Svijet
ZNANSTVENIK SA STANFORDA: Globalna smrtnost od koronavirusa je od 0,15 do 0,20 posto
Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za epidemiologiju i ljudsko zdravlje, kao i biomedicinsku podatkovnu znanost – John P.A. Ioannidis, objavio je izuzetno važno istraživanje pod nazivom „Globalne perspektive COVID-19 epidemiologije za puni krug pandemije”. Istraživanje znanstvenika sa Stanforda došlo je do zaključka kako je globalna stopa smrtnosti (IFR – infection fatality rate) 0,15-0,20 posto u općoj populaciji, dok je kod ljudi mlađih od 70 godina smrtnost svega 0,03-0,04 posto. Promotrimo li te brojke malo pažljivije, doći ćemo do zaključka kako su te brojke daleko od onih koji su izazvali paniku i val lockdowna.
U istraživanju se navodi da je reakcija na koronavirus bila gotovo pa pogrešna. Ioannidis upozorava da je razloga za višu stopu smrtnosti u početku pandemije nekoliko. On naglašava mogućnost da je krivim upravljanjem pandemijom, disfunkcionalnim zdravstvenim sustavima, krivim terapijama, te slanjem COVID-19 pacijenata u domove za skrb učinjena velika šteta koja je utjecala na veću smrtnost.
Znanstvenik s uglednog Stanforda ističe i činjenicu da su umrli od koronavirusa (u razvijenim zemljama) uz infekciju imali barem jedan dokazani komorbiditet (pridruženu bolest), što prema njegovom mišljenju otvara pitanje klasifikacije smrti uz ili od koronavirusa. Istraživanje dovodi do zaključka kako je vrlo značajan broj umrlih u prvom milijunu žrtava koronavirusa uzrokovana nepripremljenošću zdravstvenih sustava, ali i krivim terapijama (hidroksiklorokin), kao i upotrebom ventilatora koji su možda pogoršali ishode.
Dio istraživanja eksplicitno obrađuje stopu smrtnosti (IFR) temeljem čak 82 studije u kojoj ta smrtnost iznosi od 0,00 do 1,31 posto. S obzirom na to da su te studije većinom iz teže pogođenih zemalja, Ioannidisovi proračuni govore o prosječnoj stopi smrtnosti između 0,15 do 0,20 posto na globalnoj razini.
Usporeba s Hrvatskom – stopa smrtnosti
Vratimo se trenutak na državnu razinu i usporedimo s podacima iz Republike Hrvatske. Prema javno dostupim podacima HZJZ-a (Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), smrtnost od gripe u Hrvatskoj se, ovisno o sezoni, kreće između 0,04 i 0,2 posto. Što se tiče stope smrtnosti od koronavirusa, prema procjenama uglednog hrvatskog stručnjaka Ivana Đikića, ona u Hrvatskoj iznosi između 0,05 i 0,1 posto, što je manje od globalne smrtnosti prema John P.A. Ioannidsu.
Zaključke izvedite sami. Naravno da kod koronavirusa postoje i drugi faktori koji se tiču većeg opreza, povećanog korištenja zaštitne opreme, različitih restrikcija i mjera, a na drugoj strani kod gripe imamo i cjepiva (oko 5-10 posto Hrvata se cijepi svake godine). Po ovim istraživanima, ispada da sezonska gripa i koronavirus imaju dosta sličnu stopu smrtnosti u Hrvatskoj. Logično je postaviti pitanje jesu li silne restrikcije, zaustavljanja života, rada, zatvaranja škola i opća medijske histerija i panika – opravdani. Prosudite sami.
R.P
Foto: The Economist
Svijet
Muškarac se autom zabio u ljude na božićnom sajmu u Njemačkoj. 2 mrtvih, 70 ranjenih
U Magdeburgu u središnjoj Njemačkoj došlo je do napada na božićni sajam u kojem ima poginulih i ranjenih. Kako javljaju njemački mediji, vozač se automobilom namjerno velikom brzinom zabio u posjetitelje na božićnom sajmu.
U napadu su ubijene najmanje 2 osobe, a 70 ih je ranjeno, od čega 15 teško.
Vozač je odmah uhićen, a Welt je objavio da se radi o liječniku iz Saudijske Arabije koji vlastima nije od ranije poznat kao islamist. Policija je objavila da je vozio 400 metara od udara u ljude na sajmu.
Vlasti napad istražuju kao terorizam. Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saske-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Svijet
Više milijardi EU pomoći Kijevu
Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
You must be logged in to post a comment Login