Austrija
Ova radna prava i pravila za godišnji odmor vrijede u Austriji
Često dobijamo upite što je s radnim pravima u Austriji, koja pravila vrijede i tome slično. Evo što sve možete tražiti od svog poslodavca ako radite na austrijski ugovor.
Tijekom vremena
Standardno radno vrijeme u Austriji je 40 sati tjedno. Ako se prekorači, ti sati spadaju u prekovremeni rad. Prekovremeni rad uvijek nastaje kada radnik odradi određeni vremenski fond koji proizlazi iz ugovora o radu. To može biti maksimalno 20 sati tjedno, a doplata je po zakonu u iznosu od 50% za svaki prekovremeni sat (ili 1,5 sat kredita po satu rada).
Rad preko vikenda
Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad vikendom, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad subotom i nedjeljom plaća se doplata u iznosu od 100% osnovne plaće.
Rad noću
Muškarci i žene imaju jednako pravo na noćni rad, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad noću postoji dodatna naknada od 50% osnovne plaće.
Odmor
U prvih šest mjeseci radnik ima pravo na godišnji odmor prema trajanju radnog odnosa. Za svaki odrađeni mjesec zaposlenik ima pravo na 2 dana godišnjeg odmora. Od druge godine ima pravo na puni godišnji odmor od najmanje 5 tjedana (30 radnih dana), a nakon 25 godina radnog staža ima pravo na 6 tjedana (36 radnih dana). Osobe s invaliditetom i maloljetnici nemaju pravo na više dana godišnjeg odmora, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Minimalna plaća i 13. i 14. plaća
Minimalna plaća u Austriji nije čvrsto utvrđena zakonom, regulirana je kolektivnim ugovorima. Plaćanje je također ugrađeno u njih 13. i 14. plaću, kao i druge naknade. 13. plaća predstavlja božićnicu a 14. plaća opet regres. Sam iznos utvrđuje se ovisno o važećem kolektivnom ugovoru. No, ona teži biti na razini mjesečne plaće, ne niže od one koja je navedena u kolektivnom ugovoru. U slučaju da niste radili cijelu kalendarsku godinu, 13. i 14. Vaša će se plaća isplaćivati u alikvotiranim iznosima ovisno o broju mjeseci rada. Imat ćete pravo nakon 5 mjeseci zaposlenja. Ako ste radili punu godinu, imate pravo na udvostručenu mjesečnu plaću, piše atena.sk.
PN (invaliditet)
U slučaju bolesti, ozljede na radu, profesionalne bolesti ili potrebe za odmorom i oporavkom, imate pravo na isplatu 100% svoje plaće, a zatim 50%. Duljina isplate ovisi o trajanju radnog odnosa, a visina plaće ovisi o vašim primanjima u zadnjem mjesecu prije bolovanja. Kao zaposlenik dužni ste poslodavca obavijestiti o svojoj nesposobnosti za rad. Ako se tijekom godišnjeg odmora razbolite duže od 3 dana, to vam se ne uračunava u godišnji odmor. No, ovu činjenicu potrebno je prijaviti poslodavcu i potkrijepiti liječničkom potvrdom.
| Trajanje radnog odnosa | Duljina isplate 100% plaće | Duljina isplate 50% plaće |
| 1 godina | 6 tjedana | 4 tjedna |
| 2 – 15 godina | 8 tjedana | 4 tjedna |
| 16 – 25 godina | 10 tjedana | 4 tjedna |
| 26 godina i više | 12 tjedana | 4 tjedna |
Obiteljski dodaci
Zahtjev za dječji doplatak moguće je podnijeti 5 godina unatrag od mjeseca u kojem je austrijska porezna uprava nadležna za te doplatke prihvatila zahtjev. Za obiteljske dodatke možete se prijaviti do 18. godine. godine starosti djeteta, odn do svoje 24 godine života, ako je redoviti student na visokom učilištu. Pravo na obiteljski dodatak imaju djetetov roditelj, posvojitelj, očuh ili osoba čijoj je skrbi dijete povjereno.
Iznos obiteljskog dodatka ovisi o dobi djeteta:
- od rođenja – 120,61 €
- od 3 godine – 128,97 €
- od 10 godina – 149,70 €
- od 19 godina – 174,68 €
Doplate za ljetovanje
Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad u dane blagdana, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad na dan praznika postoji doplata u iznosu od 100% osnovne plaće. U Austriji su sljedeći dani državni praznici:
- Nova godina – 1. siječnja
- Tri kralja – 6. siječnja
- Uskrsni ponedjeljak (pokretni blagdan)
- Praznik rada – 1. svibanj
- Uzašašće Gospodnje (pokretni blagdan)
- Duhovski ponedjeljak (pokretni blagdan)
- Tijelovo (pokretni blagdan)
- Velika Gospa – 15. kolovoz
- Državni praznik – 26. listopad
- Blagdan Svih svetih – 1. studeni
- Bezgrešno začeće – 8. prosinac
- Božić– 25 prosinac
- Božić – 26 prosinac
Rodiljna/roditeljska naknada
Zaštitno razdoblje za trudnice počinje 8 tjedana prije očekivanog rođenja djeteta, a završava 8 tjedana nakon njega, što je 100% plaća za 16 tjedana. U tom razdoblju žena ne smije obavljati svoj posao, ali radni odnos traje i umjesto plaće isplaćuje se rodiljna naknada.
Roditelji imaju pravo na neplaćeni roditeljski dopust do navršene 2 godine života djeteta. Minimalno trajanje roditeljskog dopusta je 2 mjeseca. Za to vrijeme mogu se koristiti doplatci za brigu o djeci. od 1. siječnja 2010. roditelji ste čija su djeca rođena nakon 30 rujna 2009. mogu birati između 5 vrsta doprinosa. Jedan od modela temelji se na visini prihoda. Nakon završetka roditeljskog dopusta, žena je zaštićena od otkaza tijekom 4 tjedna nakon završetka roditeljskog dopusta ili razdoblja nakon završetka roditeljskog dopusta.
Mirovina
Ako ste u Austriji uplaćivali mirovinsko osiguranje dulje od godinu dana, imate pravo na alikvotni iznos austrijske mirovine. Ako ste uplaćivali mirovinsko osiguranje manje od godinu dana, plaćeni mjeseci se neće izgubiti, već će se dodati mjesecima koje ste radili u svojoj zemlji. Do 2024. zakonska dob za odlazak u mirovinu za žene bit će 60 godina. godine, od 2033. bit će u 65 godine. Za muškarce se dob ne mijenja, zakonska dob za odlazak u mirovinu uvijek će biti 65 godina. godine.
Dopust za njegu (OCR)
Ako brinete o članu obitelji koji živi s vama, pod određenim uvjetima možete dobiti dopust dok još primate plaću. Radni dopust radi njege i njege osigurava se u trajanju od 1 tjedna. U slučaju djece kojoj je potrebna skrb, moguć je dodatni tjedan po kalendarskoj godini ako dijete još nije navršilo dvanaest godina. O bolesnom djetetu može se brinuti i roditelj koji ne živi u zajedničkom kućanstvu, piše atena.sk.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
Austrija
Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute
U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.
Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.
Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.
Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”
Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”
Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.
