Hrvatska
HVAR: Nova srpska serija „Jugoslavenka“ počinje uskoro sa snimanjem
Srpska televizija „Pink“ predstavila je plan za snimanje nove serije „Jugoslavenka“, čijih ukupno 140 epizoda će se snimati na otoku Hvaru i u jednom studiju nadomak Beograda. Uz mnoštvo srpskih glumaca, jedan poznati hrvatski glumac će biti među glavnim glumcima.
„Jugoslavenka“ će se snimati skoro pet tjedana na Hvaru i okupit će srpske glumce Ivanu Dudić, Mihajla Jovanovića, Leopomira Ivkovića i Miodraga Milovanova, a poznati hrvatski glumac Petar Ćiritović će također biti među glavnim glumcima. Angažman još nekih hrvatskih glumaca je još u pregovorima, a ova serija je potpis poznatog producenta sapunica i nekadašnjeg vlasnika producentske kuće „Ava“ Romana Majetića.
Majetićeve serije „Villa Maria“, „Ponos Ratkajevih“, „Obični ljudi“ i „Ljubav u zaleđu“ su prije nekoliko godina bili veliki uspjesi na HRT-u. Njegova nova serija će se snimati od 1. srpnja do 5. kolovoza u selima iznad Jelse (Pitve, Humac i Vrisnik).
„Nema smisla da vam govorim o prirodnim ljepotama Hvara, o mogućnostima koje taj otok ima za filmska snimanja, ne samo ovog projekta, nego bilo kojeg filma ili serije čija je priča smještena na Mediteran. Nažalost, većina takvih produkcija odlučuje se za Grčku zbog vrlo jednostavnog razloga: neusporedivo je jeftinija“, izjavio je Majetić za „Slobodnu Dalmaciju“. Iako je Grčka bila prvobitni plan, zbog situacije s pandemijom koronavirusa, odluka je pala na Hvaru.
Priča serije se kreće od 1916. godine i svojevrsni je spin-off serije „Crveni mesec“, koja upravo ovih dana završava s emitiranjem u Srbiji: „Priča Crvenog meseca počinje na završetku Balkanskih ratova, u svijetlom trenutku srpske povijesti u kojem, nakon oslobođenja teritorija, postaje respektabilna država (stanovništvo i teritorij se učetverostručio, što je stvorilo osnove za snažan gospodarski rast). Nažalost, to je razdoblje kratko trajalo, svega 11 mjeseci, do početka Prvog svjetskog rata. Jugoslovenka počinje u sasvim suprotnoj atmosferi: 1916. Srbija je okupirana, njezina vojska nalazi se u Grčkoj, nakon povlačenja preko Albanije u kojoj je umrlo više od 200 tisuća ljudi (manji dio njih u borbi, većinom od bolesti, hladnoće i gladi). Nije samo Srbija u teškoj situaciji, u to vrijeme i njezini saveznici gube rat. Povijesni dio priče prati razvoj ratne situacije, preokret na bojištu u kojem je izuzetno važnu ulogu odigrala srpska vojska probojem Solunskog fronta, zatim oslobođenje zemlje i na kraju stvaranje nove države. Fiction dio je priča o dvije obitelji; jedna od njih predstavlja vrijeme koje polako nestaje, u kojem su temeljne vrijednosti bile čast, poštenje i ugled, a drugi su predstavnici novog doba, koji svoj prosperitet temelje na korupciji i zakulisnim intrigama.“
Antonio Šećerović
Foto: Alex Holyoake / unsplash
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login