestu, objavili su iz tog ministarstva.
Hrvatska je bolja u povlačenju sredstava od Španjolske, Italije, Slovačke, Rumunjske, Belgije, Danske, Velike Britanije (koja je izašla iz EU 2021.), Luksemburga i Austrije. Najviše novca iz EU-a trenutno je povukla Litva.
Iz ESIF-a Hrvatskoj dosad isplaćeno 7,32 milijarde eura
Ministrica Nataša Tramišak predstavila je danas na sjednici Vlade Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESIF fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno, navodi se dalje u priopćenju.
Kako podsjećaju iz tog ministarstva, iz ESIF-a za razdoblje 2014 – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna.
Do 24. ožujka ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,4 milijarde eura ili 101,87 milijardi kuna, odnosno 124,91 posto dodijeljenih sredstava. Ugovorenost sredstava na razini Europske unije iznosi 113 posto, pa je tako Hrvatska iznad prosjeka Europske unije, ističu iz tog ministarstva.
Ukupno je isplaćeno 7,32 milijardi eura ili 55,6 milijardi kuna, odnosno 68,17 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,03 milijardi eura (45,81 milijardu kuna), odnosno 56,17 posto dodijeljenih sredstava. Na razini EU prosjek plaćenih sredstava iznosi 63 posto, navode iz Ministarstva.
Ako se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.
U razdoblju od 2013. do 24. ožujka 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 49,06 milijardi kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska je u plusu 55,19 milijardi kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva.
Austrija
Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.
Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).
“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on
Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.
U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.
U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).
Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.
Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.
Austrija
Jučer zabilježen novi potres u Austriji
U subotu, 1. veljače 2025., zabilježen je potres u blizini Judenburga (Štajerska). Kako javlja “GeoSphere Austria”, neki stanovnici Štajerske su “blago osjetili potres i također ga akustički percipirali”.
U subotu 1. veljače 2025. zemlja se zatresla zapadno od Judenburga (Štajerska). Kako prenosi “GeoSphere Austria”, radilo se o potresu magnitude 2,3. Stoga se ne očekuju štete na objektima ili slično. U području epicentra neki su stanovnici Štajerske osjetili potres, a neki su ga i čuli, zaključili su stručnjaci.
Austrija
Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi
Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.
Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.
Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.
Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.
U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.
You must be logged in to post a comment Login