Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.

Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.

Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”

Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”

Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.

U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.

Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.

Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.

Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”

U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.

Prema informacijama “Heute”, čelnik FPÖ-a planira temeljno promijeniti austrijsku politiku azila i migracija. Dok to ne stupi na snagu, na snagu će stupiti tzv. model “neposredne zaštite”.

Dan nakon što je procurio koncept ÖVP-a za “bankovnu pristojbu” koju zahtijeva FPÖ, novi plavi planovi sada su na stolu. Kako su “Heute” i “Krone” doznali iz pregovaračkih krugova, čelnik FPÖ-a Herbert Kickl želi temeljnu reformu useljeničke politike.

Prema ljudima koji su upoznati s poglavljem o migracijama, Herbert Kickl sada želi de facto prekinuti pristup državljanstvu putem azilantske rute. “Azil ostaje privremena zaštita i ne smije se pretvoriti u državljanstvo nakon isteka roka – trenutačno deset godina”, navodno je njegov stav.

Čelnik kluba FPÖ stoga sada želi brzo povećati vremensko razdoblje do stjecanja državljanstva sa sadašnjih 10 na 15 godina. Ovim amandmanom bi se “spriječilo da tisuće ljudi koji su došli u zemlju u okviru navale za azil od 2015. nadalje budu naturalizirani i time dobiju pravo glasa u narednim mjesecima”.

Herbert Kickl je u prošlosti jasno iznio svoje stajalište: “Azil je privremena zaštita, a ne pokriće za masovnu imigraciju, prvenstveno u naš društveni sustav.” Prema Kicklu, boravak u zemlji mora biti vremenski ograničen: “Cilj je povratak u zemlju porijekla – što je prije moguće. To mora isključiti stjecanje državljanstva.”

Plavo-crni pregovori idući će tjedan ući u vruću fazu. Svaka od 13 podskupina potom će dati pregled projekata oko kojih su se plave i crne stranke uspjele dogovoriti – te odrediti koja sporna pitanja treba rješavati u takozvanoj “upravljačkoj skupini” stranačkih velikana. Osim pooštravanja propisa o azilu, poznato je da se Herbert Kickl zalaže i za ukidanje poreza na kućanstva ORF-a (politika medija proglašena je glavnim prioritetom u petak) i poziva na osnivanje fonda za kompenzaciju od Corone.