Hrvatska
“Zimmer frei”: Hrvatska u prvih devet mjeseci 2022. od stranih turista zaradila čak 11,6 milijardi eura
U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine ostvareno 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja, odnosno 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu. Pri tome su strani turisti ostvarili 92,3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12,5 milijuna noćenja. Ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (29,5 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (19,5 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (18,3 milijuna). Zatim slijede Zadarska županija (14,9 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (8 milijuna) te Šibensko-kninska županija (6,8 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u 2022. godini ostvareno u Rovinju (4,2 milijuna), Dubrovniku (3,8 milijuna), Poreču (3,4 milijuna), Splitu (3,1 milijun) i Medulinu (3 milijuna).
Gledano prema tržištima, u 2022. godini najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (24,9 milijuna), Slovenije (10,1 milijuna), Austrije (8,2 milijuna), Poljske (6,7 milijuna), Češke (6 milijuna), Italije (4,2 milijuna), Ujedinjene Kraljevine (3,7 milijuna), Slovačke (3,3 milijuna) i Nizozemske (3,3 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (39,4 milijuna), hotelima (22,9 milijuna) i kampovima (20,8 milijuna).
„Čestitam još jednom svim turističkim djelatnicima i svima onima koji su doprinijeli ovoj povijesnoj turističkoj godini. Ostvarili smo rezultate koji su na razini dosad rekordne 2019. godine kada je u pitanju turistički promet, dok smo prihode već u prvih devet mjeseci premašili za više od milijardu eura. Već u prvih devet mjeseci premašene su i procjene HNB-a o prihodima od stranih turista za cijelu 2022. godinu, koje su govorile o ukupno 11,3 milijardi eura. U tom kontekstu očekujemo kako će prihodi od stranih turista za 2022. godinu iznositi oko 13 milijardi eura, što je odličan pokazatelj rasta kvalitete ponude kao i nastavka potražnje za Hrvatskom. Ova godina bila je rekordna i u pogledu nekih od naših najvećih tržišta poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske s kojih smo ostvarili gotovo 800.000 dolazaka više nego li u 2019. godini. To je i odlična najava za 2023. godinu posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Naš fokus u 2023. godini ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti kako bi uspjesi turizma bili dugoročni te dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Ulazak u eurozonu i Schengen naš će turizam učiniti još konkurentnijim
„Hvala još jednom cjelokupnom turističkom sektoru za sinergiju kojom smo treću godinu za redom ostvarili ponajbolji rezultat na Mediteranu. Uz ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, koji će naš turizam učiniti još konkurentnijim, ušli smo optimistično u 2023. godinu u kojoj nas čeka implementacija novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma, novi krovni komunikacijski koncept i slogan te novi marketinški smjer prema održivom razvoju i očuvanju resursne osnove po kojoj nas prepoznaju i hvale milijuni gostiju diljem svijeta. U 2023. godini cilj nam je potpuni oporavak turizma, dosezanje predpandemijskih turističkih rezultata na razini cijele zemlje te još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu. Naglasak ćemo staviti na promociju hrvatskih otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti zemlje, luksuznu ponudu, gastronomiju, ali i sve one turističke proizvode koji generiraju turističku potrošnju tijekom cijele godine“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić najavivši kako je pred nama, s obzirom na inflaciju, rast cijena energenata te geopolitičke napetosti još jedna vrlo zahtjevna i izazovna turistička godina.
Prihodi od stranih turista za 23 posto veći nego li u istom razdoblju 2019.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine, prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno prihodovano je 3 milijarde i 527 milijuna eura više. U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, prihodovano je 2 milijarde i 206 milijuna eura više, odnosno prihodi od stranih turista u 2022. godini su za 23 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine.
Prije tome su u trećem tromjesečju 2022. godine prihodi stranih turista iznosili 8 milijardi i 469 milijuna eura što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na treće tromjesečje 2019. godine, prihodi od stranih turista u trećem tromjesečju 2022. godine su za 28 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login