Vijesti
Znanstvenici odgovorili na pitanje zašto se neki ljudi ne mogu zaraziti korona virusom
Iako se radi o malom postotku, čini se da su neki ljudi poputno otporni na COVID-19.
Objavljeni su rezultati nove studije u magazinu Nature, a u kojima stoji objašnjenje zašto su neki ljudi otporni na COVID-19 čak i ako žive s osobom koja je zaražena. Internacionalni tim znanstvenika se ustvari i dalje nada da će doći do konkretnog odgovora na ovo pitanje, a žele utvrditi radi li se možda o određenim genima koji bi se trebali proučavati kako bi se mogli razviti novi tretmani koji bi mogli pomoći u borbi protiv bolesti.
Ta se grupa ljudi razlikuje od onih kojima se imunitet uspješno bori protiv virusa kada se zaraze ili onih koji dožive jako blage simptome ili su cijepljeni.
Ako se virus ne može spojiti sa stanicama i množiti se, imunološki sustav virus uopće niti ne primijetiti. Znanstvenici misle da se upravo to može događati kod ljudi otpornih na virus.
Želimo saznati tko su ti super ljudi koji su otporni i zašto su otporni, izjavio je dr. Don Vinh, specijalist infektivnih bolesti.
Vinh je stručnjak iz Kanade koji je okupio one koji su bili izloženi virusu, ali se nisu razboljeli i one čiji imunološki sustav ne pokazuje znakove prodora virusa.
“Postoje osobe koje dođu u bolnicu bolesne i to s jakim simptoma ali u njihovom kućanstvu postoji osoba koja je sasvim dobro, koja se testirala i kod koje nisu primijećeni nikakvi znakovi infekcije“, dodaje te pojašnjava kako se to može reći nakon proučavanja antitijela i T stanica imunološkog sustava koji će otkriti je li se on ikada susreo s virusom prirodnom infekcijom.
Vinh je izjavio da je cilj ovog projekta razviti tretmane koji mogu ometati infekciju na samom početku, puno učinkovitije nego cjepivo, koje sigurno je odlično sredstvo za zaštitu ali se osobe koje jesu cijepljene i dalje mogu zaraziti i širiti virus.
Kada bismo mogli prekinuti taj inicijalni proces, proces infekcije, mogli bismo i saznati kako pandemiji stati na kraj, pojašnjava Vinh.
Kako je već okupio 1000 ljudi, plane je da se usporedi kontrolna grupa onima koji su bili izloženi infekciji kako bi se identificirali geni koji mogu prevenirati razvoj i množenje virusa. Jednom kada se te genetske varijacije utvrde, fokus će se prebaciti na proteine koje proizvode geni i pitanju nude li oni zaštitu od infekcije.
Kroz cijelu povijest čovječanstva postoje primjeri ljudi koji su bili izloženi virusima poput malarije, HIV-a i norovirusa ali nikada se nisu zarazili.
“U svim ovim infekcijama vidimo da postoje skupine ljudi koji su virusu izloženi ali ostaju zdravi a onda molekule koje su odgovorne za otpornost jesu izolirane i neke su se koristile u terapijama lijekovima“, zaključuje znanstvenik, prenosi ordinacija.hr.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
You must be logged in to post a comment Login