Ekonomija
Kriza: Hrvatska je među najzaduženijim novim članicama EU

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa snažno pogađa svjetsku ekonomiju. Velika većina država odlučuje se na lockdown koji posljedično generira velike gubitke za državu i gospodarstvo. Velikih problema u krizi ima i Hrvatska koja se nalazi na rubu prezaduženosti. Dugove stvorene tijekom pandemije koronavirusa, kao i one iz prethodnog razdoblja, otplaćivat će buduće generacije.
Prema podacima Eurostata državni dug u koji, osim središnje države, ulaze i lokalne vlasti te izvanproračunski fondovi, krajem lipnja je dosegao vrijednost od 85.3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekivanja analitičara Raiffeisena pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebala dočekati s javnim dugom u visini 87.1 posto BDP-a, piše index.hr.
Prema istim podacima, odnosno temeljem prognoza, krajem 2020. godine javni dug bi trebao iznositi oko 391.7 milijardi kuna, ili 26.8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Tada je, naime, sektor države dugovao, pokazuju podaci makroekonomista Raiffeisena, 292.9 milijardi kuna, ili 72.8 posto hrvatskoga BDP-a.
Gledano na razini EU, javni dug raste u svim državama. Primjerice, mnoge države imaju znatnu veću razinu javnog duga od Hrvatske, no vrijedi istaknuti i da je ekonomski snažnijim državama lakše vraćati generirani dug.
Ono što zabrinjava je da Hrvatska ima najvišu razinu javnoga duga među novim članicama EU na istoku kontinenta. Tako je, primjerice, javni dug Slovenije krajem lipnja, prema podacima Eurostata, iznosio 78.2 posto BDP-a, Mađarske 70.3 posto BDP-a, Rumunjske 41.1 posto BDP-a, a Bugarske 21.3 posto BDP-a. Najmanju razinu javnoga duga među novim članicama i u EU sredinom ove godine je imala Estonija, 18.5 posto BDP-a. Inače, zemlje “Nove Europe” se razvijaju brže od Hrvatske, a po stupnju dosegnutog razvoja još je samo Bugarska iza nas.
- Austrijanci žele veću neovisnost Europe od SAD-a
- Austrija: Gužve na cestama i u vlakovima. Počinju uskrsni praznici – stiže prometni kaos
- BiH državljanin u Austriji završio na sudu zbog Rolexa
- Hrvat u Austriji djevojci prijetio nožem te ju potom fizički napao
- Austrija postaje europsko žarište stečajeva
R.P
Foto: Robert Anasch / unsplash.com

Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji

Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem

Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
Ekonomija
Oporavak na azijskim i europskim burzama

Nakon burnih dana na svjetskim tržištima, burze u Aziji i Europi bilježe znakove oporavka. Tržišni sudionici reagirali su pozitivno na najave SAD-a o spremnosti za pregovore u vezi s najnovijim carinskim mjerama, što je potaknulo rast burzovnih indeksa, osobito u Japanu.
Japanski Nikkei predvodi oporavak
Japanski indeks Nikkei zabilježio je impresivan skok od 6,1 posto, što je znatno iznad prosjeka ostalih regionalnih tržišta. Oporavak dolazi nakon velikih padova koji su potaknuli zabrinutost zbog trgovinskih napetosti i usporavanja globalne ekonomije.
Pozitivan početak dana i u Europi
Europske burze pratile su azijski trend. Njemački burzovni indeks DAX otvorio je dan s rastom od 0,86 posto, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 1,27 posto. U Parizu je indeks CAC 40 porastao za 1,41 posto, a milanski FTSE MIB zabilježio je rast od čak 1,73 posto.
Stabilizacija na kineskom tržištu
Kineska burza u Šangaju također se djelomično oporavila nakon jučerašnjeg pada od sedam posto, koji je bio izazvan strahovima od trgovinskog rata i moguće globalne recesije. U jutarnjem trgovanju, šangajski indeks bilježio je rast zahvaljujući jačanju regionalnih tržišta i mjerama podrške vlasti.
Kineska regulatorna tijela najavila su planove za povećanje limita ulaganja mirovinskih fondova na tržištu dionica, s ciljem jačanja kapitalnog tržišta i realnog gospodarstva. Uz to, više državnih holding kompanija obećalo je povećanje svojih ulaganja u dionice, dok su brojna uvrštena poduzeća objavila planove o otkupu vlastitih dionica.
„Snažno vjerujemo u perspektivu rasta kineskog tržišta kapitala“, poručila je jedna od državnih investicijskih tvrtki u službenom priopćenju.
Tržišni sudionici sada pomno prate daljnji razvoj situacije, nadajući se da bi ublažavanje trgovinskih napetosti moglo pružiti stabilniji okvir za rast tržišta u narednim tjednima.