Panorama
Znate li koliki treba biti tlak u zimskim gumama? – ovo može biti jako opasno

Bliži nam se 15. studeni, a s njim i obveza zimske opreme, odnosno zimskih guma na automobilima. No profil na zimskim gumama nije jedino na što trebate obratiti pozornost. Tlak je također od ključne važnosti za sigurnost i životni vijek guma.
Ako tlak nije ispravan, gume se brže troše, pa ih vlasnik automobila mora češće mijenjati. Ali koji je odgovarajući pritisak?
To ćete morati sami provjeriti na svom automobilu jer se propisane vrijednosti razlikuju od vozila do vozila. Odgovarajući tlak ovisi o težini automobila, njegovom opterećenju, ali i o samim gumama.
Podaci o ispravnom tlaku nalaze se ispisane na gumama ili u unutrašnjosti automobila. Obično je napisano na stupu između vozačevog sjedala i vrata, s unutarnje strane poklopca rezervoara za gorivo ili lijevo od kvačila. Ukoliko informacije ne pronađete ni na jednom od navedenih mjesta, sigurno ćete ih pronaći u uputama za upotrebu automobila, piše N1.
Tlak zraka treba često provjeravati jer se mijenja zbog raznih čimbenika. Osim već spomenutog opterećenja i težine vozila, na to mogu utjecati i temperatura, starost guma i učestalost vožnje.
U idealnom slučaju, stanje napunjenosti treba provjeriti svaki put kada se spremnik goriva napuni, tj. jednom do dva puta mjesečno.
Što ako je tlak prenizak?
Ako se tlak ne provjeri, najčešće se dogodi da je prenizak. Time se povećava kontaktna površina gume s cestom, a posljedično i otpor kotrljanja. To u konačnici rezultira većom potrošnjom goriva. Narušava se i stabilnost vozila u vožnji, a pri velikim brzinama posljedice mogu biti tragične.
Put kočenja je također produžen, guma može puknuti tijekom vožnje.
Što ako je tlak previsok?
Još opasniji od niskog tlaka je visoki tlak. U tom slučaju smanjuje se površina gume s površinom ceste. To također smanjuje otpor kotrljanja i potrošnju goriva, ali istovremeno značajno povećava trošenje guma.
Put kočenja je duži, vozilo brže klizi u zavojima zbog slabijeg prianjanja, a rizik od akvaplaninga se povećava.
Za većinu guma ispravan tlak je između 2 i 2,4 bara. Podaci vrijede tijekom cijele godine, bez obzira na to imate li na vozilu zimske ili ljetne gume. Gume je potrebno češće puniti zimi. Uvjerenje da su malo praznije gume sigurnije u zimskim uvjetima nije točno.

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.