Svijet
I 35 godina nakon černobilske tragedije kontaminirano tlo u Austriji
Prije točno 35 godina, 26. travnja 1986. godine nuklearni reaktor br. 4 centrale u ukrajinskom Černobilu eksplodirao je tijekom ispitivanja sigurnosti. Gorivo je gorjelo deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se raspršile na tri četvrtine površine Europe. Samo dva dana kasnije Švedska je izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, a službena Moskva je […]
Prije točno 35 godina, 26. travnja 1986. godine nuklearni reaktor br. 4 centrale u ukrajinskom Černobilu eksplodirao je tijekom ispitivanja sigurnosti. Gorivo je gorjelo deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se raspršile na tri četvrtine površine Europe.
Samo dva dana kasnije Švedska je izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, a službena Moskva je prvo htjela sakriti nesreću. Tek 14. svibnja je tadašnji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov objavio informaciju.
Evakuirano je gotovo 350.000 ljudi u krugu od tridesetak kilometara. U četiri godine nakon nesreće poslano je oko 600.000 sovjetskih stručnjaka koji su sa slabom ili nikakvom zaštitom išli na mjesto havarije kako bi gasili požar, sagradili betonsku oplatu oko reaktora i očistili okoliš. Procjene govore o 30 do 100.000 mrtvih nakon nesreće, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da je umrlo oko 17.000 ljudi, dok organizacija Greenpeace govori o 90.000 mrtvih.
Međunarodna zajednica financirala je izgradnju golemog nepropusnog čeličnog luka (iznad oštećenog reaktora) vrijednog čak 2,1 milijarde eura. Luk je sagrađen 2016. godine, a zahvaljujući njemu stopa radioaktivnosti u blizini centrale pala je za deset puta u godinu dana.
Posljednja istraživanja u časopisu „Science“ govore kako kod djece ozračenih roditelja nije bilo „dodatne štete na DNK-u“. Ispitani su rođeni nakon nesreće u periodu od 1987. i 2002. godine i pregledani su njihovi genomi. Znanstvenici nisu pronašli nikakve mutacije koje bi se mogle povezati s radioaktivnošću.
Gornja Austrija i Štajerska bile teško pogođene radioaktivnošću
Radi brzog otkrivanja i procjene radioaktivne kontaminacije velikih razmjera u Austriji, tadašnje Ministarstvo zdravstva i zaštite okoliša je počelo uspostavljati sustav ranog upozorenja na zračenje već 1975. godine. 1986. godine je bila u pogonu potpuno automatizirana mjerna mreža u Europi.
Za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja, Austrija je bila posebno jako pogođena tadašnjim lošim uvjetima. Danima nakon nesreće je padala kiša u nekim dijelovima Austrije, a radioaktivna kontaminacija je bila izuzetno visoka u Gornjoj Austriji, Koruškoj, Salzburgu i Koruškoj. I danas se u zemlji može pronaći radioaktivni cezij-137.
Službenik za zaštitu od zračenja u Štajerskoj Ewalt Plantosar je izjavio kako se u šumskim tlima razgrađuje cezij-137, ali je i dalje mjerljiv: „U Schwammerlu je to još uvije moguće otkriti, a i u mesu divljači. Mjerljivo ne znači automatski i opasno po zdravlje“.
- Austrija postaje europsko žarište stečajeva
- Kreće sezona roštiljanja u Austriji, no stižu i poskupljenja mesa
- Živite u Austriji i putujete često na odmor u susjednu zemlju, pazite se novih pravila
- Nakon šokantnih promjena na AMS-u: Što se mijenja i u sustavu socijalne pomoći?
- Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Svijet
Živite u Austriji i putujete često na odmor u susjednu zemlju, pazite se novih pravila
Planirate putovanje u Italiju automobilom? Pripazite – od sredine travnja 2025. godine na snagu stupaju nova pravila o korištenju automobilskih guma. Kazne mogu biti visoke, čak i za turiste.
Ako ovog proljeća krećete automobilom prema Italiji, obratite posebnu pažnju na stanje i vrstu guma na vozilu. Od 15. travnja 2025. u Italiji se uvode nove obveze za sve vozače – uključujući i one koji dolaze iz inozemstva.
Prema informacijama portala altarimini.it, svi vozači bit će dužni zamijeniti zimske gume ljetnima. Nova pravila donesena su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu.
Mjesec dana prijelaznog razdoblja
Dobra vijest je da će do 15. svibnja 2025. vrijediti prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se na nepoštivanje pravila najprije upozoravati, a tek potom će se izricati novčane kazne. Nakon tog datuma, policija će prekršaje sankcionirati bez iznimke.
Kazne koje prijete prekršiteljima
Tko nakon 15. svibnja nastavi voziti s neprimjerenim gumama, suočava se s ozbiljnim posljedicama:
- Novčane kazne između 422 i 1.682 eura.
- Ako su gume istrošene ili ne odgovaraju standardima, prijete dodatne kazne u iznosu od 87 do 344 eura, kao i oduzimanje bodova na vozačkoj dozvoli.
- U težim slučajevima moguće je i privremeno oduzimanje prometne dozvole.
- Također, osiguranje može odbiti pokriti štetu nastalu u nesreći ako se ustanovi da su korištene neprikladne gume.
Postoje iznimke
Iz novih pravila izuzeti su vozači koji koriste gume s oznakom M+S koje su odobrene za cjelogodišnju upotrebu ili imaju brzinski indeks koji odgovara podacima iz prometne dozvole.
Reakcije: sigurnost ili financijsko opterećenje?
Nova pravila izazvala su podijeljene reakcije. Dok neki pozdravljaju veću razinu sigurnosti na cestama, brojne obitelji izražavaju zabrinutost zbog dodatnih troškova. Procjenjuje se da bi zamjena guma i obavezna kontrola trošenja mogla koštati i do 1.000 eura po vozilu.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
You must be logged in to post a comment Login