Hrvatska
2020. u Hrvatskoj: Godina katastrofa i zajedništva cijelog naroda
Godina je za Hrvatsku počela presjedanjem Vijećem Europe. To je trebao biti uvod u snažnu godinu, s novim predsjednikom, novim sazivom Hrvatskog sabora, nikad jačom turističkom sezonom, ekonomskim oporavkom. Nažalost, ovu godinu će građani Hrvatske pamtiti po dva najsnažnija potresa posljednjih 140 godina, mnogim preminulima od nevidljivog neprijatelja i odlaskom mnogih legendi iz javnog života. Slijedi vremenska crta ove nekima proklete 2020. godine:
5. siječnja relativni pobjednik u prvom krugu predsjedničkih izbora je bio Zoran Milanović, koji je od tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović skupio više od 104 tisuća glasova.
15. siječnja je Hrvatska službeno počela presjedati Vijećem Europe, očekivali su se veliki potezi, mirno zasjedanje i snažne poruke iz Zagreba. Tih dana se već pričalo o slučajevima zaraženih osoba od nepoznatog virusa u Kini. Ni slutili nismo što nas čeka…
U Austriji i Švedskoj su hrvatski rukometaši osvojili srebro na Europskom prvenstvu, a 27. siječnja ih je oko deset tisuća ljudi dočekalo na Trgu bana Jelačića.
1. veljače je Rijeka postala prvi hrvatski grad koji je dobio naslov Europske prijestolnice kulture, predstavljajući se kao „Luka različitosti“.
Peti predsjednik u povijesti Republike Hrvatske je i svečano inauguriran. Na Pantovčaku je 18. veljače svečano svoju prisegu položio Zoran Milanović.
25. veljače Hrvatska ima prvi slučaj koronavirusa i to u Zagrebu. 11. ožujka će Svjetska zdravstvena organizacija proglasiti pandemiju koronavirusa, a osam dana kasnije Hrvatska bilježi 100. slučaj zaraze u zemlji.
22. ožujka je jedan od datuma koji građani Zagreba i okolice neće zaboraviti svoj cijeli život. U 6.24, 7.00 i 7.41 sati snažni potresi, najveći magnitude 5,3 stupnjeva po Richteru, pogađaju Zagreb. Oštećeno je nekoliko starijih građevina na predjelu Donjeg grada, među kojima i južni toranj Zagrebačke katedrale te zgrada Hrvatskog sabora. Jedna 15-godišnjakinja je smrtno stradala, ukupno 27-ero ozlijeđeno.
31. ožujka su sve hrvatske županije imale zabilježene slučajeve koronavirusa, a tri dana kasnije, broj oboljelih u Hrvatskoj prelazi 1.000 slučajeva. Uvode se stroge mjere suzbijanja širenja koronavirusa, Hrvatska ulazi u svoj prvi lockdown u povijesti zemlje. 28. travnja i 4. svibnja se iste ublažavaju.
23. svibnja je pala rečenica „Hrvatska je pobijedila koronavirus“ premijera Andreja Plenkovića. Tog dana, prvi put nakon izbijanja koronavirusa i proglašene karantene, Hrvatska ne bilježi niti jedan slučaj novozaraženih i umrlih.
5. srpnja je Hrvatska demokratska zajednica ostvarila veliku pobjedu na izborima za Hrvatski sabor. Ovo su deseti izbori u povijesti Hrvatske. 22. srpnja će biti i konstituiran deseti saziv Hrvatskog sabora.
25. srpnja Zagreb je pred još jednom elementarnom nepogodom, ovaj put velikim poplavama. Riječ je o najvećoj poplavi posljednjih 10 godina u glavnom gradu Hrvatske.
U međuvremenu, nakon turističke sezone koja je spasila godinu, rastu brojke zaraženih i preminulih. Godina završava u blagom lockdownu uz zatvorene ugostiteljske objekte i škole.
28. i 29. prosinca su područje Petrinje, Siska, Gline i Zagreba zahvatili najjači potresi posljednjih 140 godina. Poginulo je najmanje sedam osoba, preko 25 ih je ozlijeđeno.
Mnoge poznate ličnosti napustili su nas za sva vremena:
- 1. siječnja – Damir Mihanović (komičar, šansonijer, kantautor i interpretator glazbe, * 1961.)
- 3. ožujka – Božidar Alić (glumac, * 1954.)
- 4. kolovoza – Rajko Dujmić (glazbenik i skladatelj, * 1954.)
- 5. rujna – Žarko Domljan (predsjednik 1. saziva Hrvatskog sabora, * 1932.)
- 25. listopada – Slaven Letica (sociolog, publicist, političar i sveučilišni profesor, * 1947.)
- 7. studenog – Vera Zima (glumica, * 1953.)
- 13. studenog – Krunoslav Kićo Slabinac (pjevač, * 1944.)
- 22. studenog – Mustafa Nadarević (glumac, * 1943.)
- 27. studenog – Špiro Guberina (glumac, * 1933.)
- 1. prosinca – Lazo Goluža (urednik, autor kvizova i prevoditelj, * 1936.)
- 13. prosinca – Otto Barić (nogometaš i trener, * 1933.)
- 23. prosinca – Pero Kvrgić (glumac, * 1927.)
- 26. prosinca – Milka Babović (sportska novinarka, TV komentatorica i atletičarka, * 1928.)
U nadi da će naredna godina biti ponajprije sretnija i zdravija, da bude godina oporavka, zajedništva, sreće, blagostanja i mira, kažemo: IDI K VRAGU, 2020.
Antonio Šećerović
Foto: HelenJank | Pixabay; Andrej Plenković | Facebook; Hrvatski rukometni savez | Facebook; Željko Batarilo | KROATIV
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
