Trumpovi carinski udarci dodatno guraju Austriju u recesiju – industrija u krizi, ugroženi deseci tisuća radnih mjesta

Trumpove najavljene visoke carine dodatno pogoršavaju gospodarsku situaciju u Austriji, koja se već suočava s dubokom recesijom. Industrijska proizvodnja pala je 2024. godine za čak 6,2 %, a već je izgubljeno oko 13.000 radnih mjesta. U 2025. godini očekuje se nastavak negativnog trenda, a iz industrije stižu pozivi da se hitno ponovno omogući skraćeni rad, kako bi se spriječili novi valovi otpuštanja.

Prema nedavnoj anketi naručenoj od strane Gospodarske komore, čak 84 % Austrijanaca strahuje od gubitka posla i daljnje deindustrijalizacije zemlje. „Situacija je dramatična – nalazimo se usred procesa deindustrijalizacije“, upozorava Siegfried Menz, predsjednik industrijskog odjela Gospodarske komore. U 23 od posljednjih 24 mjeseca industrijska proizvodnja bilježila je pad.

I prognoze ne nude optimizam: većina tvrtki očekuje daljnje smanjenje narudžbi i potreba za radnom snagom. Poslodavci procjenjuju da bi se pad mogao eventualno usporiti, ali ne i zaustaviti.

Narudžbe se prepolovile

Trenutna situacija s narudžbama također ne ulijeva povjerenje – nove narudžbe pale su za 50 %. Ukupan obujam narudžbi 2024. iznosio je 128 milijardi eura, što je manje nego godinu ranije, a ukupni pad narudžbi od 2022. godine premašio je 10 milijardi eura.

U tom kontekstu, najavljene carine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno pogađaju već ionako oslabljene austrijske tvrtke. Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) predviđa dodatni pad BDP-a za više od 0,3 postotna boda. Budući da austrijske kompanije zarađuju šest od deset eura iz izvoza, Austrija je među najpogođenijima u EU.

Globalna kriza već je uzrokovala gubitak oko 13.000 radnih mjesta u Austriji u 2024. godini, od čega više od 7.000 samo u metaloprerađivačkoj industriji. U tekućoj godini očekuje se daljnji val otpuštanja.

Povratak skraćenom radnom vremenu kao mjera spasa

Zbog ozbiljnosti situacije, Menz apelira na vlasti da ponovno omoguće jednostavniji pristup mjeri skraćenog radnog vremena. Predlaže da se omogući jednostavno apliciranje za razdoblja od tri mjeseca, čime bi se tvrtkama dalo dovoljno prostora za preživljavanje u turbulentnim vremenima. Također traži hitnu reviziju kriterija koje postavlja austranski zavod za zapošljavanje (AMS).

Za vrijeme pandemije skraćeni rad bio je ključna mjera u borbi za očuvanje radnih mjesta, no danas je gotovo potpuno ukinut. Za usporedbu, u Njemačkoj je u jesen 2024. čak 270.000 ljudi koristilo ovu mogućnost, dok je u Austriji ta brojka bila ispod 100.

Industrija traži i strukturne reforme

Industrijski sektor upućuje i širi apel politici, tražeći konkretne mjere protiv previsokih cijena električne energije i energenata. Traži se produženje kompenzacije za cijene struje do 2030. godine, u čemu Austrija zaostaje za većinom europskih zemalja. Također se ponovno traže smanjenje birokracije i doprinosa na plaće, kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva.

U 2025. godini austrijske građane očekuje mogućnost povrata do 1.500 € za renovacijske radove u privatnim stambenim objektima putem Handwerkerbonusa. Ova mjera omogućava povrat 20% neto troškova rada, ali maksimalni iznos povrata sada je smanjen u odnosu na prošlu godinu, kada je iznos mogao doseći 2.000 € po osobi i stambenoj jedinici.

Zahtjevi za bonus za 2025. godinu mogu se podnijeti od ožujka putem online platforme handwerkerbonus.gv.at. Međutim, budućnost Handwerkerbonusa nakon 2025. godine ostaje neizvjesna. Prema trenutnoj procjeni, nova vlada možda neće produžiti ovu mjeru zbog strogog proračunskog restriktivnog kursa.

Iako je bonus uveden u ljeto 2024. godine kao dio mjera za poticanje gospodarstva, planira se evaluacija njegovog učinka, kako bi se procijenilo je li stvarno povećao broj poslova za obrtnike ili je samo podržao radove koji su se već planirali.

Za 2024. godinu podneseno je gotovo 151.000 zahtjeva, a isplaćeno je 64.890 odobrenih zahtjeva u ukupnom iznosu od 50,42 milijuna eura.

Prije deset godina otkriven je skandal vezan uz dizelske motore, koji i dalje ima posljedice. Volkswagen je u motorima svojih dizelskih vozila instalirao ilegalni uređaj za gašenje emisije plinova – u normalnim uvjetima veliki dio sustava za čišćenje ispušnih plinova bio je isključen. Globalno je oko 11 milijuna vozila pogođeno, uključujući i Audi A4 Quattro Turbodiesel žene iz Beča, Rose K. (ime promijenjeno).

Kada je saznala za skandal, Rosa K. bila je ljutita: “Pogodio me hladan izračun ovog koncerna, koji je manipulirao dizelskim automobilima isključivo zbog profita”, izjavila je danas 66-godišnja žena.

Pomoć potrošačkog saveza za tužbu

Zbog svog Audija iz 2009. godine, Rosa K. odlučila je tužiti Volkswagen za odštetu. Put do toga nije bio jednostavan i uključivao je Njemačku. Kada joj je osiguranje za pravnu zaštitu odbilo pokriti troškove nakon promjene, Rosa K. se isprva bojala poduzeti korake na vlastiti rizik.

Međutim, putem dobre prijateljice saznala je za kolektivnu akciju potrošačkog saveza (VSV), koja je nudila financijsku pomoć u slučaju uspjeha, uz proviziju. “To me motiviralo da pokušam”, objašnjava Rosa K.

Pobjeda na sudu

U lipnju 2022. godine podnesena je tužba na Okružni sud u Braunschweigu, a u listopadu 2023. presuda je bila u njezinu korist. Međutim, Volkswagen je uložio žalbu i ponudio joj u srpnju 2024. nagodbu – vratiti auto i dobiti 2.900 eura. Rosa K. odbija ponudu: “Rekla sam si, sada ću to iskoristiti. Želim ih kazniti zbog njihove obmane.”

U konačnici, odšteta od 19.400 eura

U rujnu 2024. godine Volkswagen je povukao žalbu, a prvostupanjska presuda postala je pravomoćna. Nakon što su oduzeti troškovi za financijsku pomoć i naknada za korištenje automobila, Rosa K. je dobila ukupno 19.400 eura. “Osjećam zadovoljstvo jer su morali platiti”, izjavila je.

Da je svoj Audi prodala na tržištu rabljenih vozila, možda bi za njega dobila samo oko 10.000 eura. Sada razmišlja o kupnji električnog automobila, ali Audi ili bilo koji drugi automobil iz VW grupacije više joj nisu opcija.

Prijava za kolektivnu tužbu do travnja

Svi vozači dizelskih vozila koji su pogođeni skandalom mogu se još do travnja 2025. prijaviti za kolektivnu akciju VSV-a. Prema objašnjenju VSV-a, odštete mogu iznositi od 5 do 15 posto kupovne cijene, što može biti nekoliko tisuća eura. Nakon travnja neće biti moguće prijaviti se, osim ako osoba nije spremna snositi visoke troškove sudskih postupaka.

Također, moguće je ostvariti odštetu i za već prodana vozila, uz dokazivanje dokumentacije o prodaji i tadašnjem broju prijeđenih kilometara.