Austrija
MINISTRICA RAAB: Aja Sofija je dokaz političkog islama
Pretvaranje Aja Sofije u Istanbulu iz muzeja u džamiju osudili su mnogobrojni europski politički lideri, a taj potez turskog predsjednika Erdogana izazvao je niz rasprava u europskoj i svjetskoj javnosti. Austrijska ministrica integracija Susanne Raab još je jednom upozorila na problem “političkog islama”. “Svi koji i dalje tvrde da politički islam ne postoji, trebali bi pogledati Istanbul”, – naglasila je Raab.
“Desetljećima je Aja Sophia kao muzej bila otvorena milijunima ljudi svih kultura i religija i bila je važan i lijep simbol mirnog suživota. Činjenica je da je turski predsjednik Erdogan sada koristi u svoje političke svrhe i pretvarajući Aja Sofiju u džamiju jasno pokazuje da u prvom planu nije religija, već politička ideologija koja razdvaja”, – pojasnila je austrijska ministrica integracija.
Ministrica ističe i da je iz perspektive integracije, posebno opasno da se utjecaj političkog islama širi od zemalja poput Turske do Austrije.
Turska i Grčka izmijenile su verbalnu paljbu u subotu zbog pretvaranja Aja Sofije u džamiju, dan nakon prvog namaza u Aja Sofiji nakon što je 86 godina bila muzej. Grčka je oštro kritizirala pretvaranje Aja Sofije iz muzeja u džamiju, a crkvena zvona širom Grčke zvonila su u petak, u vrijeme dok je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obavljao namaz u Aja Sofiji.
“Grčka je još jednom pokazala svoje neprijateljstvo prema islamu i Turskoj pod egidom reagiranja na otvaranje džamije Aja Sofija vjernicima”, stoji u priopćenju glasnogovornika turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoya.
R.P
Foto: unsplash.com

Austrija
Kreće sezona roštiljanja u Austriji, no stižu i poskupljenja mesa

Sezona roštiljanja samo što nije počela, ali bi ovog proljeća cijene mogle pokvariti apetit mnogima. Posebno će poskupjeti – svinjetina.
Miris roštilja uskoro će se širiti diljem zemlje, a svinjski kotleti i kobasice često su nezaobilazan dio svake roštiljade. No, kako upozoravaju stručnjaci, uz pivo će ove godine i meso ozbiljno opteretiti kućne budžete.
Prema riječima Rudolfa Wegschaidera, predstavnika mesara iz Gornje Austrije, cijena svinjskog mesa na austrijskoj burzi u zadnje tri do četiri tjedna porasla je gotovo 20%. “Cjenovne oscilacije ne mogu se odmah prenijeti na maloprodaju – ne možemo stalno spuštati i dizati cijene, što značajno otežava planiranje”, rekao je za ORF.
U posljednje tri godine – 30% skuplji svinjski proizvodi
Još alarmantnije zvuči podatak koji je iznio Johann Schlederer, direktor Udruge proizvođača stočne hrane (VLV) u Linzu. On tvrdi kako su svi proizvodi od svinjetine u posljednje tri godine poskupjeli za 30%. Dodaje kako se cijene konstantno mijenjaju, a nedavni skokovi na tržištu signaliziraju da će svinjski proizvodi uskoro biti još skuplji.
Veća potražnja = više cijene
Kako pojašnjava Schlederer, tržište i dalje funkcionira prema zakonima ponude i potražnje. S početkom roštilj sezone, potražnja za svinjskim kobasicama i kotletima naglo raste, što dodatno potiče rast cijena.
Sve manje svinjogojaca
No, uz povećanu potražnju, važan faktor je i sve manja ponuda. “Sve više uzgajivača svinja odustaje od proizvodnje zbog sve većih administrativnih opterećenja i brojnih propisa,” upozorava Schlederer. Rezultat? Manje proizvoda na tržištu, a time i veće cijene – jednostavna ekonomska logika.
Austrija
Nakon šokantnih promjena na AMS-u: Što se mijenja i u sustavu socijalne pomoći?

Austrijska vlada planira značajne promjene u sustavu zapošljavanja i socijalne pomoći. Nezaposleni više neće smjeti dodatno zarađivati, a promjene se spremaju i za korisnike socijalne pomoći.
U austrijskom parlamentarnom Odboru za socijalna pitanja raspravljalo se o nizu aktualnih tema: mirovinskim reformama, stanju na tržištu rada, novoj obrazovnoj dopustu i socijalnoj pomoći. Ministrica za socijalna pitanja, Korinna Schumann, tom je prilikom potvrdila da vlada planira uvesti tzv. “djelomičnu mirovinu”. Ova mjera neće zamijeniti postojeći model djelomičnog umirovljenja, već će se integrirati u jedinstveni sustav.
Ministrica je također potvrdila gotovo potpuno ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlenost.
Socijalna pomoć: Jedinstveni dnevni iznos, ali bez konkretne brojke
Schumann je napomenula da su razgovori o jedinstvenom modelu socijalne pomoći i dječjem socijalnom osiguranju još u početnoj fazi, te da je za uspješnu provedbu nužna suradnja s pokrajinama. Cilj je radno sposobne korisnike socijalne pomoći usmjeriti prema AMS-u (austrijska služba za zapošljavanje). U dječjoj sigurnosnoj mreži naglasak bi trebao biti na materijalnim davanjima.
Za osobe kojima je obrazovni dopust prekinut zbog trudnoće i koje ne mogu nastaviti obrazovanje, razmatra se rješenje, istaknula je ministrica odgovarajući na upit zastupnice FPÖ-a.
Prema koalicijskom programu ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a, predviđa se uvođenje jedinstvenog dnevnog iznosa za socijalnu pomoć. Detalji iznosa još nisu poznati. Sustav isplata, posredovanja i sankcioniranja trebao bi preći u nadležnost AMS-a, dok bi pokrajine i dalje bile financijski odgovorne – što je do sada često kočilo provedbu reforme.
Također je najavljeno da osobe sa supsidijarnom zaštitom više neće imati pravo na socijalnu pomoć ni nadopune tijekom integracijske faze.
Pametne mjere štednje
Ministrica je naglasila kako je, s obzirom na izazovnu gospodarsku situaciju, nužno postupati razborito i solidarno. Istaknula je da će povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike biti popraćeno kompenzacijskim mjerama – receptna naknada se sljedeće godine neće usklađivati s inflacijom, a gornja granica će se postupno smanjivati s 2% na 1,5% prihoda. To će olakšati situaciju posebno starijima, osobama s invaliditetom i samohranim roditeljima.
Nema povećanja zakonske dobi za umirovljenje
Schumann je uvjerila da se zakonska dob za odlazak u mirovinu neće povećavati na 67 godina, a ni pravila za dugogodišnje osiguranike se neće mijenjati. Cilj je, međutim, podići stvarnu dob umirovljenja uvođenjem djelomične mirovine – npr. dvije radna dana u mirovini, tri dana na poslu. Ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Fokus na tržište rada i obrazovnu dopust
Poseban naglasak bit će stavljen na tržište rada i strategiju za kvalifikacije. Cilj je podržati osobe s nižim obrazovanjem, uz veću uključenost poslodavaca, osobito u sektoru skrbi. Nova obrazovna dopust prvenstveno će biti namijenjena osobama nižeg obrazovanja, no bit će moguće i završavanje studija ili drugih visoko vrijednih edukacija.
Planira se i uvođenje obaveznog razgovora prije početka obrazovne dopusta, kako bi se procijenio stvarni utjecaj edukacije na tržište rada. Više neće biti moguće neposredno nastaviti obrazovnu dopust nakon roditeljskog dopusta, a uz to se planiraju i stroža pravila oko povrata sredstava ako se edukacija ne završi.
Zabrana dodatnog rada uz naknadu za nezaposlene
Na upit zastupnice ÖVP-a, Tanje Graf, ministrica Schumann je potvrdila da će dodatna, tzv. “manja” zaposlenja uz naknadu za nezaposlenost biti dozvoljena samo u iznimnim slučajevima. Pokazalo se da dodatna zarada otežava povratak na tržište rada, a u nekim slučajevima postala je i poslovni model. Ipak, tko je već prije bio zaposlen na manji ugovor, moći će ga zadržati i u slučaju nezaposlenosti.
Izuzeci će postojati za starije nezaposlene osobe (do šest mjeseci), kao i za dugotrajno nezaposlene starije osobe. Granica za tzv. “manju” zaposlenost neće se povećavati sljedeće godine – ostaje zamrznuta.
Austrija
Bečanin dobio gotovo 16.000 eura povrata zbog previsoke stanarine

Bečanin Dominik K. (ime promijenjeno) godinama je plaćao previsoku stanarinu za stan u zgradi izgrađenoj prije 1945. godine, smještenoj u bečkoj četvrti Leopoldstadt. Od srpnja 2015. do veljače 2024. stanovao je u stanu od 76 četvornih metara, za koji je početno plaćao glavni najam u iznosu od 530 eura mjesečno, uz dodatnih 130,63 eura za najam namještaja. Tijekom godina glavni najam povećan je za 28 posto.
Nakon završetka najma, Dominik K. prijavio se na „Altbau-Mietencheck” – besplatnu uslugu koju nudi Radnička komora Beč (Arbeiterkammer Wien). Ispostavilo se da je svaki mjesec plaćao oko 150 eura više nego što je zakonom dopušteno. Na temelju toga, ostvario je povrat u iznosu od čak 15.917,80 eura, donosi Heute.
Radnička komora ističe da Dominikov slučaj nije usamljen. Mnogi stanari u starijim zgradama u Beču plaćaju previsoke najamnine jer se vlasnici stanova često ne pridržavaju zakonskih ograničenja. U Beču oko dvije trećine privatnih stanova u starim zgradama potpada pod tzv. „Richtwertmietzins” – zakonski određenu referentnu cijenu najma, no zbog nejasnih zakona, zlouporabe su česte.
U proteklih godinu dana, više od 1.400 osoba koristilo je ovu besplatnu uslugu Radničke komore, a prosječni povrat iznosio je oko 5.000 eura. Osim povrata novca, mnogima je smanjena i buduća najamnina. Trenutno je više od 300 slučajeva u postupku pred sudovima ili miriteljskim tijelima.
Za više informacija dostupna je telefonska linija Radničke komore: 01/501 65-1343 (ponedjeljak do petak od 8 do 12 sati, utorkom i od 15 do 18 sati).
You must be logged in to post a comment Login