Ekonomija
Gospodarska situacija u Austriji kritična, firme traže uvođenje “Kurzarbeita-a”
Trumpovi carinski udarci dodatno guraju Austriju u recesiju – industrija u krizi, ugroženi deseci tisuća radnih mjesta
Trumpove najavljene visoke carine dodatno pogoršavaju gospodarsku situaciju u Austriji, koja se već suočava s dubokom recesijom. Industrijska proizvodnja pala je 2024. godine za čak 6,2 %, a već je izgubljeno oko 13.000 radnih mjesta. U 2025. godini očekuje se nastavak negativnog trenda, a iz industrije stižu pozivi da se hitno ponovno omogući skraćeni rad, kako bi se spriječili novi valovi otpuštanja.
Prema nedavnoj anketi naručenoj od strane Gospodarske komore, čak 84 % Austrijanaca strahuje od gubitka posla i daljnje deindustrijalizacije zemlje. „Situacija je dramatična – nalazimo se usred procesa deindustrijalizacije“, upozorava Siegfried Menz, predsjednik industrijskog odjela Gospodarske komore. U 23 od posljednjih 24 mjeseca industrijska proizvodnja bilježila je pad.
I prognoze ne nude optimizam: većina tvrtki očekuje daljnje smanjenje narudžbi i potreba za radnom snagom. Poslodavci procjenjuju da bi se pad mogao eventualno usporiti, ali ne i zaustaviti.
Narudžbe se prepolovile
Trenutna situacija s narudžbama također ne ulijeva povjerenje – nove narudžbe pale su za 50 %. Ukupan obujam narudžbi 2024. iznosio je 128 milijardi eura, što je manje nego godinu ranije, a ukupni pad narudžbi od 2022. godine premašio je 10 milijardi eura.
U tom kontekstu, najavljene carine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno pogađaju već ionako oslabljene austrijske tvrtke. Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) predviđa dodatni pad BDP-a za više od 0,3 postotna boda. Budući da austrijske kompanije zarađuju šest od deset eura iz izvoza, Austrija je među najpogođenijima u EU.
Globalna kriza već je uzrokovala gubitak oko 13.000 radnih mjesta u Austriji u 2024. godini, od čega više od 7.000 samo u metaloprerađivačkoj industriji. U tekućoj godini očekuje se daljnji val otpuštanja.
Povratak skraćenom radnom vremenu kao mjera spasa
Zbog ozbiljnosti situacije, Menz apelira na vlasti da ponovno omoguće jednostavniji pristup mjeri skraćenog radnog vremena. Predlaže da se omogući jednostavno apliciranje za razdoblja od tri mjeseca, čime bi se tvrtkama dalo dovoljno prostora za preživljavanje u turbulentnim vremenima. Također traži hitnu reviziju kriterija koje postavlja austranski zavod za zapošljavanje (AMS).
Za vrijeme pandemije skraćeni rad bio je ključna mjera u borbi za očuvanje radnih mjesta, no danas je gotovo potpuno ukinut. Za usporedbu, u Njemačkoj je u jesen 2024. čak 270.000 ljudi koristilo ovu mogućnost, dok je u Austriji ta brojka bila ispod 100.
Industrija traži i strukturne reforme
Industrijski sektor upućuje i širi apel politici, tražeći konkretne mjere protiv previsokih cijena električne energije i energenata. Traži se produženje kompenzacije za cijene struje do 2030. godine, u čemu Austrija zaostaje za većinom europskih zemalja. Također se ponovno traže smanjenje birokracije i doprinosa na plaće, kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva.
Ekonomija
Oporavak na azijskim i europskim burzama
Nakon burnih dana na svjetskim tržištima, burze u Aziji i Europi bilježe znakove oporavka. Tržišni sudionici reagirali su pozitivno na najave SAD-a o spremnosti za pregovore u vezi s najnovijim carinskim mjerama, što je potaknulo rast burzovnih indeksa, osobito u Japanu.
Japanski Nikkei predvodi oporavak
Japanski indeks Nikkei zabilježio je impresivan skok od 6,1 posto, što je znatno iznad prosjeka ostalih regionalnih tržišta. Oporavak dolazi nakon velikih padova koji su potaknuli zabrinutost zbog trgovinskih napetosti i usporavanja globalne ekonomije.
Pozitivan početak dana i u Europi
Europske burze pratile su azijski trend. Njemački burzovni indeks DAX otvorio je dan s rastom od 0,86 posto, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 1,27 posto. U Parizu je indeks CAC 40 porastao za 1,41 posto, a milanski FTSE MIB zabilježio je rast od čak 1,73 posto.
Stabilizacija na kineskom tržištu
Kineska burza u Šangaju također se djelomično oporavila nakon jučerašnjeg pada od sedam posto, koji je bio izazvan strahovima od trgovinskog rata i moguće globalne recesije. U jutarnjem trgovanju, šangajski indeks bilježio je rast zahvaljujući jačanju regionalnih tržišta i mjerama podrške vlasti.
Kineska regulatorna tijela najavila su planove za povećanje limita ulaganja mirovinskih fondova na tržištu dionica, s ciljem jačanja kapitalnog tržišta i realnog gospodarstva. Uz to, više državnih holding kompanija obećalo je povećanje svojih ulaganja u dionice, dok su brojna uvrštena poduzeća objavila planove o otkupu vlastitih dionica.
„Snažno vjerujemo u perspektivu rasta kineskog tržišta kapitala“, poručila je jedna od državnih investicijskih tvrtki u službenom priopćenju.
Tržišni sudionici sada pomno prate daljnji razvoj situacije, nadajući se da bi ublažavanje trgovinskih napetosti moglo pružiti stabilniji okvir za rast tržišta u narednim tjednima.
Ekonomija
Poznata austrijska transport firma pred stečajem
Johnsbach / Štajerska – Stečaj poznate prijevozničke tvrtke: Zeiringer Transporte GmbH, poduzeće sa sjedištem u Johnsbachu kod Admonta (Štajerska), podnijelo je zahtjev za otvaranje stečajnog postupka bez samoupravljanja. Prema podacima Alpenländischer Kreditorenverbanda (AKV), više je čimbenika dovelo do insolventnosti ove tvrtke. Pogođeno je 26 vjerovnika i 15 zaposlenika.
Tvrtka s dugom tradicijom – sada na rubu propasti
Zeiringer Transporte GmbH osnovana je 2007. godine, na temeljima prijašnje tvrtke Transporte Zeiringer KG. Do nedavno su u voznom parku imali jedanaest vozila – osam šlepera za međunarodni i domaći prijevoz te tri specijalizirana vozila za prijevoz mlijeka i drva. Zbog sve lošije financijske situacije, dugolinijski promet je obustavljen, čime je devet zaposlenika ostalo bez posla. Lokalni prijevoz specijaliziranim vozilima zasad se nastavlja.
Višestruki razlozi kolapsa
Prema izvješću AKV-a, do stečaja je došlo uslijed kombinacije više nepovoljnih faktora: teška gospodarska situacija u sektoru transporta, sve jača konkurencija iz istočne Europe, stalni rast cijena goriva i radne snage te neočekivani financijski udar – veliki klijent zatražio je povrat od 125.000 eura, što je tvrtka mogla isplatiti samo uz dodatni kredit. Pokušaj dobivanja državnog energetskog poticaja propao je zbog formalne pogreške.
Od 2023. godine poslovanje tvrtke je u stalnom padu. Iako su vlasnici pokušali pomoći financijskom injekcijom, ključni trenutak bio je prekid kreditne linije od strane matične banke – što je konačno dovelo do nesolventnosti.
Više od 600.000 eura dugova
Prema podacima AKV-a, ukupne obveze tvrtke iznose oko 629.500 eura – od čega 340.000 eura prema bankama i oko 100.000 eura prema dobavljačima. Imovina, procijenjena na oko 210.500 eura, sastoji se od voznog parka i otvorenih potraživanja. Nije još jasno pripada li vozni park tvrtki – dio potraživanja već je ustupljen faktoring društvu.
Plan za oporavak
Unatoč stečaju, predložen je sanacijski plan kojim bi se zadržao lokalni prijevoz i vjerovnicima isplatilo 20 % potraživanja unutar dvije godine. Predviđa se da bi mjesečna dobit tvrtke u nastavku poslovanja mogla iznositi između 4.000 i 6.000 eura prije oporezivanja.
Hoće li ovaj plan uspjeti – ostaje za vidjeti. Jasno je, međutim, da se jedna dugogodišnja regionalna tvrtka nalazi pred izuzetno izazovnim razdobljem.
Ekonomija
Evo koliko će prosječni stanovnik Austrije potrošiti za Uskrs
Austrijanci će za Uskrs ove godine u prosjeku potrošiti 159 eura po osobi na poklone i blagdanske specijalitete. Ukupni promet u trgovinama trebao bi iznositi 270 milijuna eura. Najpopularniji pokloni su čokoladni zec, jaja i igračke.
Najveći iznos, 100 eura, potroši se na poklone, čokoladne zeke i dekoracije, dok 59 eura ide na hranu. Prema procjenama, trgovci se nadaju da će se nakon smanjenja prometa prošle godine vratiti na razinu iz 2023. godine. Otprilike svaki peti Austrijanac neće pokloniti poklon za Uskrs, često zbog vjerskih ili obiteljskih razloga.
Najviše novca na Uskrs troše stanovnici južnih saveznih pokrajina Steiermark i Kärnten, koji u prosjeku izdvajaju 167 eura po osobi, dok su stanovnici Beča s 165 eura također među najizdašnijima. Građani Gornje Austrije i Salzburga troše manje, oko 145 eura po osobi.
Prema anketi, 77% Austrijanaca poklanja nešto za Uskrs, a najčešće su to slatkiši, čokolada i praline, zatim obojena jaja i igračke. Uskrsni pokloni uključuju i novac, cvijeće ili biljke. Ukupno se očekuje da će u austrijskim kućama završiti oko 23 milijuna čokoladnih zeka i 68 milijuna uskršnjih jaja.
