Ekonomija
Austrija: Sve više tvrtki proglašava bankrot, situacija sve ozbiljnija
Prema trenutnoj projekciji udruge za kreditnu zaštitu KSV1870, u prvih devet mjeseci 2022., 3.482 tvrtke u Austriji bile su pogođena nelikvidnošću – to odgovara otprilike 13 bankrota tvrtki dnevno. U porastu su i privatni bankroti.
Prema projekciji udruge za kreditnu zaštitu KSV1870, nelikvidnosti tvrtki u prva tri kvartala ove godine gotovo su se udvostručile u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porasli su za 92 posto na 3.482 slučaja. Procijenjene obveze porasle su za 88 posto na oko 1,4 milijarde eura, a broj pogođenih zaposlenika na 9.800 (+72 posto). Privatnih stečajeva bilo je 6.209, 24 posto više – s prosječnim dugovima od 107.000 eura po stečaju.
Popis izazova s kojima se tvrtke moraju nositi već više mjeseci nije se skratio tijekom ljetnih mjeseci, rekao je Karl-Heinz Götze iz KSV-a. Unatoč tome, broj nesolventnosti tvrtki još uvijek je 9 posto ispod usporedne vrijednosti iz 2019., odnosno prije izbijanja pandemije koronavirusa. “Kontinuirane eksplozije troškova, ozbiljna uska grla u isporuci i teška potraga za osobljem samo su neki od čimbenika zašto se ukupna gospodarska situacija nedavno pogoršala”, rekao je Götze.
KSV smatra zabrinjavajućim što je 40 posto svih stečajeva tvrtki ove godine odbačeno zbog nepokrića troškova. Lani ih je bilo 32 posto. Povećanje je zbog toga što su mnoge tvrtke morale podnijeti zahtjev za bankrot mnogo ranije, smatra Götze. Zbog nastavka rada, međutim, potrošili bi se i posljednji resursi, što znači da sanacija više ne bi bila moguća. To dovodi do gubitka radnih mjesta, a vjerovnici ostaju bez svojih novaca.
Prema KSV-u, (auto)trgovina, građevinarstvo i turizam pokretači su nelikvidnosti. Sveukupno, bilo je prosječno 13 stečajeva dnevno. Značajno povećanje ukupnih obveza posljedica je, između ostalog, stečaja CPI grupe (obveze: oko 220 milijuna eura) i slučaja Polytechnik Luft- und Feuerungstechnik GmbH (66,3 milijuna eura).
Privatni bankroti zbog visoke inflacije također nastavljaju rasti
Kod privatnih stečajeva bila su 23 otvaranja dnevno. I ovdje su povećane ukupne obveze. Zbroj je porastao za dobrih 16 posto na ukupno oko 665 milijuna eura.
Prema Götzeovim riječima, novčanike ljudi u Austriji trenutno snažno opterećuje inflacija – povećani troškovi energije, poskupljenja u supermarketima. Povećanje nije iznenađujuće. Ali ni ovdje razina prije korone (7.174 slučaja) još nije dosegnuta, iako je broj otvorenih privatnih stečajeva kontinuirano rastao od stupanja na snagu amandmana o insolventnosti (direktiva o restrukturiranju i insolventnosti) u srpnju 2021. godine.
“U privatnom stečaju, trenutni porast uglavnom je posljedica izmjene insolventnosti iz prethodne godine, koja je donijela značajna pojednostavljenja, poput kraćeg razdoblja otpisa duga za dužnike. Ali ako pogledate u budućnost, eksplozivni troškovi također će imati utjecaj na gotovo sve situacije u životu’, kaže Gotze.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login