Hrvatska
30. SVIBNJA: Dan državnosti Republike Hrvatske
Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana državnosti. Čestitku prenosimo u cijelosti:
“Ovogodišnji Dan državnosti ponovno slavimo 30. svibnja, na obljetnicu konstituiranja prvog, demokratski izabranog, Hrvatskog sabora. Obilježavamo tako tridesetu godišnjicu početka donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih akata koji su, slijedeći volju naroda izraženu na prvim višestranačkim izborima, Republiku Hrvatsku doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja.
Uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama započeli smo povratak, kako je u svom vizionarskom govoru istaknuo prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Jedna od prvih i najtežih prepreka na tomu putu bila je velikosrpska agresija kojoj smo se, zahvaljujući hrabrim hrvatskim braniteljima i njihovoj žrtvi, uspješno oduprijeli. Njihove hrabrosti, odlučnosti i ustrajnosti prisjećamo se s najvećim poštovanjem.
Danas, kao članica Europske unije i dio zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga, pridonosimo globalnoj sigurnosti i stabilnosti te nam je, nakon samo šest i pol godina punopravnog članstva, pripala dužnost i čast predsjedati Vijećem Europske unije.
U prve tri godine mandata učvrstili smo gospodarski rast, nastavili s poreznim rasterećenjima i strukturnim reformama te vratili kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Povećali smo zaposlenost i postigli respektabilni rezultat u javnim financijama što nam je omogućilo da se snažnije i kvalitetnije uhvatimo ukoštac s globalnom krizom izazvanom koronavirusom.
Zahvaljujući odgovornosti svih građana te pravodobnim i učinkovitim mjerama kontroliramo epidemiju, zbog čega je stanje u Hrvatskoj bolje nego u brojnim drugim zemljama.
Uvjereni smo da ćemo u novim okolnostima zajedničkim naporima i uzajamnim uvažavanjem uspješno prebroditi i ovu krizu te nastaviti s reformama koje će omogućiti dostojanstven život i bolji standard svim našim građanima.
Dragi sugrađani, Hrvatice i Hrvati u Domovini i inozemstvu, uime Vlade i osobno od srca vam čestitam Dan državnosti”
R.P
Foto: dlist.hr
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login