Austrija
Najljepše austrijsko jezero iznenada nestalo – ostala samo suha kamenita pustinja
Ovakvo nešto nije viđeno generacijama! Popularno Zeleno jezero (Grüner See) u Štajerskoj, jedno od najljepših prirodnih čuda Austrije, početkom travnja pretvorilo se u beživotnu šljunčanu ravnicu. Kako je do toga došlo?
Grüner See u mjestu Tragöß bilo je poznato po kristalno čistoj tirkiznozelenoj vodi koja je odražavala okolne planine, stvarajući prizore vrijedne razglednica. No, ovih dana posjetitelji tamo nailaze na šokantan prizor – jezero je potpuno presušilo, a umjesto njega nalazi se samo suhi kamenjar.
Nezapamćena suša u posljednjih 60 godina
“Ovakvo nešto nismo doživjeli u posljednjih šest desetljeća,” izjavio je Hubert Zinner, načelnik općine Tragöß-Sankt Katharein, za Kleine Zeitung. “Postoje priče da je nekad davno znalo presušiti, ali u novijoj povijesti to se nije događalo.”
Iako je uobičajeno da je razina vode u travnju niža, jer topljenje snijega s planina započinje tek krajem proljeća (svibanj-lipanj), potpuni nestanak vode u ovom razdoblju nikada nije zabilježen.
Ključni razlog – izostanak zimskih padalina
Već prošle godine razina vode bila je izuzetno niska, no situacija 2025. je još gora. Glavni uzrok je izostanak zimskih oborina. “Kod jezera koje se puni isključivo otapanjem snijega, ako nema snijega – nema ni vode,” objašnjava Zinner. Ističe kako to nema veze s klimatskim promjenama, već isključivo s nedostatkom padalina.
Zanimljivo je da je još u jesen vodostaj bio iznimno visok zahvaljujući velikim količinama kiše, koje su podigle i razinu podzemnih voda. No, početkom 2025. godine, uvjeti su se drastično promijenili.
Samo kiša može spasiti jezero
Unatoč tome što je ožujak bio kišan u južnim i istočnim dijelovima Austrije, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi deficit padalina u području Sjevernih Alpa, gdje se nalazi Zeleni jezero. Stručnjaci upozoravaju da će trebati puno više vremena – i kiše – kako bi se ponovno napunilo.
Koliko će dugo jezero ostati u ovakvom stanju, trenutno nitko ne može sa sigurnošću reći. Iako se očekuje da se barem djelomično obnovi, bez znatnijih padalina njegov puni povratak teško je zamisliv. “Grüner See stalno gubi vodu zbog procjeđivanja kroz tlo – ako ne dođe novi dotok, jednostavno se prazni,” zaključuje Zinner.
Austrija
Austrijanci žele veću neovisnost Europe od SAD-a
Velika većina austrijskih građana – njih 60 posto – želi da Europska unija postane neovisnija o Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u kontekstu ponovnog mandata Donalda Trumpa. Prema danas objavljenoj anketi instituta Gallup, 55 posto ispitanika smatra da Trumpova administracija predstavlja prijetnju za Europu, dok samo 20 posto vjeruje da bi njegov mandat mogao imati pozitivne učinke na EU.
Još 20 posto ne očekuje nikakve značajne promjene, dok se samo 32 posto građana zalaže za kompromis s Trumpom – najviše među simpatizerima FPÖ-a (50 posto).
Prosvjed kroz potrošačke navike
Zanimljivo je da bi se 71 posto Austrijanaca moglo zamisliti u bojkotu američkih proizvoda kao znak prosvjeda protiv Trumpove trgovinske i carinske politike. Od toga, 39 posto kaže da bi to „sigurno učinili“, dok bi 32 posto to „vjerojatno“ učinilo. Samo jedna petina ispitanika u potpunosti odbacuje tu ideju.
Ovisnost o digitalnim uslugama iz SAD-a
Međutim, kad je riječ o digitalnim uslugama, stavovi su podijeljeni:
- 45 posto bi moglo odustati od društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, WhatsApp i X.
- 47 posto razmatra mogućnost prestanka kupnje putem Amazona i eBaya.
- 53 posto tvrdi da bi moglo živjeti bez streaming servisa poput Netflixa i Spotifyja.
- Najmanje važnima smatraju se AI alati poput ChatGPT-a i Alexe – njih bi se moglo odreći dvije trećine ispitanika.
Generacijski jaz je pritom izražen – što su ispitanici mlađi, to je manja njihova spremnost na odricanje od digitalnih pogodnosti.
Putovanje u SAD – nepopularno
Kao dodatni znak nepovjerenja prema Trumpovoj Americi, 60 posto Austrijanaca trenutno ne bi otputovalo u SAD, dok bi samo trećina bila spremna na putovanje tijekom njegovog mandata.
Austrija
Austrija: Gužve na cestama i u vlakovima. Počinju uskrsni praznici – stiže prometni kaos
S početkom uskrsnih praznika u cijeloj Austriji i devet njemačkih saveznih pokrajina, očekuju se izrazito prometni dani na cestama i u vlakovima, upozorava austrijski Ö3-Verkehrsservice. Već od petka u podne počinje pojačan promet, dok se vrhunac putne groznice očekuje u subotu.
Gužve u gradovima i na glavnim pravcima
Već u petak poslijepodne mogu se očekivati prve kolone na izlazima iz većih gradova – posebno u Beču, Grazu, Linzu i Salzburgu. Najveće opterećenje predviđa se na autocesti A13 (Brenner).
Na cesti B179 (Fernpass) pred graničnim tunelom Füssen i Lermooser tunelom uvodi se blokovsko propuštanje prometa, a usko grlo u Zillertalu bit će tunel Brettfall na ulazu u dolinu.
Salzburg i Tirol posebno pogođeni
Na Tauernautobahnu (A10) u Salzburgu radovi u tunelima između Gollinga i Werfena stvaraju velike zastoje – čekanja mogu premašiti i jedan sat. Gužve se očekuju i na B311 između Zell am Seea i Saalfeldena, kao i na B320 kod Liezena i obilaznici Stainacha.
U Gornjoj i Donjoj Austriji pojačan je promet prema Mađarskoj, posebno preko A21 i S1 prema autocesti A4 (Ostautobahn). Najintenzivniji promet predviđa se od Velikog četvrtka do Velikog petka.
Duža čekanja i na graničnim prijelazima
Zagušenja se očekuju i na graničnim prijelazima: Salzburg-Walserberg, Kufstein-Kiefersfelden, Suben (Tirol) i Lustenau (pred granicom sa Švicarskom). U Bavarskoj se gužve očekuju na A8 (München – Salzburg) i tzv. Velikom njemačkom kutu (Großes Deutsches Eck).
Zbog mjera protiv širenja slinavke i šapinske bolesti, 24 manja prijelaza prema Mađarskoj i Slovačkoj ostaju zatvorena. Na većim prijelazima, poput Nickelsdorfa i Kittseea, očekuju se dulja čekanja zbog sigurnosnih provjera.
Gužve i na željeznici: dodatni vlakovi, ali preporučena rezervacija
ÖBB povećava broj sjedala za vrijeme uskrsnih praznika, posebno na južnoj i zapadnoj liniji – s dodatnih 18.000 sjedala i 50 novih linija. Unatoč tome, rezervacija sjedala se snažno preporučuje.
Westbahn nudi besplatnu rezervaciju sjedala do tri sata prije polaska pri online kupnji karte te ističe “garanciju prijevoza” – svi putnici bit će prevezeni i ako su vlakovi puni.
Privremeni prekidi i radovi na linijama
- Stara zapadna linija u Donjoj Austriji bit će prekinuta od subote na deset dana. Između Wien-Hütteldorf, Tullnerbach-Pressbaum i Neulengbach vozit će zamjenski autobusi.
- U Beču, linija U1 bit će djelomično zatvorena između Hauptbahnhofa i Reumannplatza od subote do 21. travnja.
- Na Badner Bahnu u okolici Traiskirchena obnavljaju se tračnice – između stanica Möllersdorf-Lokalbahn i Tribuswinkel-Josefsthal vozi autobusna zamjena.
Austrija
Austrija postaje europsko žarište stečajeva
Austrija bilježi jedan od najvećih porasta stečajeva među zemljama Europske unije – i trend ne pokazuje znakove usporavanja.
U posljednjih nekoliko godina, Austrija se izdvojila kao jedno od najpogođenijih tržišta u EU kada je riječ o broju poslovnih stečajeva. Prema najnovijim podacima Eurostata, situacija je ozbiljna – samo Mađarska, Nizozemska, Francuska i Grčka bilježe još dinamičniji rast stečajeva od Austrije.
Grafička analiza podataka, koju je izradio analitički servis selektiv, jasno pokazuje koliko se Austrija izdvaja negativno u usporedbi s ostatkom Unije. U Danskoj, primjerice, situacija je znatno stabilnija – zemlja bilježi najpozitivniji trend u stečajevima u cijeloj EU.
Crni scenarij za 2025. godinu?
Sve upućuje na to da bi 2025. mogla postati još jedno rekordno stečajno razdoblje za Austriju. Već u prvom tromjesečju ove godine otvoreno je 1.134 stečajnih postupaka nad poduzećima, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2024. godine.
Posebno pogođen sektor je tržište nekretnina, koje se i ranije suočavalo s izazovima, no sada trpi dodatni pritisak zbog nestabilnog tržišta i povećanih operativnih troškova.
Austrija znatno iznad EU prosjeka
Prosjek Europske unije daleko je ispod razine stečajeva koje trenutno bilježi Austrija. Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost među ekonomistima i poduzetnicima, jer visoka stopa insolventnosti može imati šire posljedice na tržište rada i gospodarsku stabilnost zemlje.
