Ekonomija
U Hrvatskoj održan susret metaloprerađivača iz Austrije i Hrvatske
Metaloprerađivački sektor u Hrvatskoj ima velik izvozni potencijal. U sklopu projekta Fit4Globe Hrvatska gospodarska komora je izračunala da u metalskoj branši, koju čini gotovo 2500 hrvatskih tvrtki, neostvareni izvozni potencijal iznosi 439 milijuna dolara, a kao ključna tržišta prepoznata su zahtjevna tržišta poput njemačkog, američkog i austrijskog.
Upravo je s austrijskim tvrtkama iz metaloprerađivačkog susreta jučer održan već tradicionalni susret u organizaciji HGK i EEN Hrvatska, u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo 40-tak tvrtki. Neke od austrijskih firmi, ali i hrvatskih, redovito sudjeluju na ovim razgovorima te je kroz sedam izdanja i gotovo tisuću razgovora u Hrvatskoj partnere tražilo oko 70 austrijskih firmi.
Jedna od hrvatskih tvrtki koja redovito sudjeluje na događanju je i Pro-lim, koja već godinama surađuje s austrijskim tvrtkama, a jedna od tih suradnji je i plod prošlih susreta. Direktor Pro-lima Dalibor Delić ističe da razgovore smatraju korisnima i dobrim načinom da se ostvare nova poslovna poznanstva.
“Dvije tvrtke s kojima smo ostvarili kontakt su potpora metaloprerađivačima, kao dobavljači posebnih komponenata te kao certificirani nadzor tvrtki i proizvoda”, kaže Dalić o iskustvu s posljednjeg izdanja.
S ukupnom robnom razmjenom u 2020. od preko 2,4 milijarde eura, Austrija zauzima peto mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te je naše šesto izvozno odredište, no i dalje se nastavlja stalno prisutan deficit Hrvatske u međusobnoj robnoj razmjeni. Metaloprerađivački sektor značajno doprinosi razmjeni, no nužno je intenzivirati suradnju kroz povezivanje firmi i upravo ovakve susrete, javlja portal Hrvatske gospodarske komore.
S austrijskim tvrtkama surađuje i Waterjet service, tvrtka koja koristi modernu tehnologiju rezanja vodenim mlazom sa širokom primjenom u strojarstvu, građevini, dizajnu interijera i obradi specijalnih materijala. Prisutni su na i na tržištima Slovenije i Njemačke.
“Sastali smo se s tvrtkama koje su prisutne u industriji strojogradnje, projektiranja strojarskih konstrukcija, izrade gotovih metalnih proizvoda te mjerne tehnike”, kaže njezin direktor Tomislav Palatinuš.
Na sastancima je sudjelovalo i Željko Zimić iz tvrtke Elektroda Zagreb. Očekuje nastavak kontakata s dvije tvrtke u domeni zavarivanja, a neke od ostalih tvrtki s kojima su kontaktirali će prenijeti podatke o njima i svojim poslovnim partnerima. “Inače surađujemo s nekoliko kupaca iz Austrije, a još smo prisutni na 20-tak tržišta u Europi”, kaže Zimić.
Metalska branša je inače jedan od značajnijih sektora. Danas zapošljava 38.800 ljudi te čini 7,7% ukupnog obujma industrijske proizvodnje i 11,8% BDV-a cijele prerađivačke industrije. 2019. je imala udjel od 10,5% (19,4 mlrd. kn) u ukupnim prihodima prerađivačke industrije, a za 43% prihoda (8,4 milijarde kn) zaslužne su mikro i male tvrtke koje čine 96% poduzetnika te branše.
“Organiziramo ovaj susret već dugi niz godina s velikim uspjehom. Postoji visoka svijest austrijskih tvrtki o kvalitetnim dobavljačima u Hrvatskoj. U kontekstu pandemije, svi imaju iste izazove s rastućim cijenama i problemima u dobavnim lancima. U ovakvim vremenima još je važnije jačati međunarodnu suradnju”, rekla je Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu.
“Izvoz ovog sektora u vrijednosti milijardu eura trenutačno ima udio od 6,5% naše ukupne robne razmjene s inozemstvom”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, istaknuvši da je za daljnji razvoj ključna i modernizacija sektora kako bi se ostvarilo poboljšanje konkurentnosti, što znači uvođenje robotike i povezivanje na računalne sustave.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login