Austrija
Balkanci su izgradili Austriju – mit ili istina
Mit da su Balkanci “izgradili” Austriju često se spominje u neformalnim razgovorima, posebice među migrantima iz zemalja bivše Jugoslavije, ali je važno sagledati povijesne i socioekonomske činjenice kako bismo razumjeli koliko je taj mit utemeljen.
Povijesni kontekst
Migracija iz balkanskih zemalja u Austriju počela je intenzivno nakon Drugog svjetskog rata, a kulminirala je tijekom 1960-ih i 1970-ih, kada su Austrija i druge zapadnoeuropske zemlje tražile radnu snagu za brzi gospodarski oporavak. U tom razdoblju potpisani su ugovori o “gastarbajterima” s bivšom Jugoslavijom, koji su omogućili priljev radnika, prvenstveno u građevinskom, industrijskom i komunalnom sektoru.
Doprinos balkanskih radnika
- Građevinska industrija
Balkanski radnici bili su značajan dio radne snage koja je sudjelovala u obnovi i izgradnji infrastrukture: zgrada, cesta, mostova i industrijskih objekata. Iako nisu jedini koji su radili na ovim projektima, njihov doprinos bio je vidljiv i prepoznat. - Industrija i uslužni sektor
Osim građevine, Balkanci su radili i u tvornicama, rudnicima te u sektorima čišćenja i održavanja, što je bilo ključno za funkcioniranje gospodarstva. - Integracija i generacijski prijenos
Mnogi od tih radnika ostali su u Austriji, te su njihove obitelji postale dio austrijskog društva. Njihovi potomci danas sudjeluju u različitim profesionalnim sektorima, od zdravstva do visokih tehnologija.
Iako su Balkanci igrali važnu ulogu u poslijeratnoj obnovi i razvoju Austrije, tvrdnja da su “izgradili” zemlju može biti preuveličana jer je taj proces uključivao radnike iz mnogih zemalja, uključujući Austrijance same. Austrija je imala snažnu industrijsku i infrastrukturnu osnovu i prije dolaska balkanskih migranata, što znači da su oni doprinijeli, ali nisu bili jedini faktor.
No, mit da su Balkanci “izgradili” Austriju ima određenu osnovu u smislu njihovog doprinosa radnoj snazi, ali je pretjerano pojednostavljen i ne uzima u obzir širi povijesni i društveni kontekst. Njihova uloga je značajna, ali je ujedno i dio šire priče o austrijskoj poslijeratnoj obnovi.
Austrija
Na AMS-u ste u Austriji i hoćete na odmor – evo koja pravila vrijede
Smiju li korisnici AMS-a zimi ići za blagdane kući, ljeti na more ili posjetiti obitelj u inozemstvu? Pitanje je to koje se u Austriji često postavlja, a ujedno je i pitanje na koje svi imaju neformalni ili neslužbeni odgovor. U razgovoru za austrijski dnevni liste “Heute” prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf bio je jasan po tom pitanju.
Na pitanje smiju li korisnici AMS-a i ljeti ili zimi ici na odmor, stručnjak za tržište rada kaže: “Smiju, ali moraju se odjaviti s AMS-a za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti to jasno regulira. Naravno da se možete ići na ljetovanje ili zimovanje, ali za to vrijeme nećeš dobiti naknadu za nezaposlene. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti propisuje da moraš biti u Austriji, a kako mi nemamo more, imamo u isto vrijeme sjajna kupališta na jezerima.”
Austrija
Kako u Austriji prijaviti bolovanje i koja su pravila
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
Evo kada počinje isplata Familienbeihilfe u veljači
Mnoge obitelji u Austriji već čekaju isplatu obiteljskog dodatka za ovaj mjesec.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljske dodatke. Povlastice tzv. Fonda za izjednačavanje tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i doplatci za njegu djeteta, među najvažnijim su naknadama za potporu obitelji.
Isplate se vrše mjesečno počevši od 6. u mjesecu. Međutim, datumi se mogu promijeniti zbog vikenda ili praznika. Ovaj mjesec isplata će biti u četvrtak 6. veljače.
| Leistung | Termin |
|---|---|
| Familienbeihilfe (Februar 2025) | 06.02.2025 (Donnerstag) |
Od siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji povećani su za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Kao rezultat toga, iznosi isplata po djetetu će se povećati, kao i ocjenjivanje braće i sestara i porezne olakšice.
Za obitelji to znači povećanje sa sadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, porezni kredit za djecu, koji se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom, povećat će se na 70,90 eura. To iznosi do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To znači dodatnih 142,80 eura obiteljskog dodatka godišnje.
| Alter des Kindes | 2024 | 2025 * |
|---|---|---|
| ab Geburt | 132,30 Euro | 138,40 Euro |
| ab 3 Jahren | 141,50 Euro | 148,00 Euro |
| ab 10 Jahren | 164,20 Euro | 171,80 Euro |
| ab 19 Jahren | 191,60 Euro | 200,40 Euro |
