Austrija
Živite u Austriji, imate diplomu? – Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija za tržište rada u Austriji
Ako želite raditi u Austriji, visokoškolska diploma može predstavljati važnu kvalifikaciju. U vezi s priznavanjem visokoškolskih diploma stečenih u inozemstvu (nostrifikacija), treba potrebno je obratiti pozornost na nekoliko točaka.
EU, države Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarska
Za visokoškolske diplome koje su stečene unutar EU, u nekoj od država EGP-a ili u Švicarskoj, za austrijsko tržište rada nije potrebna nostrifikacija. Umjesto toga, predviđen je brzi postupak priznavanja kvalifikacija (vidi Berufsanerkennungsverfahren (bosanski / hrvatski / srpski) – putokaz za priznavanje kvalifikacija).
Treće države
Apsolventice i apsolventi visokih škola trećih država moraju u Austriji eventualno zatražiti priznavanje stečenih visokoškolskih diploma. Zahtjev za nostrifikaciju moraju podnijeti na nekom javnom sveučilištu, visokoj školi primijenjenih znanosti (Fachhochschule) ili pedagoškoj akademiji (Pädagogische Hochschule), na kojima se nudi studij u Austriji koji je usporediv s njihovim studijem. Nadležna visokoškolska institucija će u roku od tri mjeseca provjeriti koje razlikovne ispite u kojem vremenskom roku moraju naknadno položiti.
Prvo kontaktno mjesto
Nacionalni izvještajni centar za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija ENIC NARIC AUSTRIA (nemački) pri Saveznom ministarstvu za obrazovanje, znanost i istraživanje ima ulogu prvog kontaktnog mjesta za pitanja u vezi s priznavanjem inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u Austriji. Pored savjetovanja u vezi s nostrifikacijom, inozemne visokoškolske kvalifikacije mogu se tamo vrednovati. To vrednovanje je za austrijsko tržište rada često dostatno kao dokaz određene kvalifikacije. Odgovarajući zahtjev može se podnijeti online u Sustavu za priznavanje, apliciranje i informacije / Anerkennungs-, Antrags- und Informationssystem (AAIS) (njemački).
Prvo savjetovanje, također i na pojedinim stranim jezicima, nude osobama sa stečenim visokoškolskim kvalifikacijama u inozemstvu i kontaktna mjesta pri Ministarstvu za socijalna pitanja / Anlaufstellen für Personen mit im Ausland erworbenen Qualifikationen (AST) (njemački), kao i Austrijski integracijski fond / Österreichische Integrationsfonds (ÖIF) (njemački).
Dozvola za rad
Dodatno uz postupak priznavanja visokoškolske kvalifikacije u Austriji, za rad se kod Službe za zapošljavanje (AMS) mora podnijeti i zahtjev za dobivanje dozvole za rad / Beschäftigungsbewilligung (njemački).
Reglementirana i nereglementirana zanimanja
U Austriji postoji razlika između reglementiranih i nereglementiranih zanimanja.
U reglementirana zanimanja spadaju primjerice arhitekti/ce, liječnici/e, diplomirani medicinski tehničari i medicinske sestre, bolničari/ke, pedagozi, fizioterapeuti/kinje kao i neki određeni obrti:
Savezno ministarstvo za digitalizaciju i ekonomsku lokaciju / Bundesministerium für Digitalisierung und Wirtschaftsstandort: Spisak reglementiranih zanimanja u Austriji / Bundeseinheitliche Liste der freien Gewerbe (njemački)
Nakon priznavanja visokoškolske kvalifikacije, odgovarajuće strukovne udruge (npr. Liječnička komora) provjeravaju da li apsolventice i apsolventi posjeduju i neke druge, za zanimanje relevantne preduvjete, kao što je primjerice izvrsno poznavanje njemačkog jezika. U tom posljednjem koraku uzima se u obzir i da li se zanimanje namjerava obnašati u vidu samostalne ili nesamostalne djelatnosti.
Za sva nereglementirana zanimanja, apsolventice i apsolventi mogu vrednovanjem koje donosi ENIC NARIC AUSTRIA odmah početi tražiti posao. Kod apliciranja za posao potencijalni poslodavci priznaju ta vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija kao “korisne ekspertize” i donose zatim odluku o zapošljavanju na osnovi kriterija koji su njima bitni za specifično zanimanje.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
