Hrvatska
2020. u Hrvatskoj: Godina katastrofa i zajedništva cijelog naroda
Godina je za Hrvatsku počela presjedanjem Vijećem Europe. To je trebao biti uvod u snažnu godinu, s novim predsjednikom, novim sazivom Hrvatskog sabora, nikad jačom turističkom sezonom, ekonomskim oporavkom. Nažalost, ovu godinu će građani Hrvatske pamtiti po dva najsnažnija potresa posljednjih 140 godina, mnogim preminulima od nevidljivog neprijatelja i odlaskom mnogih legendi iz javnog života. Slijedi vremenska crta ove nekima proklete 2020. godine:
5. siječnja relativni pobjednik u prvom krugu predsjedničkih izbora je bio Zoran Milanović, koji je od tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović skupio više od 104 tisuća glasova.
15. siječnja je Hrvatska službeno počela presjedati Vijećem Europe, očekivali su se veliki potezi, mirno zasjedanje i snažne poruke iz Zagreba. Tih dana se već pričalo o slučajevima zaraženih osoba od nepoznatog virusa u Kini. Ni slutili nismo što nas čeka…
U Austriji i Švedskoj su hrvatski rukometaši osvojili srebro na Europskom prvenstvu, a 27. siječnja ih je oko deset tisuća ljudi dočekalo na Trgu bana Jelačića.
1. veljače je Rijeka postala prvi hrvatski grad koji je dobio naslov Europske prijestolnice kulture, predstavljajući se kao „Luka različitosti“.
Peti predsjednik u povijesti Republike Hrvatske je i svečano inauguriran. Na Pantovčaku je 18. veljače svečano svoju prisegu položio Zoran Milanović.
25. veljače Hrvatska ima prvi slučaj koronavirusa i to u Zagrebu. 11. ožujka će Svjetska zdravstvena organizacija proglasiti pandemiju koronavirusa, a osam dana kasnije Hrvatska bilježi 100. slučaj zaraze u zemlji.
22. ožujka je jedan od datuma koji građani Zagreba i okolice neće zaboraviti svoj cijeli život. U 6.24, 7.00 i 7.41 sati snažni potresi, najveći magnitude 5,3 stupnjeva po Richteru, pogađaju Zagreb. Oštećeno je nekoliko starijih građevina na predjelu Donjeg grada, među kojima i južni toranj Zagrebačke katedrale te zgrada Hrvatskog sabora. Jedna 15-godišnjakinja je smrtno stradala, ukupno 27-ero ozlijeđeno.
31. ožujka su sve hrvatske županije imale zabilježene slučajeve koronavirusa, a tri dana kasnije, broj oboljelih u Hrvatskoj prelazi 1.000 slučajeva. Uvode se stroge mjere suzbijanja širenja koronavirusa, Hrvatska ulazi u svoj prvi lockdown u povijesti zemlje. 28. travnja i 4. svibnja se iste ublažavaju.
23. svibnja je pala rečenica „Hrvatska je pobijedila koronavirus“ premijera Andreja Plenkovića. Tog dana, prvi put nakon izbijanja koronavirusa i proglašene karantene, Hrvatska ne bilježi niti jedan slučaj novozaraženih i umrlih.
5. srpnja je Hrvatska demokratska zajednica ostvarila veliku pobjedu na izborima za Hrvatski sabor. Ovo su deseti izbori u povijesti Hrvatske. 22. srpnja će biti i konstituiran deseti saziv Hrvatskog sabora.
25. srpnja Zagreb je pred još jednom elementarnom nepogodom, ovaj put velikim poplavama. Riječ je o najvećoj poplavi posljednjih 10 godina u glavnom gradu Hrvatske.
U međuvremenu, nakon turističke sezone koja je spasila godinu, rastu brojke zaraženih i preminulih. Godina završava u blagom lockdownu uz zatvorene ugostiteljske objekte i škole.
28. i 29. prosinca su područje Petrinje, Siska, Gline i Zagreba zahvatili najjači potresi posljednjih 140 godina. Poginulo je najmanje sedam osoba, preko 25 ih je ozlijeđeno.
Mnoge poznate ličnosti napustili su nas za sva vremena:
- 1. siječnja – Damir Mihanović (komičar, šansonijer, kantautor i interpretator glazbe, * 1961.)
- 3. ožujka – Božidar Alić (glumac, * 1954.)
- 4. kolovoza – Rajko Dujmić (glazbenik i skladatelj, * 1954.)
- 5. rujna – Žarko Domljan (predsjednik 1. saziva Hrvatskog sabora, * 1932.)
- 25. listopada – Slaven Letica (sociolog, publicist, političar i sveučilišni profesor, * 1947.)
- 7. studenog – Vera Zima (glumica, * 1953.)
- 13. studenog – Krunoslav Kićo Slabinac (pjevač, * 1944.)
- 22. studenog – Mustafa Nadarević (glumac, * 1943.)
- 27. studenog – Špiro Guberina (glumac, * 1933.)
- 1. prosinca – Lazo Goluža (urednik, autor kvizova i prevoditelj, * 1936.)
- 13. prosinca – Otto Barić (nogometaš i trener, * 1933.)
- 23. prosinca – Pero Kvrgić (glumac, * 1927.)
- 26. prosinca – Milka Babović (sportska novinarka, TV komentatorica i atletičarka, * 1928.)
U nadi da će naredna godina biti ponajprije sretnija i zdravija, da bude godina oporavka, zajedništva, sreće, blagostanja i mira, kažemo: IDI K VRAGU, 2020.
Antonio Šećerović
Foto: HelenJank | Pixabay; Andrej Plenković | Facebook; Hrvatski rukometni savez | Facebook; Željko Batarilo | KROATIV
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
