Ekonomija
U Hrvatskoj održan susret metaloprerađivača iz Austrije i Hrvatske
Metaloprerađivački sektor u Hrvatskoj ima velik izvozni potencijal. U sklopu projekta Fit4Globe Hrvatska gospodarska komora je izračunala da u metalskoj branši, koju čini gotovo 2500 hrvatskih tvrtki, neostvareni izvozni potencijal iznosi 439 milijuna dolara, a kao ključna tržišta prepoznata su zahtjevna tržišta poput njemačkog, američkog i austrijskog.
Upravo je s austrijskim tvrtkama iz metaloprerađivačkog susreta jučer održan već tradicionalni susret u organizaciji HGK i EEN Hrvatska, u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo 40-tak tvrtki. Neke od austrijskih firmi, ali i hrvatskih, redovito sudjeluju na ovim razgovorima te je kroz sedam izdanja i gotovo tisuću razgovora u Hrvatskoj partnere tražilo oko 70 austrijskih firmi.
Jedna od hrvatskih tvrtki koja redovito sudjeluje na događanju je i Pro-lim, koja već godinama surađuje s austrijskim tvrtkama, a jedna od tih suradnji je i plod prošlih susreta. Direktor Pro-lima Dalibor Delić ističe da razgovore smatraju korisnima i dobrim načinom da se ostvare nova poslovna poznanstva.
“Dvije tvrtke s kojima smo ostvarili kontakt su potpora metaloprerađivačima, kao dobavljači posebnih komponenata te kao certificirani nadzor tvrtki i proizvoda”, kaže Dalić o iskustvu s posljednjeg izdanja.
S ukupnom robnom razmjenom u 2020. od preko 2,4 milijarde eura, Austrija zauzima peto mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te je naše šesto izvozno odredište, no i dalje se nastavlja stalno prisutan deficit Hrvatske u međusobnoj robnoj razmjeni. Metaloprerađivački sektor značajno doprinosi razmjeni, no nužno je intenzivirati suradnju kroz povezivanje firmi i upravo ovakve susrete, javlja portal Hrvatske gospodarske komore.
S austrijskim tvrtkama surađuje i Waterjet service, tvrtka koja koristi modernu tehnologiju rezanja vodenim mlazom sa širokom primjenom u strojarstvu, građevini, dizajnu interijera i obradi specijalnih materijala. Prisutni su na i na tržištima Slovenije i Njemačke.
“Sastali smo se s tvrtkama koje su prisutne u industriji strojogradnje, projektiranja strojarskih konstrukcija, izrade gotovih metalnih proizvoda te mjerne tehnike”, kaže njezin direktor Tomislav Palatinuš.
Na sastancima je sudjelovalo i Željko Zimić iz tvrtke Elektroda Zagreb. Očekuje nastavak kontakata s dvije tvrtke u domeni zavarivanja, a neke od ostalih tvrtki s kojima su kontaktirali će prenijeti podatke o njima i svojim poslovnim partnerima. “Inače surađujemo s nekoliko kupaca iz Austrije, a još smo prisutni na 20-tak tržišta u Europi”, kaže Zimić.
Metalska branša je inače jedan od značajnijih sektora. Danas zapošljava 38.800 ljudi te čini 7,7% ukupnog obujma industrijske proizvodnje i 11,8% BDV-a cijele prerađivačke industrije. 2019. je imala udjel od 10,5% (19,4 mlrd. kn) u ukupnim prihodima prerađivačke industrije, a za 43% prihoda (8,4 milijarde kn) zaslužne su mikro i male tvrtke koje čine 96% poduzetnika te branše.
“Organiziramo ovaj susret već dugi niz godina s velikim uspjehom. Postoji visoka svijest austrijskih tvrtki o kvalitetnim dobavljačima u Hrvatskoj. U kontekstu pandemije, svi imaju iste izazove s rastućim cijenama i problemima u dobavnim lancima. U ovakvim vremenima još je važnije jačati međunarodnu suradnju”, rekla je Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu.
“Izvoz ovog sektora u vrijednosti milijardu eura trenutačno ima udio od 6,5% naše ukupne robne razmjene s inozemstvom”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, istaknuvši da je za daljnji razvoj ključna i modernizacija sektora kako bi se ostvarilo poboljšanje konkurentnosti, što znači uvođenje robotike i povezivanje na računalne sustave.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login