Austrija
PRIJEMNI ISPITI ZA MEDICINU: Tek svaki 9. kandidat prolazi dalje!
Zbog pandemije koronavirusa, prijemni ispiti za medicinske studijske pravce na medicinskim sveučilištima u Beču, Grazu, Innsbrucku i Linzu će se održati 14. kolovoza. Ukupno se na prijemne ispite prijavilo 17.599 kandidata.
Kandidati za prijem na Medicinsko sveučilište (MedUni) u Beču će biti podijeljeni prema njihovom trenutnom prebivalištu. Tako će kandidati za humanu medicinu s adresama iz Njemačke, Salzburga, Vorarlberga, Gornje Austrije te Tirola pisati test u dvorani Messe Salzburg (oko 2.700 ljudi), dok će kandidati iz drugih zemalja EU i izvan EU te svi kandidati za stomatologiju test pisati u Messe Wien (oko 5.800 ljudi).
Medicinsko sveučilište Innsbruck će 3.470 kandidata testirati u izložbenom centru u Innsbrucku, a Medicinsko sveučilište Graz će 3.139 kandidata testirati u vijećnici i dvorani A izložbenog centra u Grazu. Linz će 820 kandidata testirati u Design Centru Linz te Messe Wels.
Sigurnosni koncept održavanja testiranja između ostalog predviđa stroge procese kontroliranja prilikom ulaska i izlaska kroz nekoliko zasebnih ulaza. Potrebno je nositi zaštitnu masku koja se može skinuti tijekom ispitivanja.
Zanimljivo je kako tek svaki/svaka 9. kandidat/kinja može dobiti mjesto na jednom od medicinskih sveučilišta. Najviše slobodnih mjesta ima u Beču (660 za humanu medicinu i 80 za stomatologiju), u Innsbrucku (360 i 40), Grazu (360) i Linzu (240). 75 posto mjesta će u humanoj medicini pripasti kandidatima s austrijskom maturom, 20 posto kandidatima iz Europske unije, a pet posto je namijenjeno kandidatima iz trećih zemalja. Od prošle godine stomatologija prima kandidate bez obzira na državljanstvo.
Antonio Šećerović
Foto: MedUni Wien / AKH Wien
Austrija
Austrijska policija ima važno upozorenje za večeras
Policija upozorava na moguće slučajeve oštećenja imovine i narušavanja mira tijekom predstojećeg Halloween slavlja. Tradicionalno, djeca i mladi 31. listopada u večernjim satima obilaze kuće i stanove, izgovarajući poznatu rečenicu „Slatkiš ili nestašluk“, tražeći slatkiše – ili najavljujući bezazlenu šalu.
Kada “nestašluci” postaju kaznena djela
Policija podsjeća da uništavanje, oštećivanje ili prljanje kuća, automobila, poštanskih sandučića i kanti za smeće, kao i verbalne prijetnje ili krađe, predstavljaju kaznena djela koja će se bez iznimke prijavljivati.
Tijekom večeri i noći pojačat će se policijske patrole, a službenici će pravodobno reagirati na svaku prijavu kaznenog ponašanja.
Odgovornost i za djecu mlađu od 14 godina
Iako djeca mlađa od 14 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, oštećene osobe mogu zatražiti naknadu štete putem građanskog postupka – primjerice, troškove čišćenja fasade ili popravka oštećene imovine. U takvim slučajevima obavještava se i nadležna služba za zaštitu djece i mladeži.
Prevencija kroz razgovor
Policija apelira na roditelje i skrbnike da još prije Halloweena razgovaraju sa svojom djecom i tinejdžerima.
„Objasnite im da čak i naizgled bezopasne šale mogu imati pravne posljedice“, poručuje policija.
Roditeljima se savjetuje da se dogovore s djecom o planu kretanja, vremenu povratka i granicama dopuštenog ponašanja. Zakon o zaštiti mladih (Jugendschutzgesetz) pritom jasno definira što je primjereno i dopušteno.
Policija naglašava da svijest i pravovremeni razgovori mogu spriječiti neugodnosti, kaznene prijave i materijalnu štetu – te omogućiti da Halloween ostane ono što bi trebao biti: sigurno i zabavno slavlje.
Austrija
Incident u Beču: Rasističke uvrede i nacističke izjave u parku – jedna osoba uhićena
U bečkom okrugu Floridsdorf u srijedu navečer došlo je do ozbiljnog incidenta u kojem su mladi u parku bili izloženi rasističkim uvredama. Policija je intervenirala nakon što je uočila sukob između skupine tinejdžera i troje odraslih osoba u parku u Herchenhahngasseu.
Prema izvješću austrijskog portala Heute, tijekom policijske intervencije 35-godišnji muškarac, državljanin Njemačke, izgovarao je nacističke izjave i ideološke poruke upućene mladima. Zbog toga je odmah uhićen. Tijekom uhićenja jedan je policajac ozlijeđen udarcem laktom, a situacija je dodatno eskalirala, pa su pozvane dodatne policijske snage.
U incidentu su sudjelovala i dvojica 14-godišnjih austrijskih državljana, koji su, prema navodima policije, sudjelovali u fizičkom sukobu te su također prijavljeni vlastima. Osim 35-godišnjeg napadača, kazneno su prijavljene i njegove dvije poznanice, austrijske državljanke stare 28 i 36 godina.
Bečka policija vodi istragu zbog sumnje na rasno motivirane uvrede i promicanje nacističke ideologije, što u Austriji predstavlja teško kazneno djelo prema Zakonu o zabrani nacističke propagande (Verbotsgesetz).
Austrija
„Friedhof der Namenlosen“ – Tiho počivalište zaboravljenih duša na obali Dunava
Na samom rubu Beča, u Alberner Hafen-u, nalazi se jedno od najneobičnijih i najdirljivijih mjesta u Austriji – Groblje bezimenih (Friedhof der Namenlosen). Ovdje su od 1840. do 1940. godine sahranjivani ljudi koje je rijeka Dunav izbacila na obalu – utopljenici bez poznatog identiteta, porijekla ili uzroka smrti.
Skromne humke, jednostavni kovačkim željezom izrađeni križevi i male pločice s natpisima poput „namenlos“, „unbekannt“, „männlich“ ili „weiblich“ svjedoče o prolaznosti života i tajanstvenosti sudbine. Procjenjuje se da je tu počivalo oko 600 ljudi, od kojih je tek mali broj naknadno identificiran.
Zbog čestih poplava groblje je 1900. premješteno iza zaštitnog nasipa, a 1935. je dobilo kameni zid i malu kapelu – „Kapelu uskrsnuća (Auferstehungskapelle)“, u kojoj se i danas održavaju misne službe. Nakon izgradnje luke Albern 1939. godine, promijenila se struja Dunava i više nije bilo novih tijela koja bi voda izbacila. Posljedni ukop zabilježen je 1940. godine.
Posebno mjesto u historiji ovog groblja zauzima Josef Fuchs (1906.–1996.), dobrovoljni grobar koji je gotovo cijeli život brinuo o groblju. Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i trudu, mnoge žrtve nisu ostale sasvim bezimene. Kroz oglase i opise nestalih osoba Fuchs je uspio identificirati brojne utopljenike, a njegova se porodica i danas volonterski brine o groblju.
Uoči Svisvetih (Allerheiligen) i Dušnog dana (Allerseelen) svake se godine na ovom mjestu održavaju molitve, blagoslov grobova i sveta misa za sve preminule. Posebnu simboliku nosi i tradicija ribarskog udruženja iz Alberna: oni svake godine u novembru izrađuju splav ukrašen cvijećem, vijencima i svijećama, koji puštaju niz Dunav s natpisom:
„Den Opfern der Donau“ – „Žrtvama Dunava“,
ispisanim na njemačkom, češkom i mađarskom jeziku.
Tako se svake godine, tiho i dostojanstveno, odaje počast dušama koje je Dunav odnio, a nikada nije vratio njihovim domovima.





You must be logged in to post a comment Login