Svijet
ZNANSTVENIK SA STANFORDA: Globalna smrtnost od koronavirusa je od 0,15 do 0,20 posto
Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za epidemiologiju i ljudsko zdravlje, kao i biomedicinsku podatkovnu znanost – John P.A. Ioannidis, objavio je izuzetno važno istraživanje pod nazivom „Globalne perspektive COVID-19 epidemiologije za puni krug pandemije”. Istraživanje znanstvenika sa Stanforda došlo je do zaključka kako je globalna stopa smrtnosti (IFR – infection fatality rate) 0,15-0,20 posto u općoj populaciji, dok je kod ljudi mlađih od 70 godina smrtnost svega 0,03-0,04 posto. Promotrimo li te brojke malo pažljivije, doći ćemo do zaključka kako su te brojke daleko od onih koji su izazvali paniku i val lockdowna.
U istraživanju se navodi da je reakcija na koronavirus bila gotovo pa pogrešna. Ioannidis upozorava da je razloga za višu stopu smrtnosti u početku pandemije nekoliko. On naglašava mogućnost da je krivim upravljanjem pandemijom, disfunkcionalnim zdravstvenim sustavima, krivim terapijama, te slanjem COVID-19 pacijenata u domove za skrb učinjena velika šteta koja je utjecala na veću smrtnost.
Znanstvenik s uglednog Stanforda ističe i činjenicu da su umrli od koronavirusa (u razvijenim zemljama) uz infekciju imali barem jedan dokazani komorbiditet (pridruženu bolest), što prema njegovom mišljenju otvara pitanje klasifikacije smrti uz ili od koronavirusa. Istraživanje dovodi do zaključka kako je vrlo značajan broj umrlih u prvom milijunu žrtava koronavirusa uzrokovana nepripremljenošću zdravstvenih sustava, ali i krivim terapijama (hidroksiklorokin), kao i upotrebom ventilatora koji su možda pogoršali ishode.
Dio istraživanja eksplicitno obrađuje stopu smrtnosti (IFR) temeljem čak 82 studije u kojoj ta smrtnost iznosi od 0,00 do 1,31 posto. S obzirom na to da su te studije većinom iz teže pogođenih zemalja, Ioannidisovi proračuni govore o prosječnoj stopi smrtnosti između 0,15 do 0,20 posto na globalnoj razini.
Usporeba s Hrvatskom – stopa smrtnosti
Vratimo se trenutak na državnu razinu i usporedimo s podacima iz Republike Hrvatske. Prema javno dostupim podacima HZJZ-a (Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), smrtnost od gripe u Hrvatskoj se, ovisno o sezoni, kreće između 0,04 i 0,2 posto. Što se tiče stope smrtnosti od koronavirusa, prema procjenama uglednog hrvatskog stručnjaka Ivana Đikića, ona u Hrvatskoj iznosi između 0,05 i 0,1 posto, što je manje od globalne smrtnosti prema John P.A. Ioannidsu.
Zaključke izvedite sami. Naravno da kod koronavirusa postoje i drugi faktori koji se tiču većeg opreza, povećanog korištenja zaštitne opreme, različitih restrikcija i mjera, a na drugoj strani kod gripe imamo i cjepiva (oko 5-10 posto Hrvata se cijepi svake godine). Po ovim istraživanima, ispada da sezonska gripa i koronavirus imaju dosta sličnu stopu smrtnosti u Hrvatskoj. Logično je postaviti pitanje jesu li silne restrikcije, zaustavljanja života, rada, zatvaranja škola i opća medijske histerija i panika – opravdani. Prosudite sami.
R.P
Foto: The Economist
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login